Dobre ocjene potvrda su pravog puta

Europska je komisija i u svojem najnovijem izvješću konstatirala da Hrvatska ima tržišno gospodarstvo koje funkcionira i da ispunjava političke kriterije, što je najvažnije za nastavak
pristupanja Europskoj uniji. Glavni hrvatski pregovarač s EU Vladimir Drobnjak objašnjava da ono pruža dobre smjernice za uspješan nastavak pregovora.
- Kako komentirate EK-ovo izvješće o napretku Hrvatske?
= Izvješće o napretku pokazuje i potvrđuje da je Hrvatska tijekom 2007. nastavila poboljšavati svoju sposobnost preuzimanja obveza iz članstva u EU i bilježi napredak u mnogim područjima pregovora. To je u kontekstu pregovora o pristupanju sadržajno najvažniji dio tog dokumenta. U najviše područja Izvješće bilježi napredak, u većoj ili manjoj mjeri, uključujući i najteža poglavlja poput Poljoprivrede ili Okoliša. Uz to sa zadovoljstvom možemo ustvrditi da bilježi napredak u sva četiri poglavlja koja se odnose na temeljne slobode tržišta Unije - slobodu kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala - a koja su među najvažnijim područjima pregovora. To nipošto ne znači da smo već ispunili sve potrebne kriterije i da pred nama nema velikog posla, no dobre ocjene u mnogim poglavljima pregovora za nas su potvrda da smo na pravom putu. S druge strane, primjedbe koje Izvješće iznosi pokazatelj su u što moramo uložiti dodatne napore i ta područja, kojima pristupamo vrlo ozbiljno, ostaju među našim prioritetima u predstojećem razdoblju pregovora.
- Je li izvjesno da će se otvoriti svih pet poglavlja najavljenih za otvaranje od kraja godine?
= Hrvatska je prije ljetne stanke predala EU pet pregovaračkih stajališta (poglavlja 2. Sloboda kretanja radnika, 14. Prometna politika, 15. Energetika, 21. Transeuropske mreže i 33. Financijske i proračunske odredbe), čime je s naše strane zadovoljen tehnički preduvjet za otvaranje tih poglavlja. Hoće li na strani Europske komisije i država članica na vrijeme obraditi svih pet naših pregovaračkih stajališta i izraditi zajednička stajališta EU da bi se svih pet poglavlja moglo otvoriti do kraja godine, ostaje da se vidi u idućem razdoblju. Trenutačno Hrvatska ne može ni na koji način utjecati na otvaranje tih poglavlja jer je svoj dio posla već obavila i u tijeku je faza u kojoj EK radi na pripremi nacrta zajedničkih stajališta EU koje zatim trebaju prihvatiti države članice EU.
- U dokumentima Komisije često se spominje sintagma 'jačanje administrativnih kapaciteta'. Što ona točno podrazumijeva?
= Jači administrativni kapaciteti jedan su od ključnih instrumenata za uspješno pristupanje Uniji. To je područje u kojem, kao i u borbi protiv korupcije, nikad ne možete biti dovoljno uspješni. Uvijek postoji prostor za poboljšanje i Hrvatska na tome radi.
- Kako Hrvatska odgovara na taj zahtjev EU?
= Potreba jačanja administrativnih kapaciteta ne može se svesti na državnu upravu u užem smislu. Riječ je o kapacitetima i na lokalnim razinama te u svim segmentima, od ministarstava do županija i gradova. Jačanje administrativnih kapaciteta višeslojan je proces. Potrebno je izgrađivati ljudske kapacitete, tj. izgrađivati stručni kadar koji poznaje
proces pristupanja EU, koji je motiviran, ima institucionalno znanje i poznaje pravila postupanja u smislu horizontalnog i vertikalnog povezivanja u rješavanju određenog pitanja. Državama koje imaju dugu tradiciju državne uprave i koje dulje postoje to je lakše jer se njihov sustav državne uprave izgrađuje mnogo godina. Administrativni kapaciteti nisu samo pitanje političke volje i kvalitetnoga normativnog okvira na osnovi kojeg se razvija državna uprava. Velik dio kvalitete administracije pitanje je mnogo godina razvoja i iskustva institucionalnoga znanja i vještina.
- Usporedimo li administrativni kapacitet Bruxellesa s hrvatskim, koliko nam treba da bismo ga dostigli u onome u čemu je bolji?
