Ubrzano u najelitniju asocijaciju – EU

O uspjesima hrvatske vanjske politike u prvih sto dana Vlade razgovarali smo s državnom tajnicom za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija gospođom Biancom Matković.

1.Bili ste na čelu organizacijskog odbora za pripremu posjeta predsjednika Busha. Jeste li zadovoljni organizacijom?

Riječ je o za Hrvatsku prvorazrednom događaju u političkom pogledu, a organizacijski i sigurnosno vrlo zahtjevnom i složenom. Međutim ono čime smo se vodili u pripremi bilo je to da Hrvatska i njezini građani žele biti dobri domaćini predsjedniku nama prijateljske i partnerske zemlje. Pri tom je trebalo omogućiti da naši sugrađani u što manjoj mjeri osjete nužne promjene koje prate takva događanja kako bi s jedne strane neometano obavljali svoje svakodnevne obaveze i s druge strane mogli na najbolji način sudjelovati u programu predsjedničkog posjeta.

Za sve to smo imali spremna rješenja i sustav je funkcionirao besprijekorno, svaka mjera poduzeta je na najvišoj profesionalnoj razini i prema standardima hrvatskog zakonodavstva. O tome najbolje govore reakcije i ocjene naših gosti, domaćih i međunarodnih novinara, kao i naših sugrađana. Od svih smo primili mnogo čestitki i pohvala za dobro obavljen posao. Zadovoljna sam uspješnošću posjeta i zahvalna svima koji su doprinijeli tome.

2. Što za Hrvatsku znači posjet američkog predsjednika?

Posjetom američkog predsjednika Georgea W. Busha potvrdili su se iznimno razvijeni, prijateljski i partnerski odnosi Hrvatske i SAD-a kako na političkom, tako i na gospodarskom i sigurnosnom planu. U tome dakako treba gledati i potvrdu važne hrvatske uloge na globalnoj sceni i naše pozicije nezaobilaznog čimbenika u ovom dijelu Europe, gdje smo postali lider i pouzdan partner međunarodne zajednice. Takav hrvatski stabilizacijski utjecaj na jugoistočnu Europu naša je dodana vrijednost i najoriginalniji doprinos međunarodnoj zajednici. Vrlo je važno i to što je upravo iz Hrvatske tijekom posjeta predsjednika Busha upućena poruka i drugim zemljama regije da vjerodostojan pristup reformama donosi rezultate.

3. Američki predsjednik s nama je proslavio pozivnicu Hrvatskoj da se priključi NATO-u. Prije nekoliko dana započet je postupak pristupnih razgovora za punopravno članstvo u Savezu. Što je dogovoreno u Glavnom zapovjedništvu NATO-a u Bruxellesu?

U prvom krugu pristupnih razgovora za članstvo u NATO-u na dnevnom su redu bila politička i obrambena pitanja koja proizlaze iz Washingtonskog sporazuma. Izrazili smo spremnost sudjelovanja u sustavu zajedničke obrane, kao i dosljednost u aktivnom pristupu očuvanju mira i sigurnosti euroatlantskog područja. Hrvatska je, istaknuli smo također, privržena načelima Povelje Ujedinjenih naroda i zajedničkim vrijednostima transatlantske zajednice – slobodi, vladavini prava, demokraciji, zaštiti manjinskih prava, te slobodnom tržištu. Predstavnici NATO-a potvrdili su hrvatski uspjeh u ispunjenju zacrtanih ciljeva tijekom proteklih šest ciklusa Akcijskog plana za članstvo, tzv. MAP-a.

U idućem krugu razgovora početkom svibnja slijede tehnička i pravna pitanja te ćemo razgovarati o iznosu godišnje članarine koja će se uplaćivati u NATO-ov proračun. Nakon tog drugog sastanka hrvatski ministar vanjskih poslova uputit će NATO-u pismo namjere zajedno s utvrđenim vremenskim rasporedom za dovršetak potrebnih reformi te potvrdom da prihvaćamo obveze iz članstva. Očekuje se da ćemo protokol o pristupanju Hrvatske potpisati u srpnju ove godine, a na sljedećem summitu NATO-a u proljeće 2009. godine Hrvatska će sudjelovati kao punopravna članica.

