Krajem godine o datumu ulaska u EU

Nakon opravdane euforije zbog konačnog otvaranja hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom Unijom i brzog i glatkog početka screeninga, pregovori su u ranoj fazi počeli pokazivati i svoje drugo lice problema i nedoumica koje taj proces otkriva u politici i javnosti.
Ovoga tjedna, međutim, iz Europske su Unije počele stizati ozbiljnije naznake da pregovaranje o članstvu neće biti idilično. Nakon zaoštravanja izjava čelnika pojedinih članica protiv daljnjeg proširenja i teških pregovora o novom proračunu Europske Unije, Hrvatsku je nakratko ohrabrio optimistični nastup predsjednika Europske komisije Barrossa u Zagrebu i nova strategija EU za ovu regiju, da bi nedugo zatim screening za jedno od najvažnijih i najtežih poglavlja, ono o pravosuđu, bio odgođen na šest mjeseci, a iz kuloara u Bruxellesu počele su stizati, istina privremene, procjene da su hrvatska očekivanja o članstvu 2009. - nerealna. O tome smo razgovarali s glavnim pregovaračem Vladimirom Drobnjakom.
- Europska komisija je ovaj tjedan pomaknula početak screeninga za pravosuđe s ožujka na rujan. Hoće li to usporiti ritam pregovora?
= Nije došlo do pomicanja cjelovitog procesa screeninga, niti do zastoja u postupku pregovora. Screening kao proces ostaje u ranije zacrtanim okvirima i završit će do sredine listopada. Jedino što se dogodilo jest pomicanje datuma screeninga tog poglavlja. Sada su poznati i točni datumi - eksplanatorni screening za poglavlje pravosuđa počinje 6. rujna i trajat će tri dana, dok će se bilateralna faza održati od 16. do 18. listopada.
- U javnosti su prisutne dvije teze, da je screening odgođen zbog tehničkih razloga i da je odgođen zbog političkih razloga, odnosno kao politička poruka Hrvatskoj nakon smjene ministrice pravosuđa. Zašto je odgođen screening za pravosuđe?
= Osnovni razlog zbog kojeg je došlo do promjene - a ona se odnosi ne samo na Hrvatsku već i na Tursku - jest činjenica da se radi o novom poglavlju u odnosu na ranije pregovore o pristupanju i Europska komisija još razrađuje operativne modalitete prve faze screeninga.
Da pojasnim, u petom krugu proširenja postojalo je jedinstveno poglavlje koje se zvalo Pravosuđe i unutarnji poslovi, a sada je ono podijeljeno na dva: poglavlje pod naslovom Pravda, sloboda i sigurnost - u kojem smo upravo dovršili bilateralni screening - i poglavlje Pravosuđe i temeljna ljudska prava. Riječ je, usto, o sadržajno veoma zahtjevnom i osjetljivom poglavlju, koje traži dobre pripreme za screening i na našoj strani. U svakom slučaju, razlozi odgode su tehničke i operativne, nipošto političke naravi. Uostalom, i izjave predstavnika Europske komisije govore u prilog točnosti ove moje tvrdnje. Screening u poglavlju Pravosuđe i temeljna ljudska prava pomaknut je za jesen i za Tursku, no nije mi poznato da je netko u Ankari to protumačio kao političku poruku Bruxellesa Turskoj.
- Što odgoda screeninga za pravosuđe znači za pregovore o tom poglavlju?
= Operativno to znači da je Hrvatska dobila dodatno vrijeme da kroz započeti proces reforme pravosuđa postigne daljnje rezultate, provede zacrtane mjere te samim time pojača izglede da izvješće Europske komisije o rezultatima screeninga bude dobro. Naime, u cijelom procesu analitičkog pregleda zakonodavstva najvažniji element za kasniji tijek pregovora je sadržaj izvješća Europske komisije o screeningu u pojedinom poglavlju. U hrvatskom je interesu da svako Izvješće bude što bolje, pa tako i ono iz ovog poglavlja. Dodatnih nekoliko mjeseci koliko smo dobili pomicanjem datuma screeninga za poglavlje Pravosuđe i temeljna ljudska prava, samo nam može pomoći da postignemo dobro izvješće, a kroz to i uspješan nastavak pregovora o poglavlju koje ima naglašenu političku težinu.
