- Objavljeno: 17.11.2007.
Treba li Hrvatskoj NATO-ov proturaketni štit?
Davor Božinović, veleposlanik Misije RH pri NATO-u,
Bruxelles
Ima li vanjske politike izvan sigurnosnih pitanja? Vrlo malo. Dovoljno je pogledati naslovnice svih važnijih listova - Afganistan, Irak, Kosovo, Iran, Bliski istok.... U takvom svijetu malo je jamstava za sigurnost države. Djelotvorna diplomacija može dosta. Koncepti ljudske sigurnosti, koje zagovaraju nevladine udruge, također su dobar mehanizam. No, da bi diplomacija bila uspješna, a ljudska sigurnost na višem stupnju, potrebno je ispuniti temeljni uvjet - da država bude sigurna. Kad govorimo o nacionalnoj sigurnosti, koju vidimo ulaskom u NATO, u javnom diskursu postavljaju se pitanja: Jesmo li sigurniji u NATO-u ili sami? Je li nam NATO jeftiniji ili skuplji? Je li nam korisnije svakodnevno imati razmjenu mišljenja i suodlučivati o svim važnim političko-sigurnosnim pitanjima s predstavnicima 26 najrazvijenijih demokracija Europe i Amerike ili se posredno informirati? NATO čini temelj europske sigurnosti šest desetljeća. U povijesti kontinenta nije bilo djelotvornije obrambene organizacije. NATO nije jeftin, ali je kudikamo jeftiniji i efikasniji od individualne obrane jer se troškovi, razmjerno mogućnostima, dijele medu članicama. Alternativa je veće izdvajanje za obranu s puno manjim jamstvima za uspješnu zaštitu ljudi, teritorija, objekata. Jeftinije može biti jedino razvojačenje (što neki također zagovaraju). NATO danas nije onaj iz hladnog rata, a sutrašnji će malo nalikovati današnjem. Doći će do većeg uvezivanja sigurnosnih sustava članica, razmjena sigurnosnih informacija bit će veća i brža. Trebamo li ostati izvan toga? NATO znači odsutnost rata na ozemlju članica. Zato države ulaze u NATO, a ne izlaze iz njega, iako mogu kad god požele. Zar su Njemačka, Francuska, Italija... u NATO-u jer to žele Amerikanci? Tim tezama podcjenjuju se zemlje koje čine stožer europske demokracije. Je li NATO važan za SAD? Jest, ali ništa više nego za Europu.
Činjenica da NATO nije savršen podrazumijeva stalan napor u promišljanju boljih rješenja za sigurnost. Kako se u to uklapa, primjerice, raketni štit ili neki drugi koncept zaštite od potencijalnih napada na Europu? Znat ćemo u potpunosti tek kada uđemo, ali možemo biti sigurni da će rješenje, kao i uvijek do sada, biti zajedničko - europsko i američko.
Ima li vanjske politike izvan sigurnosnih pitanja? Vrlo malo. Dovoljno je pogledati naslovnice svih važnijih listova - Afganistan, Irak, Kosovo, Iran, Bliski istok.... U takvom svijetu malo je jamstava za sigurnost države. Djelotvorna diplomacija može dosta. Koncepti ljudske sigurnosti, koje zagovaraju nevladine udruge, također su dobar mehanizam. No, da bi diplomacija bila uspješna, a ljudska sigurnost na višem stupnju, potrebno je ispuniti temeljni uvjet - da država bude sigurna. Kad govorimo o nacionalnoj sigurnosti, koju vidimo ulaskom u NATO, u javnom diskursu postavljaju se pitanja: Jesmo li sigurniji u NATO-u ili sami? Je li nam NATO jeftiniji ili skuplji? Je li nam korisnije svakodnevno imati razmjenu mišljenja i suodlučivati o svim važnim političko-sigurnosnim pitanjima s predstavnicima 26 najrazvijenijih demokracija Europe i Amerike ili se posredno informirati? NATO čini temelj europske sigurnosti šest desetljeća. U povijesti kontinenta nije bilo djelotvornije obrambene organizacije. NATO nije jeftin, ali je kudikamo jeftiniji i efikasniji od individualne obrane jer se troškovi, razmjerno mogućnostima, dijele medu članicama. Alternativa je veće izdvajanje za obranu s puno manjim jamstvima za uspješnu zaštitu ljudi, teritorija, objekata. Jeftinije može biti jedino razvojačenje (što neki također zagovaraju). NATO danas nije onaj iz hladnog rata, a sutrašnji će malo nalikovati današnjem. Doći će do većeg uvezivanja sigurnosnih sustava članica, razmjena sigurnosnih informacija bit će veća i brža. Trebamo li ostati izvan toga? NATO znači odsutnost rata na ozemlju članica. Zato države ulaze u NATO, a ne izlaze iz njega, iako mogu kad god požele. Zar su Njemačka, Francuska, Italija... u NATO-u jer to žele Amerikanci? Tim tezama podcjenjuju se zemlje koje čine stožer europske demokracije. Je li NATO važan za SAD? Jest, ali ništa više nego za Europu.
Činjenica da NATO nije savršen podrazumijeva stalan napor u promišljanju boljih rješenja za sigurnost. Kako se u to uklapa, primjerice, raketni štit ili neki drugi koncept zaštite od potencijalnih napada na Europu? Znat ćemo u potpunosti tek kada uđemo, ali možemo biti sigurni da će rješenje, kao i uvijek do sada, biti zajedničko - europsko i američko.