4. Prema agencijskom istraživanju u kojem je sudjelovalo 1000 ispitanika posjet predsjednika Busha pozitivan je za više od četvrtine, točnije 78 posto, građana. Kako će se taj posjet odraziti na hrvatsko gospodarstvo

Posjet američkog predsjednika dao je novi zamah odnosima Hrvatske i SAD-a i pokazao put kojim treba ići Hrvatska i cijela jugoistočna Europa. Nesumnjivo su odaslane pozitivne poruke i poticaji postojećim i potencijalnim američkim ulagačima da se više okrenu prema daljnjim mogućnostima ulaganja u Hrvatsku. Važno je napomenuti da su predsjednik Bush i premijer dr. sc. Ivo Sanader dogovorili posjet velikoga američkoga gospodarskoga izaslanstva Hrvatskoj koji će u razgovorima s hrvatskim gospodarstvenicima te predstavnicima hrvatske Vlade i lokalnih vlasti izvidjeti mogućnosti za proširenje suradnje i za povećanje američkih ulaganja u hrvatsku.

Pokušat ćemo privući što više američkih ulagača i u tome je ključnu poruku cijeloj, a pogotovo gospodarskoj javnosti uputio predsjednik Bush rekavši da je Hrvatska znala očuvati i unaprijediti svoju sigurnost i da će naš položaj još više ojačati ulaskom u NATO. Naime činjenica je da članstvo u NATO savezu, a kasnije i EU, svrstava Hrvatsku u red sigurnih zemalja, atraktivnih za inozemna ulaganja. Najbolji primjer su zemlje poput Poljske i Češke koje su ulaskom u NATO i EU doživjele pravi bum inozemnih gospodarskih aktivnosti.

5. U ožujku ste imenovani glavnom koordinatoricom za praćenje aktivnosti na ispunjavanju svih obveza koje Hrvatska treba napraviti kako bi iduće godine završila pregovore o pristupanju EU. Koliko je otvorenih poglavlja dosad?

Primarni fokus je na praćenju aktivnosti svih tijela državne uprave u izradi zakonskih i podzakonskih akata koji se izravno odnose na pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Učinkovitost Hrvatske u ispunjavanju obveza jedan je od preduvjeta za ostvarivanje zacrtane dinamike pristupanja i zato svakodnevno pratimo napredak u svim područjima relevantnima za pregovore.

Na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju Hrvatske EU održanoj 21. travnja u Bruxellesu, prvoj pod slovenskim predsjedanjem, otvoreni su pregovori u dva dodatna poglavlja - Prometnoj politici i Energetici. Time je broj otvorenih poglavlja povećan na 18 od ukupno trideset i pet o kojima se pregovora. Poglavlja otvorena na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji prva su u dosadašnjem tijeku pregovora u kojima i Hrvatska i EU zahtijevaju prijelazna razdoblja. Hrvatska je prijelazna razdoblja zatražila u oba, a EU u jednom poglavlju - Prometnoj politici. Otvaranjem poglavlja pregovori o prijelaznim razdobljima nisu zaključeni već se kroz razmjenu dodatnih informacija nastavljaju i njihov će konačni rezultat biti poznat tek pri zatvaranju ovih poglavlja.

6. Kakva su zadana mjerila, jesu li ostvariva?

Za zatvaranje svakog od ovih poglavlja Hrvatska treba ispuniti po četiri mjerila. Sva su mjerila u okviru očekivanoga, zakonske su i tehničke naravi i za cilj imaju poboljšanje stanja ovih sektora u Hrvatskoj. Ispunit ćemo ih učinkovito i bez teškoća.

7. Hoćemo li postići cilj o ispunjavanju svih mjerila do lipnja ove godine?

Sukladno izjavi predsjednika Europske komisije Barrosa, Hrvatska do kraja lipnja treba ispuniti sva mjerila za otvaranje i predati ih EU na formalnu verifikaciju. Nakon toga slijede faze verifikacije mjerila u Europskoj komisiji i Vijeću EU te otvaranje poglavlja pri čemu će ta dinamika ovisiti i o europskoj strani.

U ispunjavanju mjerila za otvaranje vrlo dobro napredujemo. Hrvatski pregovarači predali su EU sredinom travnja sva četiri mjerila iz poglavlja 12. Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, te pregovaračka stajališta za nekoliko dodatnih poglavlja. Sljedeća Međuvladina konferencija, na ministarskoj razini, održat će se u lipnju. Očekujemo da će se tada u nekoliko poglavlja otvoriti pregovori, te privremeno zatvoriti u jednom ili dva. Hrvatska se savjesno i odgovorno primiče ostvarenju zadanog cilja – do kraja lipnja ispunit ćemo sva mjerila za otvaranje poglavlja. Sve što smo u vanjskoj politici ostvarili u sto dana ove Vlade veliki su koraci naprijed u jačanju hrvatskog međunarodnog položaja i pridonijet će našem uspješnom političkom, diplomatskom i pregovaračkom nastojanju da uskoro uđemo u članstvo najelitnije asocijacije – Europske unije.