- Koliko je važna ta proceduralna matematika tajminga, ritma summita i konferencija, broja otvorenih poglavlja odjednom… Koliko se time realno može dobiti ili izgubiti na vremenu?
= Može se očekivati da će se za otvaranje nekih poglavlja postaviti konkretna mjerila, odnosno da će se tražiti ispunjavanje određenih kriterija ili donošenje konkretnih dokumenata - akcijskih planova, nacrta zakona i sl. U ovoj ranoj fazi to može usporiti proces, ali ta se brzina može nadoknaditi kasnije, kvalitetnim ispunjavanjem postavljenih mjerila. U procjeni dinamike treba voditi računa da se na jednoj Međuvladinoj konferenciji može otvoriti više poglavlja odjednom, što znači da ako se u jednoj rundi ne otvori onoliko poglavlja koliko javnost očekuje, to se može nadoknaditi otvaranjem i zatvaranjem većeg broja poglavlja već u sljedećoj rundi. Uspješnost i dinamika procesa ne može se mjeriti od mjeseca do mjeseca, već samo u šestomjesečnim vremenskim razdobljima, brzina na putu koji se mjeri kilometrima ne može se iščitavati nakon svakog metra.
- Što bi kao rezultate trebalo prezentirati Komisiji za dobar izvještaj?
= Konkretne obveze koje Hrvatska ima u ovom području zacrtane su u dokumentu Pristupno partnerstvo, a odnose se na potrebu smanjivanja zaostataka u rješavanju sudskih predmeta, nastavak reforme pravosuđa s ciljem da postane još učinkovitije i operativno modernije, borbu protiv korupcije... Reforma pravosuđa jedan je od političkih kriterija koji proizlaze i iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To dovoljno govori o najvećoj mogućoj važnosti tog poglavlja.
- Europska komisija nedavno je predstavila dokument o Balkanu. Što se zapravo posljednjih godina promijenilo u tretmanu ove regije u EU?
= Kad je riječ o odnosima EU i jugoistočne Europe, koju EU u svojim dokumentima naziva “zapadnim Balkanom”, 2005. godina donijela je značajan kvalitativan skok. Svaka od država tog prostora učinila je korak naprijed na putu eurointegracija. Najveći je, dakako, učinila Hrvatska započinjanjem pregovora o pristupanju. EU nastavlja poklanjati značajnu pažnju ovom dijelu Europe, u čiju je stabilnost i sigurnost mnogo investirala. Komunikacija Europske komisije “Zapadni Balkan na putu u EU: učvršćivanje stabilnosti i jačanje prosperiteta” najvažniji je strategijski dokument EU za ovaj prostor nakon Solunske agende 2003. godine, kojom je EU dala jasnu perspektivu EU članstva za pet zemalja tzv. zapadnog Balkana i započet je Proces stabilizacije i pridruživanja.
- U čemu je važnost posljednjeg dokumenta?
= Poruka Solunske agende da put u EU vodi kroz ispunjavanje zahtjevnih kriterija članstva, ali isto tako i kroz regionalnu suradnju, ostaje neizmijenjena i u ovom novom dokumentu. Ali novi dokument donosi i značajne promjene nabolje. U usporedbi ta dva strategijska dokumenta vidi se da je ovaj novi u većoj mjeri usredotočen na razvoj gospodarstva, trgovinu i socijalna pitanja te da polazi od tvrdnji da su na polju izgradnje stabilnosti već postignuti veliki rezultati. Novi dokument EK svojevrsna je nadgradnja Solunske agende, kojom se potvrđuje spremnost EK da nastavi pomagati zemljama u regiji u ispunjavanju njihovih europskih ambicija.
- U tom dokumentu većina elemenata čini se puno važnijima za ostale zemlje u regiji nego za Hrvatsku. Kakvu poziciju Hrvatske u regiji ocrtava ta nova strategija EU?
= U provedbi te strategije EU Hrvatska ima važnu ulogu. Hrvatski uspjeh u procesu pristupanja najbolja je, naime, potvrda njegove održivosti.
