Princip "OTVORENE VLASTI" morat ćemo trajno primjenjivati

Nova ministrica vanjskih i europskih poslova dr. Vesna Pusić žestokim tempom počela je karijeru u izvršnoj vlasti. Točno mjesec dana nakon što je u Saboru prisegla za ministricu održat će se "povijesni" referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji - za provedbu kojeg je najodgovorniji upravo njezin resor. Uz to, dr. Pusić krenula je u "veliko pospremanje" Zrinjevca, odnosno palače Ministarstva u kome, kako kaže, od početka uočava tko je spreman za posao, a tko nije. Jedan od zadataka koje je sebi postavila je i otvaranje vrata Ministarstva prema javnosti, i to ne samo preko medija, nego i izravno, posjetima učenika i studenata koji će moći pohoditi "hram" hrvatske diplomacije i razgovarati s djelatnicima.
- Kampanja u korist uspjeha referenduma za pristup Europskoj uniji vrlo je kratka, traje još petnaestak dana. Jeste li sigurni da ćete dovoljan broj ljudi uvjeriti da je dobro da izađu na referendum 22. siječnja?
- Ako sada moramo ljude uvjeravati da izađu na referendum i podrže članstvo Hrvatske u EU-u, to vrijeme nije dovoljno. Za tako nešto ne bi bilo dovoljno ni godinu dana. Međutim, ta tema i pristup Hrvatske EU-u ne počinje danas, nego je počela 2001. godine, kada smo u Hrvatskom saboru ratificirali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, te nakon toga, kada smo 2002. predali zahtjev za kandidaturu i članstvo u Uniji. Godine 2003. odgovarali smo na upitnik s četiri tisuće pitanja o kandidaturi, te možemo reći da proces teče još od tada. Javnost dosta toga zna, iako su i moji prigovori bili da je dio pregovaračkog procesa zatvoren za javnost te se o njemu malo znalo. No, sve što je bilo bitno još je tada "iscurilo" u medije, a kako u tome nema ništa ni strašno, ni tajno, bilo bi lakše da je cijeli proces bio stalno pred očima javnosti.
- Pred kraj pregovora malo je tko u javnosti znao o čemu se pregovara, i to još u tajnosti?
- Da, očito je ta nepotrebna tajnost iritirala dio javnosti i pojavio se otpor prema tome. Stoga danas, u ovoj kampanji za provedbu referenduma, želimo istaknuti da su sve informacije dostupne i to u probavljivom obliku. Na web stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova nalaze se, uz sve ostalo, završena pregovaračka stajališta u dvije verzije. Objavili smo kompletna stajališta, koja su opširna, te sažetak od pola stranice po svakom poglavlju. Najhitnije je objašnjeno, što se mijenja članstvom u Uniji i kada promjene stupaju na snagu. Objavljen je i pristupni ugovor, koji ima oko 300 stranica, te njegov sažetak na 27 stranica. U ovom trenutku sve informacije su javne i dostupne, svatko ih može pročitati.
- U javnosti se čuje da "nema sumnje" da će referendum proći, ali da se njegov uspjeh mjeri u postocima. Ako 52 posto građana bude "za" Uniju, to je, navodno, slab rezultat, dok bi dvije trećine bio velik uspjeh proeuropske politike?
- Naravno, što više, to bolje. I što se tiče izlaznosti i što se tiče podrške priključivanju EU-u. Ali, na referendumu se ne odlučuje o specifičnim, trenutačnim europskim politikama, nego o temeljnoj stvari - pripada li Hrvatska politički Europi ili ne. Jasno, bilo bi fantastično da dobijemo dvije trećine glasova za EU, ali Finci su odlučili s 52 posto za EU, dok je sada podrška 70 posto! Nama treba većina i to je dobar rezultat, ali na neki način treba očekivati da dio ljudi želi "dokaze" pa će potom podržavati EU-projekt u Hrvatskoj.
- U javnosti nisu osobito glasne kritike euroskeptika, odnosno protivnika priključenja EU-u. Ali, brojne su kritike iz intelektualnih krugova, gdje novoj liberalnoj i demokratskoj Vladi predbacuju žurbu oko referenduma, nedostatak rasprave, kažu da treba odgoditi referendumsko izjašnjavanje?
