Zastoj je iza nas, pregovori idu dobrom brzinom

Veleposlanik Vladimir Drobnjak, vodeći u pregovorima s Europskom unijom, našao se usred »novog zamah«, kako su to opisali i sami Unijini dužnosnici. S glavnim hrvatskim pregovaračem razgovarali smo o razlozima tog novog zamaha.
-Hrvatska je neko vrijeme bila u pregovaračkom zastoju, no izgleda da je sada nastupila nova dinamika. Može li se reći da je vrijeme zastoja sada definitivno iza nas?
=Može. Pregovori su dobili na dinamici, vratili su se u dobar ritam i trenutačno više ni na koji način ne možemo govoriti o zastoju. Naprotiv, pregovori idu dobrom brzinom naprijed.
-Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso ovaj je put bio taj koji je odredio tu dinamiku i prvi put spomenuo 2009. godinu kao godinu u kojoj će se završiti pregovori s Hrvatskom. Zašto sada?
=Izjava predsjednika Europske komisije ima strateško značenje za daljnju dinamiku pregovora. To je prvi put da dobivamo najavu hodograma u koji je ugrađena vremenska odrednica za završetak pregovora. Još ne možemo govoriti o fiksnom datumu završetka pregovora, ali prvi put imamo čvrsto projiciranu godinu, i to je 2009. Ova projekcija dolazi sa samog vrha Europske komisije, dakle, s krajnje meritornog mjesta. Na jesen ćemo, za kada je predsjednik Barroso najavio hodogram, vidjeti kako će on precizno izgledati. Također, on u velikoj mjeri ovisi o prethodnom ispunjavanju određenih obveza na našoj strani. Najvažnije je, međutim, da prvi put sa samog vrha Europske komisije dolaze poruke o vremenskim odrednicama za završetak pregovora. To znači da se prvi put može reći kako se jasno vidi kraj našeg procesa pristupanja.
-Ta izjava predsjednika Europske komisije nekako se poklopila s hrvatskom odlukom o ZERP-u?
=Ta izjava nije slučajno koincidirala s odlukom Hrvatskoga sabora o neprimjeni ZERP-a na države članice Europske unije. Pokazalo se kako su bile točne procjene koje su govorile da se pitanje ZERP-a postavilo kao prepreka na našem putu prema EU. Čim je riješeno pitanje ZERP-a, vrata su se otvorila i pregovori su krenuli naprijed. Posebice je bitno da smo, sukladno vremenskim rokovima za ispunjavanje određenih obveza koji su pred nas stavljeni u izjavi predsjednika Barrosa, Europskoj komisiji uspjeli predati niz dokumenata kojima se ispunjavaju mjerila za otvaranje, čime smo znatno povećali broj dokumenata koji se nalaze u postupku verifikacije na strani EU-a. Došlo je do dobre sinergije između odluke Hrvatskog sabora, naše sposobnosti da kvalitetno i brzo uputimo Komisiji nove dokumente (mjerila, pregovaračka stajališta i zakone) te Barrosove izjave. Predsjednik Barroso svojom je izjavom zapravo potvrdio ono što je već neko vrijeme bilo razvidno - kada je riječ o ulasku Hrvatske u EU, to više nije pitanje hoće li, nego kada će. To možda mnogima zvuči kao fraza, ali je riječ o kapitalnoj rečenici. Naravno da je odluka o ZERP-u pritom imala posebnu težinu.
-Do kraja slovenskog predsjedanja nema više puno vremena. Što planirate do tada napraviti u pregovorima?
=Dvije trećine slovenskog predsjedanja su iza nas. Do sada smo otvorili dva poglavlja, a osim toga, trenutačno imamo šest pregovaračkih stajališta koja smo predali Uniji, čime su s hrvatske strane ispunjeni svi uvjeti za otvaranje tih poglavlja. Kada Hrvatska preda svoje pregovaračko stajalište, vrijeme koje će trebati Europskoj komisiji da pripremi zajedničko stajalište EU-a i Vijeću da ga usvoji ovisi isključivo o drugoj strani. Nakon što predamo Uniji svoje pregovaračko stajalište, više nemamo nikakvu kontrolu nad brzinom daljnjeg procesa. Mislim da je važno objasniti što se proceduralno zbiva nakon što Hrvatska preda svoje pregovaračko stajalište; tada Europska komisija izrađuje nacrt njihova pregovaračkog stajališta, koje se zove zajedničko stajalište EU-a. Za izradu tog dokumenta potrebno je određeno vrijeme. Nakon toga, ono se prosljeđuje u Vijeće EU-a, državama članicama koje o njemu raspravljaju, za što je također potrebno određeno vrijeme. Trenutačno imamo šest pregovaračkih stajališta koja su u toj fazi. Koliko njih će biti spremno za otvaranje do kraja slovenskog predsjedanja, ne mogu spekulirati.
