Unija je prepoznala napredak i napore Hrvatske

Proslava Europskog tjedna u Hrvatskoj, kojim se obilježavaju dva važna datuma suvremene europske povijesti, dan osnivanja Vijeća Europe 5. svibnja i Dan Europe 9. svibnja, prigoda je da se osvrnemo na dosadašnji hrvatski put prema Europskoj uniji.
Taj put odvijao se kroz nekoliko ključnih faza. Proveli smo pregovore i 2001. godine s Europskom unijom potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, 2003. godine podnijeli smo i službeni zahtjev za članstvo, te već u ljeto 2004. godine dobili status službenog kandidata za punopravno članstvo u EU-u. Daljnjom provedbom unutarnjih reformi stvorene su okolnosti da se započnu pristupni pregovori u listopadu 2005.godine.
Kontekst u kojem je Hrvatska započela pregovore o članstvu u EU-u bio je, u nemaloj mjeri, opterećen raspravama unutar Unije o pitanjima institucionalne reforme. U tom smislu će nedavno usvojen Reformski ugovor odnosno Lisabonski ugovor biti dodatan poticaj, vjetar u leđa, našim pristupnim pregovorima.
Povrh toga, i sama je Unija postala složenija, pravna stečevina veća nego ikad ranije, a Hrvatska k tome pregovara i s većim brojem članica - njih čak 27. I tzv. zamor od proširenja do kojega je došlo nakon prošlog vala proširenja, odrazio se na naše pregovore, kako u pristupu pojedinih država članica proširenju, tako i u metodologiji i instrumentariju pregovora.
Kriteriji su ostali isti, ali je pooštrena njihova provedba, također i stavljanjem naglaska na mehanizam mjerila. Sve to potvrđuje tezu o složenijim i zahtjevnijim pregovorima. U tom kontekstu dosadašnji napredak ostvaren u pregovorima ima dodanu vrijednost. Na nedavnom sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje u Luksemburgu, koji je bio iznimno uspješan za Hrvatsku, Unija je prepoznala napredak koji je Hrvatska ostvarila u odnosu na prethodni sastanak i napore koje Hrvatska ulaže u rješavanje onih pitanja u kojima još nismo u potpunosti dosegnuli standarde EU-a.
U potpunosti smo posvećeni reformskim procesima i ispunjavanju svih uvjeta kako bi pregovori bili završeni do kraja ljeta 2009. godine. Stoga smo svjesni da je 2008. ključna godina u pogledu napora koje još trebamo uložiti.
Na nedavno održanoj Međuvladinoj konferenciji o pristupanju između Republike Hrvatske i Europske unije u Bruxellesu, otvorena su dodatna dva poglavlja pregovora, Prometna politika i Energetika, a time je broj otvorenih poglavlja povećana 18.
To vidljivo povećanje dinamike procesa pregovora u posljednjem razdoblju, za koju se nadamo da će se ne samo održati na toj razini, nego i povećati, dodatno nas potiče na daljnji angažman. Odlučni smo do kraja lipnja ove godine predati Europskoj komisiji sva preostala mjerila za otvaranje.
Usto se nadamo da ćemo u predstojećem razdoblju otvoriti pregovore u svim preostalim poglavljima za koja smo već predali pregovaračka stajališta, te zatvoriti neka od poglavlja u kojima smo Europskoj komisiji uputili, ili ćemo uskoro uputiti, mjerila za zatvaranje. Na toj odlučnosti i dosadašnjim postignućima te reakcijama i porukama koje su nam upućene od strane EU-a gradimo svoj optimizam koji će u konačnici rezultirati ostvarenjem našeg cilja. Od stjecanja neovisnosti Hrvatska je odredila članstvo u EU-u kao jedan od svojih glavnih strategijskih ciljeva. Svakim danom taj je cilj sve bliži. Iza njega stoji velik i zahtjevan posao koji iziskuje napore državne administracije, brojne reforme i promjene u hrvatskom društvu u cjelini. Pred nama su, dakle, veliki izazovi.
Uvjeren sam da će nas njihovo rješavanje dovesti do jednog od najvažnijih postignuća u hrvatskoj povijesti - punopravnog članstva u Europskoj uniji.