- Raspravu o ovoj temi vodimo već 20-ak godina, u različitim krugovima i oblicima. Oko konkretnog članstva raspravljamo deset godina, a pregovori s EU-om trajali su šest godina. Dakle, ne možemo reći da su rasprave upravo počele. Vidim logiku u primjedbi "ne tri tjedna, nego šest mjeseci", ali mislim da to nije prihvatljivo zbog negativnih efekata koje bi to izazvalo u procesu ratifikacije i dostizanja 1. srpnja 2013. kao datuma članstva. No, raspravljamo li tri ili pet tjedana, svejedno je. Napokon, referendum nije završetak rasprave, jer ćemo nakon njega sjediti u različitim tijelima EU-a, bit ćemo i u Europskom parlamentu i princip "otvorene vlasti" morat ćemo trajno primjenjivati. Nećemo moći funkcionirati a da javnost ne zna sve što se događa i koje se politike mijenjaju i primjenjuju.
Svaka nova stvar je rizik, pa tako i ulazak u EU
- Kako gledate na univerzalnu hrvatsku primjedbu o "guskama u magli", koja se sada koristi za opis referenduma o pristupu Uniji?
- To je povijesni citat koji svaki put kada se netko protivi promjenama izađe na scenu. Tu su dva moguća pristupa: prvi je - ne mijenjaj ništa ma koliko da je loše, a drugi - pokušavaj ići naprijed i razvijati se. Naravno, svaka nova stvar je rizik, tu nema sumnje, i jasno je da je i članstvo u EU-u rizik. Uspjeh članstva u Uniji ovisi o nama i našoj sposobnosti, koliko smo u stanju stvoriti nove projekte i stabilniju ekonomiju. S obzirom na našu povijest, koja pokazuje da se u posljednjih 150 godina niti jedna država nije održala duže od trajanja prosječnog ljudskog vijeka, onda je EU sigurno povećana razina sigurnosti i stabilnosti države i njenih institucija. Kod nas se kroz pet generacija nije moglo ostaviti nasljeđe djeci, jer su građane različiti režimi "nacionalizirali", "eksproprirali" i slično.
- Antieuropske skupine, kojih doduše nema u parlamentu, traže da imaju jednaka prava na svoju kampanju kao i Vlada koja podupire ulazak u EU. Kako to komentirate?
- Uz našu informacijsku i motivacijsku kampanju, koju predvodi Vlada, ne može se očekivati da mi okrenemo naše izjave, politiku koja je podržana na izborima i ono što zaista mislimo. Međutim, spremni smo za dijalog s euroskepticima u medijima i u javnosti, iako je bitno reći da ne postoji niti jedna stranka u Hrvatskom saboru koja je protiv ulaska u EU. Jedina koja je to zastupala, HSR nije ušla u parlament.
- Što će se dogoditi ako referendum ne uspije?
- Tada se ne nastavlja proces eurointergracija. Planovi oko potvrđivanja našeg pristupnog ugovora u parlamentima zemalja članica stavljaju se na čekanje, kao i financijski planovi vezani za korištenje fondova za pomoć u prilagodbi, predviđeni za 2013. Štoviše, vjerujem da bi odgoda našeg članstva bila tolika da bismo morali pričekati više zemalja iz jugoistočne Europe da budu spremne za ulazak, poput Srbije i Crne Gore, pa da uđemo u "paketu".
- Koliki je financijski gubitak propadne li referendum?
- To sve piše u pristupnom ugovoru. Mi 2013. i 2014. godine dobivamo 180 milijuna eura bez obzira na projekte. To je za prilagodbu državnog proračuna, šengenske uvjete, ribarski fond i slične troškove. U 2013. godini za šest mjeseci imamo na raspolaganju 449 milijuna eura iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a. Za 2014. godinu predviđeno je milijardu i 47 milijuna eura iz istih fondova. Istovremeno, naši troškovi su sljedeći - 275 milijuna eura za članstvo u drugoj polovici 2013. te 550 milijuna eura u 2014. godini. Dakle, "dobit" se može lako izračunati, za 2013. godinu to je 360 milijuna eura, ako smo u stanju iskoristiti sredstva iz fondova.
Sa Slovenijom smo iscrpili potencijal za sukobe
- Očito je da se uglavnom bavite dovršetkom poslova oko pristupanja Uniji. No, koje su druge važne, strateške aktivnosti Ministarstva vanjskih i europskih poslova?
- Arbitraža sa Slovenijom, prije svega. To je druga zadaća kojom se već bavimo jer rokovi arbitraže
teku od dana potpisivanja pristupnog ugovora. No, taj prvi rok je prošao i sad imamo mali problem što od Europske komisije nismo dobili listu sudaca među kojima, zajedno sa Slovencima, moramo izabrati po dva suca, te se dogovoriti o predsjedniku sudišta. Ako se ne dogovorimo, odlučit će predsjednik Međunarodnog suda pravde. Sljedeći tjedan sa slovenskim ministrom vanjskih poslova idem u Europsku komisiju da bismo raspravili taj problem s povjerenikom za proširenje.
