Matković: »Spremni smo za članstvo u EU, Hrvatska je to zaslužila«

»Hrvatska utrku s vremenom može dobiti. Svaki posao koji se stavi pred nas može se završiti u rokovima koji su zadani, a to je i naš cilj - što skorije članstvo u Europskoj uniji, a vrlo brzo i u NATO-u«, rekla je u razgovoru za Vjesnik. Hrvatska završetkom ove godine ulazi u posljednju i ključnu integracijsku fazu: u punopravno članstvo Sjevernoatlantskog saveza u travnju, a do kraja iduće godine završava pregovore o članstvu u Europskoj uniji. Integracijski ritam se pojačava, a Hrvatska ulazi u pravu utrku s vremenom. O tome hoće li uspjeti u ostvarenju tog velikog integracijskog plana razgovarali smo s državnom tajnicom za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Biancom Matković.
-Kako ocjenjujete posljednje izvješće Europske komisije o napretku?
=Izvješće Europske komisije je pozitivno i potvrđuje da su reforme koje provodimo i tempo kojim radimo dobri. Možemo biti zadovoljni porukama koje je Europska komisija u svojem izvješću iznijela, budući da Hrvatska zadovoljava sva tri kriterija potrebna za punopravno članstvo. To su politički kriteriji, gospodarski kriteriji te ozbiljnost i ustrajnost u provedbi reformi. Sve reforme koje provodimo, kao i sve što radimo na usklađivanju zakonodavstva, nisu važne samo zbog Europske unije, nego zbog nas samih i boljeg života hrvatskih građana. Naši građani zaslužuju živjeti europskim standardom i imati sve ono što imaju i građani Europske unije.
-Ovo o čemu razgovaramo, priznat ćete, utrka je s vremenom. Može li tu utrku Hrvatska dobiti budući da je ipak ostalo, objektivno, vrlo malo vremena?
=Puno toga smo već napravili i zahvaljujući političkoj volji, ali i ozbiljnosti u svim tijelima državne uprave, pa ne sumnjam da Hrvatska tu utrku s vremenom može dobiti. Svaki posao koji se stavi pred nas, uvjerena sam, može se završiti u rokovima koji su zadani, a to je i naš cilj - što skorije članstvo u Europskoj uniji, a vrlo brzo i u NATO-u. Sve rokove koji su postavljeni pred nas smatram realnim i ostvarivim.
-Na čelu ste međuresorske koordinacije. Kako se ta koordinacija odvija i može li hrvatska Vlada podnijeti teret zahtjevnih pregovora s EU-om?
=Vlada taj teret može podnijeti, imamo izuzetno dobru koordinaciju našeg ministarstva sa svim ostalim ministarstvima i tijelima državne uprave. Evo, kao primjer mogu navesti da će zakoni koji su prema Nacionalnom programu pridruživanja Europskoj uniji predviđeni za usklađivanje u 2008. godini biti doneseni mjesec dana prije roka, osim dva zakona koji su vezani uz neka druga pitanja i bit će riješeni sljedeće godine. Osim toga, neki zakoni predviđeni za usklađivanje u sljedećoj, bit će riješeni već do kraja ove godine. Koordinacija između svih ministarstava i tijela državne uprave je dobra te vjerujem da ćemo sve naše obveze ispuniti na vrijeme.
-Kritičari bi sve to mogli dovesti u pitanje s obzirom na to da smo dosad zatvorili samo četiri poglavlja?
=Svatko tko želi negativno komentirati i kritizirati uvijek će za kritiku naći razlog. Ja sam optimist. Vjerujem da dobro radimo i odrađujemo svoj posao u zacrtanim rokovima. To znači da će Hrvatska do kraja iduće godine ispuniti sve svoje obveze predviđene pregovaračkim poglavljima i da ćemo pregovore s Europskom unijom završiti do kraja 2009. godine.
-Može li nas Slovenija usporiti ili nam omesti planove? Kako uopće komentirate ponašanje Slovenije?
=Sa Slovenijom nas mnogo toga više spaja nego što nas dijeli i tu činjenicu ne smijemo zanemariti u našim budućim odnosima. Vjerujem da će se sad, kada se konstituiraju nova vlada i novi postav u ministarstvu vanjskih poslova Slovenije, ubrzo krenuti s međusobnim dijalogom te da ćemo naći zajedničko rješenje za pojedina otvorena pitanja. Nadam se daljnjoj provedbi dogovora dvaju premijera, postignutog prošle godine na Bledu. Također vjerujem da ćemo u bilateralnim razgovorima ohrabriti rad međudržavnih mješovitih povjerenstava kako bi što prije ponudila zajednički usuglašene prijedloge. Smatram da potpora Slovenije što bržem članstvu Hrvatske u Europskoj uniji nije upitna.
-Kako napreduje ratifikacija protokola za članstvo u NATO-u?
=Ratifikacija teče dobro. Od 26 zemalja članica NATO-a, osam je ratificiralo postupak, a u drugim zemljama članicama je taj postupak u tijeku. U nekim su slučajevima vlade protokol uputile prema parlamentima, a u nekima se još čekaju potpisi predsjednika. Vjerujem da će do ožujka sljedeće godine svi protokoli biti ratificirani u parlamentima zemalja članica i da će na jubilarnom summitu, povodom 60. obljetnice NATO-a, Hrvatska biti primljena u punopravno članstvo.
