Govor državnog tajnika Andreja Plenkovića na skupu HRVATSKO - FRANCUSKI DODIRI

Govor državnog tajnika za europske integracije
g. Andreja Plenkovića
na skupu
Hrvatsko-francuski dodiri
posvećenom Mirku Draženu Grmeku
Sveučilište u Zagrebu, 8. ožujka 2011.

Poštovana predsjednice Hrvatske udruge stipendista francuske vlade,
Poštovani gospodine rektore,
Poštovani predstavnici francuskog veleposlanstva,
Poštovana gospođo Lambrichs,
Dragi promicatelji hrvatsko-francuskog prijateljstva,
Dame i gospodo, dragi prijatelji,

Čast mi je i zadovoljstvo što vas u ime Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija mogu pozdraviti prigodom stručnog skupa „Hrvatsko – francuski dodiri“ u okviru Dana Frankofonije u Zagrebu, organiziranog na inicijativu Hrvatske udruge stipendista francuske Vlade.

  U godini u kojoj obilježavamo dvadesetu obljetnicu hrvatske nezavisnosti, i s obzirom na teškoće s kojima je naša zemlja bila suočena, možemo sa zadovoljstvom konstatirati da su naši odnosi s Francuskom danas na izuzetno visokoj razini. Hrvatska i Francuska danas su saveznice, partneri i prijateljske zemlje s odličnim i stabilnim bilateralnim odnosima.

Između naše dvije zemlje postignut je visok stupanj razumijevanja, kao i partnerska suradnja u procesu europskih integracija i procesu stabilizacije regije.

Od 2009. godine saveznice su u okviru Sjevernoatlantskog saveza i našeg zajedničkog vojnog angažmana u Afganistanu. Hrvatska i Francuska postale su partneri putem Strateškog partnerstva koje su predsjednica vlade Kosor i francuski premijer Fillon potpisali u srpnju 2010., kada je po prvi put od uspostave hrvatske države u službenom posjetu Hrvatskoj boravio jedan francuski premijer.

Strateško partnerstvo je instrument koji je Francuska 2008. godine osmislila za jačanje odnosa s novim članicama EU iz srednje i istočne Europe, a Hrvatska je prva zemlja koja još nije članica EU, a Francuska joj je ponudila sklapanje takvog partnerstva. Njime se sustavno reguliraju prioriteti aktivnosti bilateralne suradnje, a obuhvaća katalog aktivnosti međudržavne suradnje.

Francuska i Hrvatska su zemlje partneri i u Uniji za Mediteran od srpnja 2008. RH aktivno doprinosi aktivnostima UzM s ciljem provedbe zaključaka Pariškog sastanka na vrhu, a do danas je sudjelovala na desetak ministarskih konferencija iz raznih područja. U civilnom društvu Hrvatske područje Mediterana je emancipirano kroz osnivanje Euromediteranskog foruma koji okuplja nezavisne multidisciplinarne znanstvenike i intelektualce.

            Na putu Hrvatske prema punopravnom članstvu u EU Francuska se pokazala kao pravi partner i prijatelj. Tijekom pregovaračkog procesa pružala je punu podršku, a svaku je priliku koristila da naglasi kako cijeni hrvatske reforme i odlučnost kojom se one provode. Konstruktivno je doprinosila raspravama o svim pregovaračkim poglavljima, a kroz pretpristupnu pomoć stavila je Hrvatskoj na raspolaganje više posebnih savjetnika (za pravosuđe, poljoprivredu, unutarnje poslove, vojne poslove, kulturu), a o svom je trošku Hrvatskoj stavila na raspolaganje i jednog od svojih najboljih stručnjaka za EU pitanja.

            Prijateljstvo Hrvatske i Francuske produbljuje se i putem Međunarodne organizacije frankofonije, čijom je članicom u svojstvu promatrača RH postala 2004. godine. Zahvalnost dugujemo francuskoj vladi i MOF-u što su državni službenici RH uključeni u programe usavršavanja francuskog jezika.

            Partnerstvo i suradnja se produbljuju i u nizu drugih područja. Međuparlamentarne Skupine prijateljstva već više godina održavaju redovite kontakte, a ove se godine očekuje posjet Senatorske skupine Hrvatskoj. U vezama naših dviju zemalja dinamično je i područje decentralizirane suradnje kojim se povezuju regije, gradovi i općine te je krajem siječnja ove godine potpisana Povelja o bratimljenju Dubrovnika i Rueil-Malmaisona, a proteklih godina su zbratimljeni Kumrovec i Descartes te Pula i Villefranche de Rouergue.

Velikih pomaka u našim odnosima ima i na planu kulture. Za 2012. godinu dogovoreno je predstavljanje hrvatske kulture u Francuskoj kroz prezentaciju raznih kulturnih sadržaja kako bi se Hrvatska cjelovito i vidljivo predstavila Parizu i Francuskoj kao moderna europska zemlja s velikom tradicijom i multikulturalnim iskustvom.    