- Očekujete li nove probleme u odnosima sa Slovenijom, posebice ako tamošnju novu vladu ipak sastavi desnica na čelu s Janšom?
- Mislim da neće biti dramatičnih problema, bez obzira kako se bude razvijala situacija u Sloveniji. Iscrpili smo potencijal za nesuglasice i sukobe i ne vjerujem da bi se oni mogli ponoviti na način kako se to događalo 2009. godine, kada smo bili blokirani godinu dana.
- Nakon referenduma i početka arbitraže, koja bi mogla potrajati godinama, redefinirat ćete hrvatsku vanjsku politiku?
- Referendum i arbitražni sporazum glavni su poslovi pred nama. Uz to, postoji politika i postoje projekti. Politika je prepoznati dvije temeljne stvari - etablirati Hrvatsku kao važnu zemlju u Europskoj uniji te potvrditi hrvatsku ulogu u regiji, gdje možemo imati dobru ulogu. Ne treba imati iluziju da jedna zemlja u regiji može biti vodeća u svim stvarima, no ipak treba znati da našim susjedima možemo ponuditi najbolje iskustvo europskog pristupnog procesa za reformu države i institucija. Njima je najkorisnije vidjeti kako treba raditi i što treba izbjegavati na osnovu našeg iskustva. Prenošenje zadnje faze tranzicije iz jednopartijskih u demokratske sustave dragocjeno je iskustvo i za regiju, a u perspektivi i za zemlje južnog Mediterana koje bi ga mogle iskoristiti.
Sa Srbijom treba prekinuti razmjenu "udaraca"
- Kako procjenjujete odnose sa Srbijom u svjetlu mogućnosti da i tamo na izborima u proljeće dođe do promjene vlasti te da proeuropske stranke nadmaše konzervativci i nacionalisti?
- Kako će ispasti izbori, ne možemo znati i ne namjeravamo se miješati. No, možemo predvidjeti, na osnovu iskustva, da će se retorika u predizbornoj kampanji zaoštriti. Ali, nakon izbora to će se promijeniti, a i bitno je da netko napokon prekine razmjenu "udaraca". Da kaže "ćosta" i da se ne odgovara na oštre napade. Netko u regiji to mora prekinuti, i Hrvatska, kao zemlja koja je praktički u EU-u i politički bi trebala biti najodgovornija, to će učiniti. Mi ćemo poručiti - završite predizbornu kampanju i nakon toga vidjet ćemo stvarna stajališta.
- Srbija očito ne može izabrati Kosovo ili Europska unija. Kako to komentirate?
- Nešto će se morati riješiti. Jedno od banalnih pitanja u famoznom upitniku na početku pregovora s EU-om je - kolika je površina vaše zemlje. To morate znati odgovoriti. Dakle, u nekoj formi Srbija će morati riješiti problem Kosova. Ne želim biti zlurada i bahata na tu temu, to je teško pitanje. Većina ljudi koja je danas u srbijanskoj politici nije odgovorna za politiku Slobodana Miloševića prema Kosovu, međutim, od nekih stvari ne možeš pobjeći. Vođena je politika koja ima svoje posljedice i od toga sadašnji vođe Srbije ne mogu pobjeći. Ne može se misliti da se katastrofalna politika neće vratiti - uvijek se vrati i posljedice su sada da djelu. Teritorijalne promjene uvijek snažno i emocionalno utječu na stanovnike neke zemlje. Stoga rješenje u Srbiji neće biti lako i jednostavno donijeti.
- Ne tako drastično, ali hrvatska politika još uvijek snosi posljedice svog odnosa prema Bosni i Hercegovini u 90-ima?
- Hrvatska je snosila i snosi te konzekvence. Najjače posljedice snose Hrvati u Bosni i Hercegovini, kojih je sada dvostruko manje nego prije, a unatoč ekonomskoj uspješnosti, nemaju temelj na kojem bi mogli ostvarivati svoj realni politički utjecaj. S druge strane, Hrvati u BiH ključni su za stabilnost te zemlje, a zatim i cijele regije.
- Ponudili ste rješenje koje se od Vas nije očekivalo?
