Građane najviše zanima utjecaj EU na svakodnevni život

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Marija Pejčinović Burić od prošle je godine, među ostalim, zadužena i za pitanja obrazovanja i informiranja o Europskoj uniji. Godinu dana nakon donošenja komunikacijske strategije za informiranje javnosti o EU, Pejčinović Burić prilično je zadovoljna njezinom provedbom.
=Posao je krenuo dobro. Nakon otvaranja pregovora, hrvatska javnost je pokazala veći interes za pitanja vezana uz EU, ali i za podrobnije informacije. Zanimljivo je da istraživanja u zadnjih godinu dana pokazuju kako građani misle da sada za nekoliko postotaka manje znaju o EU. Možda je to na prvi pogled paradoks: radi se više, govori se više, a dojam ljudi je da o nekim stvarima znaju manje. No, to pokazuje da treba raditi više po specifičnim segmentima, a to i mi komunikacijskom strategijom predviđamo.
-Ljudi su gladni konkretnih informacija?
=Da, ljude najviše zanima kako će pristupanje EU utjecati na njihov svakodnevni život, kako će se to odraziti na naš unutarnji politički život, kako će se to odraziti na međunarodni položaj Skeptičnije žene
-Koje skupine ljudi pokazuju najveći interes?
=Sažeto rečeno, žene su skeptičnije nego muškarci, obrazovaniji su pozitivniji nego oni koji su završili obrazovanje prije 20. godine, mladi i stariji su pozitivniji, a srednja dob je negativnija prema pristupu EU. Istraživanjima nastojimo doći i do toga koje su informacije najtraženije, kako ih najbolje predočiti građanima i slično. Vjerujem da će dobar rezultat polučiti i glasovni portal kojeg ćemo otvoriti tijekom veljače. Besplatni telefon omogućit će svima da dođu do informacija. Portal je zamišljen tako da na jedan dio pitanja imamo pripremljene odgovore. Radi se o općim informacijama o EU, ali i o specifičnim pitanjima budući da su neki odgovori sastavljeni na temelju pitanja koja su bila postavljana u zemljama kao što su Slovačka ili Slovenija.
-Kakva su to pitanja?
=Primjerice, hoće li moje dijete moći sutra studirati u Lisabonu, hoće li se moja umirovljenička plaća povećati kad uđemo u EU i slično. A za druga pitanja pripremati ćemo odgovore u suradnji s drugim institucijama Vlade.
Važnost televizije
-Jedna od glavnih zamjerki prema komunikaciji s građanima jest da su, primjerice, Nacionalni forumi zatvorena forma, da se ne ide na široki krug ljudi?
=Nacionalni forum definiran je time koliko ljudi primaju dvorane u kojima se forumi održavaju. Razmišljali smo o tome kako informacije koje se dobiju na takvim forumima pružiti širem auditoriju. Za sada forume snimamo u cijelosti i razmatramo neke mogućnosti kako odgovoriti na ovo pitanje.
-Kolika je važnost televizije u tome?
=Sva naša istraživanja pokazuju da velika većina ljudi dobiva informacije putem televizije, iznad 90 posto. Uglavnom je riječ o HTV-u. Dnevne novine su na drugom mjestu s oko 70 posto i zatim dolazi radio.
-Jeste li zadovoljni terminom za emisiju »Euromagazin« na HTV-u?
=Bili bismo, naravno, sretniji da se emitira u neko vrijeme iza Dnevnika, koje je najgledanije. Kad je bilo svjetsko prvenstvo u nogometu i kad je iz tog razloga emitiranje »Euromagazina« pomaknuto u večernje sate gledanost i opažanje ljudi da postoji takva emisija bili su veći. Međutim, s HTV-a nas uvjeravaju da je to još uvijek dosta gledani termin. To je vrijeme kad se ljudi vrate s posla i gledaju TV program.
-Ali imaju »Najslabiju kariku« na prvom programu?
=Da. Međutim, to je program koji sufinanciramo i nemamo puno utjecaja na njegovo emitiranje.
-Kad već govorimo o kvizovima, kakav je plan s EUQUIZ-om?
=U pregovorima smo s HTV-om da za sljedeću godinu pripremimo »televizičnije« natjecanje, a moguće je da čak dogovorimo i verziju direktnog prijenosa.
Uloga Crkve
-Da to bude TV-kviz poput »Milijunaša«?
=Da. Čak je jedan od naših prijedloga HTV-u bio da jednu emisiju »Milijunaša« posvete temi EU-a, no po pravilima licence to se ne može, jer moraju biti pitanja iz različitih područja.
-Kakva je suradnja s Katoličkom crkvom kad je u pitanju EU?
=Već duže vrijeme surađujemo s Hrvatskim katoličkim radijom i predstavnici Katoličke crkve pomogli su svojim prijedlozima u sastavljanju komunikacijske strategije. Željeli bismo jedan od sljedećih Nacionalnih foruma posvetiti upravo pitanjima Crkve i EU. Za pretežito katoličku zemlju kao što je Hrvatska, stav Crkve i sudjelovanje njezinih institucija u ovakvom procesu jako je važno. Ljudi u Hrvatskoj, kao što je bio slučaj u Poljskoj, vjeruju Crkvi, vjeruju onome što čuju od nje, a poruke kardinala Bozanića i HBK-a su pozitivne.
-Nisu li bitniji lokalni svećenici i biskupi?
=Ljudi slušaju jedne i druge. Sigurno slušaju i Svetog Oca koji je sasvim jasan u pogledu toga da je za Hrvatsku dobro pristupiti EU. Nije naš posao niti namjera da s Crkvom razgovaramo o tome kako svećenici pristupaju temi EU-a, mislim da je to unutarnje pitanje Crkve.
-Neki biskupi su ipak negativni prema ideji pristupanja Uniji?
=Kao što je i u pučanstvu jedan dio ljudi za pristupanje EU, drugi dio nije, a treći su neodlučni, tako se ti stavovi odražavaju i u svim drugim strukturama. Ako euroskepticizam postoji u dijelu stanovništva logično je da se on javlja i kod jednog dijela svećenstva. Ono što mi trebamo napraviti jest da ponudimo odgovore na najuobičajenije negativne stavove koji nisu utemeljeni na činjenicama.
Mladi i EU
-Koliko su mladi euroskeptični?
=Ukupno govoreći, mladi imaju pozitivne stavove. Međutim, to je jedna od najvažnijih skupina s kojom moramo više raditi. Uz niz projekata koje radimo s mladima i za mlade nastojimo da se EU-teme više javljaju u okviru redovitih programa. Taj je dio bio dosad prepoznat u predmetima poput politike i gospodarstva ili zemljopisa. Ali, o tome se može govoriti i u povijesti i u drugim predmetima.
-Radite s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta da se te teme uvedu u udžbenike?
=S njima smo o tome razgovarali i oni razumiju tu tematiku. Međutim, treba pomiriti trend smanjenja opterećenosti učenika u školama i uvođenja više učenja o EU.