Postoje značajni potencijali i u našoj gospodarskoj suradnji – tako je Francuska u 2010. bila 7. po broju turista, 10. partner RH po uvozu i 14. po izvozu, a zadovoljstvo mi je primijetiti i sve veći interes francuskih tvrtki za ulaganja u Hrvatsku. Tako je u 2010. prema obujmu ulaganja bila na 4. mjestu s uloženih 82,3 milijuna eura, što je gotovo dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu.      

Dame i gospodo,

Veći dio današnjeg skupa posvećen je Mirku Draženu Grmeku, povjesničaru znanosti svjetskog glasa, europskom humanistu i angažiranom intelektualcu koji je dao veliki doprinos povezivanju svojih dviju domovina – Hrvatske, gdje je proveo prvu polovicu svog života, i Francuske, gdje je proživio drugu. Kvaliteta i raznovrsnost ovdje okupljenih sudionika ispunjava me uvjerenjem da će ovaj skup Grmeku u spomen zorno prikazati svu širinu njegove ličnosti i djelovanja.

    Sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća započinje njegova sve tješnja suradnja s rodnom Hrvatskom s kojom je uvijek sačuvao žive i vrlo plodne odnose, bivajući čitavo vrijeme počasni profesor Sveučilišta u Zagrebu. Na poziv profesora Hegera već 1983. sudjeluje na prvom simpoziju na Sorbonnei posvećenom hrvatskom kulturnom prostoru. Grmek je, naime, uvijek čvrsto vjerovao da jedino bolje upoznavanje sredine u kojoj živi s njegovom hrvatskom domovinom može otkloniti predrasude kojima je ona tada bila predmetom.

Upravo ga je njegova neprestana težnja k otkrivanju istine utemeljenoj na činjenicama i dokumentima,  ali u službi svojih ideala slobode, neovisnosti i tolerancije, nagnala da primijeni znanstveni pristup kako bi proučavanjem povijesti razotkrio mitove i rasvijetlio suvremena događanja. S posebnim zalaganjem nastojao je ispraviti sliku Hrvatske, za koju je uvijek smatrao da po svojoj povijesti pripada tradiciji i civilizaciji zapadne Europe.

Stoga je na samom početku Domovinskog rata uložio svoje znanje i ugled kako bi francuskoj javnosti objasnio da je posrijedi oružana agresija a ne građanski rat. U tom kontekstu dolazi do njegova zbližavanja s francuskim filozofom Alainom Finkielkrautom, s kojim ga je povezivalo istinsko prijateljstvo.

Preuzima aktivnu ulogu u hrvatskoj zajednici u Francuskoj gdje sudjeluje u pokretanju Predstavničkog vijeća Hrvata Francuske i postaje prvi predsjednik udruge bivših hrvatskih studenata AMCA-e. Objavljuje u francuskim medijima nekoliko zapaženih članaka o ratu u Hrvatskoj, gdje između ostalog uvodi pojam «memoricida». Održava brojna predavanja i sudjeluje u Hrvatskoj međunarodnoj inicijativi koja okuplja ugledne hrvatske intelektualce iz inozemstva.

Naposljetku daje dragocjen doprinos dvjema kolektivnim knjigama koje nastoje baciti novo svjetlo na događaje koji pogađaju Hrvatsku: Etničko čišćenje (1993) i Pobunjenici Villefranchea (1998).

U prvoj, zajedno s Nevenom Šimcem i Marcom Gjidarom, pred francusku javnost iznosi povijesne dokumente o ideologiji koja je bila u korijenima Miloševićeve politike raseljenja stanovništva.

U drugoj, zajedno sa suprugom Louiseom Lambrichs, temeljito proučava i otkriva do tada nepoznate okolnosti pobune u rujnu 1943. prisilno unovačenih hrvatskih vojnika raspoređenih u tom gradu južne Francuske. Obje knjige donose elemente koji su do tada potpuno nepoznati javnosti.

 Predsjednik Tuđman odlikuje ga 1995. a sljedeće godine predsjednik Chirac dodjeljuje mu Legiju časti. Uz to, sve do svoje smrti u Parizu, 6. ožujka 2000. zagovarat će osnivanje hrvatsko-francuskog kulturnog centra u francuskoj prijestolnici, uvjeren u važnost snažnijeg povezivanja Hrvatske i Francuske. Nedvojbeno, svojim ugledom i djelom Mirko Grmek dao je iznimni doprinos boljem razumijevanju i prijateljstvu Hrvatske i Francuske.

    Dame i gospodo,
Uvjeren sam da je on danas s nama, Mirko Grmek bio bi ugodno iznenađen vitalnošću odnosa koji sada postoje između Hrvatske i Francuske, i kojima je u sasvim drugačijim i težim okolnostima, često izvan razvijenih institucionalnih okvira, i sam dao velik doprinos. Jer premda nam nedostaje potrebni vremenski odmak, uvjeren sam da će budućnost tek pokazati svu veličinu njegova djela kao nezaobilaznog mosta suradnje između Hrvatske i Francuske.

Zahvaljujem na pozornosti.