- Što se tiče ponude rješenja, razgovor o takvim modelima dolazi u obzir samo pod uvjetom da je unaprijed potpuno jasno da ni Hrvatska, ni drugi susjedi ne mogu i neće nametnuti svoje rješenje. Ali, mi polazimo od pretpostavke da ako ne možeš pomoći, nemoj smetati, te da želiš respektirati službene institucije jedne države. Napokon, treba biti spreman razmatrati ili promjenu broja entiteta ili primijeniti razne reforme unutar postojećih entiteta. Ali, treba naglasiti da ništa ne želimo nametati, jer odluke mogu donijeti samo ljudi i političke elite u toj zemlji. Sve drugo ne može uspjeti, čak i ako se radi o utjecaju snažnih zemalja na slabe države.
S obzirom na našu povijest, koja pokazuje da se u posljednjih 150 godina niti jedna država nije održala duže od trajanja prosječnog ljudskog vijeka, onda je EU sigurno povećana razina sigurnosti i stabilnosti države i njenih institucija
Predstavništvo u Kataru
- Kako ćete pokrenuti gospodarsku diplomaciju? Doznaje se da otvarate i jačate diplomatska predstavništva u zemljama sa snažnim gospodarskim rastom?
- Otvorit ćemo predstavništvo u Kataru, naprimjer, jer bi to tržište moglo postati važnim. Gospodarsku diplomaciju osmislit ćemo na dva načina. Prvo, treba pripremiti domaće gospodarstvo za nastup na inozemnim tržištima, spojiti ih u skupine ili klastere koje možemo zastupati. Drugo, trebamo pojednostaviti propise u Hrvatskoj da bismo prezentirali Hrvatsku kao zemlju zanimljivu za ulagače. Moramo jamčiti pravnu jednakost, ekonomsku sigurnost i prijateljsku atmosferu prema ulagačima. Trebamo hrvatsko gospodarstvo i zakonodavstvo dovesti u okvire da ga možemo prezentirati u inozemstvu, odnosno da privlačimo strane investitore u zemlju.
Istranima će biti dostupne i bolnice u Sloveniji i Italiji
- Kako komentirate daljnji razvoj odnosa s Italijom s obzirom na inicijativu predsjednika Hrvatske i Italije o zajedničkom obilježavanju spomena na žrtve poraća?
- Riječ je o velikom političkom napretku koji nadmašuje i samu simboličku razinu tog čina. Sada se omogućava rješavanje svih problema esulske imovine te raščišćavanje odnosa u tom pogledu. Vjerujem da ćemo to brzo riješiti. Nakon toga, zanima nas prekogranična suradnja u brojnim pitanjima, pa čak i u nekima o kojima se do sada nije mnogo govorilo.
- Možete II nam dati neki primjer?
- Kako da ne. S obzirom na zemljopisni položaj Istre, u zdravstvu bi moglo doći do značajne suradnje. Neke zdravstvene ustanove u Istri relativno su udaljene od korisnika, ali nam Europska unija tu otvara mogućnost prekogranične suradnje sa Slovenijom i Italijom. Iz nekih dijelova Istre dolazi se brže do Trsta nego do Rijeke. To su pitanja kvalitete života i Unija nam otvara nove mogućnosti koje trebamo iskoristiti.
Dvostruko pravo manjinama dok se ne iskorijeni diskriminacija
- Predstavnici talijanske nacionalne manjine bili su dosta glasni kad je Ustavni sud ukinuo dodatno pravo glasa na izborima koje je Ustavnim zakonom predvidio Sabor?
- O tome imam decidirani stav. No, najprije - problem je ispao oko nejednakog tretmana svih nacionalnih manjina i na to je reagirao Ustavni sud. Srpska nacionalna manjina imala je jednu vrstu izjašnjavanja na izborima, a svi ostali imali su dvostruko pravo glasa. To se smatralo neustavnim. Moje mišljenje je da politička reprezentacija manjina može biti samo privremena. Želite li eliminirati diskriminaciju po etničkom kriteriju, imate političku reprezentaciju manjina dok je ona potrebna. Inače, ne može se biti politički Hrvat ili Talijan, nego liberal, konzervativac i slično. No, dok iskorjenjujete diskriminaciju trebate imati predstavnike manjina te pravo da pripadnici manjina dvostruko glasaja I za svoje predstavnike i za opće građanske stranke i liste.

Vesna Pusić: Na referendumu se ne odlučuje o specifičnim, trenutačnim, europskim, politikama, nego o temeljnoj stvari - pripada li Hrvatska politički Europi ili ne