-Nakon Slovenije predsjedanje preuzima Francuska.
=Francuska pridaje posebnu pozornost hrvatskim pregovorima. To je razvidno već sada prije formalnog početka francuskog predsjedanja, a potvrdio je to i francuski državni tajnik za europske poslove Jean-Pierre Jouyet tijekom posjeta Hrvatskoj. U zadnjih pola godine imali smo dva važna posjeta Parizu - najprije predsjednika Mesića, zatim ministra Jandrokovića, a dobar i intenzivan dijalog sigurno će se nastaviti na svim razinama. Tako visoki posjeti Parizu u kratkom razdoblju najbolje pokazuju koliku važnost Francuska pridaje pregovorima i dijalogu s Hrvatskom. Tehnički i stručni dijalog također je vrlo dinamičan, a početkom lipnja i ja sam kao glavni pregovarač pozvan na tehničke konzultacije u Pariz. Bitna je i činjenica da je Francuska izjavila kako će jedan od prioriteta njihova predsjedanja biti pregovori s Hrvatskom. Stoga na francusko predsjedanje gledamo s entuzijazmom i sigurni smo da će ono donijeti dobre rezultate.
-Mislite li kako i dalje postoji opasnost da pregovori opet dođu u zastoj?
=Pregovori su sami po sebi teški zbog njihove širine, multidimenzionalnosti, horizontalne povezanosti i veličine aquisa koji moramo usvojiti. U ovim pregovorima od države kandidatkinje traži se maksimum i smisao je da država u Europsku uniju uđe potpuno spremna. Novi instrumentarij pregovora prilagođen je dosad stečenim iskustvima iz ranijih krugova proširenja, a mjerila za otvaranje i zatvaranje usmjerena su prema postizanju maksimalne učinkovitosti i spremnosti države koja ulazi u Uniju. Da bi država bila spremna, potrebno je imati jak reformski i administrativni potencijal u svim područjima. Nije riječ samo o posebno politički osjetljivim i važnim područjima kao što su reforme pravosuđa, brodogradnje i borba protiv korupcije, nego i o opsežnim i važnim zahvatima u područjima poput sigurnosti hrane i zaštite okoliša. Stoga nema nevažnih poglavlja i nevažnih pitanja.
-Kako Hrvatska namjerava konzumirati to članstvo na početku. Što možemo kratkoročno očekivati od članstva?
=Kratkoročno gledano, najveća vrijednost je zauzimanje ravnopravnog mjesta za stolom za kojim se donose odluke koje se tiču cijele Europe te dobivanje dodatne političke težine koju će Hrvatska imati kao članica Europske unije. Dugoročno gledano, primjeri svih zemalja koje su ušle prije nas potvrđuju kako država, što je dulje u članstvu, to bolje koristi sve mehanizme članstva - od strukturnih fondova do pogodnosti otvorenog tržišta i slobode kretanja kapitala, robe, ljudi i usluga. Na dugu stazu sve to donosi značajne kamate i dividende. Kratkoročno gledano, svi segmenti tržišta trebaju se prilagoditi članstvu u EU, a ono ne donosi svima bolji život nekim automatizmom. Ulazak u EU ne znači da će sljedećeg jutra svi odmah živjeti bolje. Ono što članstvo donosi bitno je veći broj prilika i mogućnosti da se živi bolje, a na svakom je pojedincu da te prilike iskoristi.
Zadovoljstvo stručnom i svakom drugom potporom
-Kako ocjenjujete suradnju s Europskom komisijom?
=Europska komisija u pregovorima ima posebno važnu ulogu, jer je ona ta koja, uz naravno Hrvatsku, nosi najveći teret. Komisija obrađuje tisuće stranica dokumenata koje Hrvatska šalje u okviru pregovora. Nije riječ samo o mjerilima i pregovaračkim stajalištima, nego i o tehničkim konzultacijama i mišljenjima na nacrte naših EU-zakona. U ovoj fazi pregovora uistinu možemo izraziti zadovoljstvo potporom koju dobivamo od Komisije. Kao glavni pregovarač, neobično cijenim trud koji naše kolege iz Europske komisije ulažu u naše pristupne pregovore jer vidimo kako oni ne samo da odrađuju svoj posao, nego i da im je stalo da daju svoj doprinos pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.