-Hrvatska na velika vrata ulazi u NATO. U kojim će područjima najviše surađivati sa svojim partnerima unutar Saveza?
=Hrvatska ulazi na velika vrata u euroatlantske integracije, prije svega zato što to uistinu zaslužuje. Surađivat ćemo i nadalje u svim onim područjima kojima se bavi naša vanjska politika, a to su u sklopu NATO-a i suradnja na vojnom području i pitanjima sigurnosti, zatim u područjima zaštite ljudskih prava, vladavine prava, zaštite nacionalnih manjina, jačanja slobode tržišta i kapitala te demokracije, ali i po pitanjima koja su više vezana uz Europsku uniju. Riječ je o gospodarskim, financijskim segmentima, te suradnji u sklopu pravosuđa i borbe protiv organiziranog kriminala. Hrvatska će kao punopravna članica Europske unije i NATO-a i dalje jačati svoju ulogu u regiji te biti aktivni sudionik mira i stabilnosti u ovom dijelu Europe. Europa i svijet kao takve nas prepoznaju.
-Proces europskih integracija je složen i zahtijeva mnogo truda i vještine da bi se približio hrvatskim građanima. Kako planirate pristupiti hrvatskim građanima u ovom važnom razdoblju?
=Kao i svaka od zemalja članica, kad dođe faza da se vidi i konačni datum, svjetlo na kraju tunela, pojačat ćemo rad na svim poljima koja predviđa komunikacijska strategija. Hrvatskim građanima trebamo objasniti koje prednosti donosi Europska unija, ali i koje sve obveze iz toga proizlaze. Nijedna zemlja članica nije nakon ulaska u Europsku uniju poželjela iz nje izaći. U svakoj članici ljudi žive bolje nego prije, a to je i naš cilj - bolji život hrvatskih građana pod hrvatskom i europskom zastavom, u sklopu europske obitelji.
-Već ste spomenuli važnu ulogu Hrvatske u regiji. No, što vas je konkretno nagnalo da se ne odlučite na uvođenje viza Srbiji, o čemu se spekuliralo?
=Naša uloga je u jačanju ovog dijela regije, jačanju dobrosusjedskih odnosa te pronalaženju zajedničkog jezika ne samo za Hrvatsku i njene susjede, nego i za sve zemlje jugoistočne Europe. Zasad držimo da ne treba uvoditi vize i vjerujem da se neće dogoditi nešto što bi tu odluku promijenilo.
-To usmjerenje hrvatske vanjske politike prema susjedstvu je jasno. No, kako održavati i jačati dobrosusjedske odnose, primjerice sa Srbijom, nakon posljednjih izjava srbijanskog šefa diplomacije Vuka Jeremića? Kako komentirate te izjave?
=Mislim da svaki odgovorni političar treba stajati iza svojih izjava i da treba provoditi politiku koja doprinosi suradnji, a ne konfrontaciji. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske odbacilo je kao neutemeljene izjave ministra Jeremića. Podsjećam da je upravo Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije i kao takva je vodila pravedan i legitiman, obrambeni i osloboditeljski rat u kojem je branila svoj teritorij unutar međunarodno priznatih granica. U pogledu daljnje suradnje sa Srbijom, uvjerena sam da se dobrim diplomatskim odnosima mnogo toga može riješiti.
Diplomacija manja, ali kompaktnija
-Kad Hrvatska ostvari strateške integracijske ciljeve, hoće li njezina vanjska politika i diplomacija moći malo odahnuti ili slijedi još žešći ritam?
=Od stvaranja hrvatske države dosad svaka je faza diplomaciji nametala svoje zadaće. Prije je to bilo stvaranje hrvatske diplomacije, učlanjenje u Vijeće Europe i Ujedinjene narode. Hrvatska koja je sada na pragu članstva u Europskoj uniji i NATO-u, ali i kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, ima izuzetno važnu ulogu u međunarodnim odnosima. U trenutku kad postanemo punopravna članica euroatlantskih integracija, uloga diplomacije bit će još jača i veća nego što je danas, jer ćemo svakodnevno sudjelovati u donošenju političkih odluka od velike važnosti ne samo za Hrvatsku, nego i za cijelu Europu i svijet. Stoga očekujem da ćemo morati i osnažiti našu diplomatsku mrežu, no, to ne znači njezino širenje. Ministar Jandroković i ja vjerujemo u jedan manji, kompaktniji, ali produktivniji, efikasniji i profesionalniji sustav, koji će pratiti potrebe hrvatskog gospodarstva.
Francuski vjetar u leđa
-Jeste li zadovoljni francuskim predsjedanjem i njihovim angažmanom vezanim uz hrvatske pregovore s Europskom unijom?
=Puno se stvari pomaknulo za vrijeme francuskog predsjedanja. Zahvaljujem im ovom prilikom na pomoći jer su učinili uistinu puno. Dali su nam vjetar u leđa i imamo njihovu stalnu potporu. Potvrđuje to nedavno objavljeno izvješće o napretku.