= Za usporedbu ste odabrali jednu od najbolje plaćenih administracija, stoga se može povući paralela i u vezi s tim. Riječ je o administraciji koja radi uz izvrsne financijske uvjete pa je slijedom toga moguća i selekcija najboljega kadra i njegovo dugoročno zadržavanje u sustavu. Također, briselska se administracija regrutira iz područja koje ima otpri-like pola milijarde ljudi, a područje regrutacije hrvatske administracije neusporedivo je manje. Važno je naglasiti i da se usporedno s jačanjem privatnog sektora, otvaraju nova atraktivna radna mjesta kojima taj sektor privlači najbolji kadar državne uprave i nudi mu plaće, s čime se državni sektor teško nosi.
- Vrlo ste često na početku pregovora naglašavali da će najteže pregovore Hrvatska voditi unutar sebe. Jeste li zadovoljni unutarhrvatskim pregovorima o ulasku u EU?
= Zadovoljan sam jer smo ostvarili velik napredak u pregovorima, a to potvrđuje Izvješće o napretku za 2007. Hrvatska danas zna mnogo više o EU nego što je znala prije dvije godine. Postoji visok stupanj suglasja u hrvatskom javnom i političkom životu o važnosti ulaska u
EU. Temeljne su strateške odrednice prepoznate, a broj ljudi koji to prepoznaju stalno se povećava. To se najbolje očituje u radu Nacionalnog odbora u Hrvatskom saboru,
koji je primjer suglasja o važnosti pristupanja EU medu glavnim političkim nositeljima u Hrvatskoj.
- Koju temu smatrate najvećim izazovom za usuglašavanje u Hrvatskoj idućih godina?
= Izazovi s kojima se Hrvatska suočava uobičajeni su izazovi s kojima se suočila svaka država kandidatkinja. Najteža su poglavlja bila najteža i većini prije nas. To su poglavlja vezana uz unutarnje tržište poput tržišnog natjecanja i, naravno, pitanja vezana uz poljoprivredu jer riječ je o složenom i velikom  području  iznimno  zahtjevnom za sve države kandidatkinje. Zahtjevno je i poglavlje Okoliš. Hrvatska se posebno i mnogo ne razlikuje od drugih zemalja kad je riječ o težim ili lakšim poglavljima.
- Što još nije usklađeno i gdje smo s obzirom na usklađenje vanjskotrgovinskih bilateralnih ugovora?
= Riječ je o pitanju koje se odnosi na 30. poglavlje - Vanjski odnosi. To je poglavlje otvoreno na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju RH EU 12. listopada, kad je Hrvatska dobila jedno mjerilo za zatvaranje. Ono se odnosi na izradu akcijskog plana za usklađenje bilateralnih ugovora s trećim zemljama s 'acquisom'. Danas smo u fazi interne analize i priprema za izradu akcijskog plana. Cilj nam je to poglavlje što prije privremeno zatvoriti, zbog čega je izrada spomenutog akcijskog plana jedan od naših operativnih prioriteta za sljedeće razdoblje.
Samostalna odluka o (ne)pušenju
- Europska pravna stečevina ne traži zabranu pušenja u svim javnim i zatvorenim prostorima, ali klima u zemljama članicama signalizira da bi to bilo u trendu s EU. Traži li se to neslužbeno od Hrvatske?
= Europska pravna stečevina ne traži zabranu pušenja koju spominjete pa to nije predmetom pristupnih pregovora, tj. 28. poglavlja - Zaštita potrošača i zdravlja, koje se odnosi na to područje. To pitanje regulira se nacionalnim zakonodavstvom u svakoj od 27 država članica EU. Proučite li njihova pravila, vidjet ćete da je praksa u tome heterogena, što pokazuje da EU dopušta svakoj zemlji da to područje uredi samostalno.
- Ali istodobno se u zemljama EU snažno lobira za tu zabranu pa me zanima, posebice zbog TDR-a, utječe li to na Hrvatsku?
= Od Hrvatske se u jednom od mjerila određenih za zatvaranje 28. poglavlja - Zaštita potrošača i zdravlja, traže određene izmjene vezane uz kontrolu duhanskih proizvoda, a one se odnose na povećanje veličine slova na natpisima o štetnosti pušenja, koje se već sada stavlja na kutije cigareta, i uvođenje obveze godišnjeg deklariranja svih sastojaka duhanskih proizvoda za proizvođača. Te mjere nisu sporne, a kad je riječ o lobiranju za zabranu pušenja, za to lobira gotovo svaki čovjek koji ne puši. Riječ je o ponajprije zdravstvenom pitanju jer je znanstveno dokazano da je pušenje štetno za zdravlje, ali s aspekta europske pravne stečevine nije zabranjeno.