Ovaj dokument usredotočuje se na niz operativnih točaka čiji je cilj jačanje gospodarstva, trgovinske razmjene, administrativnih kapaciteta svake od država u regiji bez kojih neće biti napretka u procesu približavanja i pristupanja EU. Nažalost, u Hrvatskoj se na naslovnim stranicama našla samo jedna od tih mjera, ona koja se odnosi na potrebu sklapanja jedinstvenog sporazuma o slobodnoj trgovini. Gotovo nezabilježeni ostali su ostali naglasci dokumenta, poput najave da će Hrvatska kroz kratko vrijeme ući u mehanizam dijagonalne kumulacije podrijetla, koji će pojedinim industrijskim granama u Hrvatskoj bitno olakšati izvoz. Promatranje ovog dokumenta kroz samo jednu od njegovih točaka navodi na polovične, pa i pogrešne zaključke.
- Što smatrate realnim kontekstom prijedloga o stvaranju zone slobodne trgovine u regiji?
= Prijedlog Komisije o stvaranju jedinstvenog trgovinskog sporazuma proizlazi iz iskustva da je lakše povećati strana ulaganja na prostoru koji je pokriven takvim sporazumom, nego kad je riječ o malim atomiziranim tržištima. Nije riječ o guranju Hrvatske u neke balkanske asocijacije nama neprihvatljivih predznaka. Ali oni koji se boje da bi se upravo to moglo dogoditi, da će netko opet pokušati tjerati Hrvatsku tamo odakle je teškom mukom pobjegla, najbolju će sigurnost naći upravo u pristupanju Hrvatske Europskoj Uniji. Jednom kad Hrvatska uđe u EU, sve rasprave o nametnutim asocijacijama s predznakom prošlosti postaju ne samo besmislene, već i neprovedive u praksi.
- U govoru pred Saborom predsjednik Europske komisije nije propustio spomenuti da hrvatska očekivanja od ovog procesa trebaju biti realna. To smo upozorenje od dužnosnika EU čuli već mnogo puta. Što oni time zapravo poručuju?
= To se ponajprije odnosi na punu spoznaju o zahtjevnosti i složenosti procesa pristupanja, koji nalaže niz konkretnih reformi, mnogo rada i odricanja. Uspjeh cjelokupnog procesa ovisit će ne samo o naporima državne uprave i pregovaračkog tima, već i o sudjelovanju svih segmenata društva u tom povijesnom putu Hrvatske tamo gdje joj je i mjesto. Biti realan znači znati da sav posao ne može biti obavljen za nekoliko mjeseci.
- Što Nova financijska perspektiva govori o poziciji Hrvatske?
= Mjesto Hrvatske u Financijskoj perspektivi Unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine treba promatrati kroz dva razdoblja - do ulaska u EU i nakon tog datuma. U razdoblju prije članstva u EU, mjesto u Financijskoj perspektivi osigurano je kroz program IPA, Instrument za pretpristupnu pomoć, koji će Hrvatska koristiti kao država kandidatkinja.
- Hrvatska se u idućem proračunu tretira kao kandidatkinja, a očekujemo da ćemo do njegova isteka ući u članstvo. Što to govori?
= Konačan iznos sredstava koji će Hrvatska uplaćivati u proračun EU i primati iz EU kroz fondove namijenjene državama članicama definirat će se u okviru pregovora, i to ponajprije kroz poglavlje Financijske i proračunske odredbe. Ugrađivanje Hrvatske u Financijsku perspektivu nakon ulaska u članstvo ne bi trebalo biti teško, jer su takve revizije u slučaju primitka novih država u članstvo uobičajena procedura. Naime, u Financijskoj perspektivi postoji pravni temelj za njenu reviziju u slučaju daljnjeg proširenja EU. Takav je slučaj bio i kada su Uniji pristupale sadašnje nove članice.
- Javnost se naglo otvara prema pitanjima koja se donedavno gotovo nisu tretirala u medijima. Stalno se naglašava važnost javnosti u procesu pregovora. Kako ocjenjujete situaciju?
= Za uspjeh pregovora neobično je važno da je hrvatska javnost točno i precizno informirana te da joj se na kvalitetan način objašnjava proces pristupanja. Zato bih se vratio na trenutak na vaše prvo pitanje, o screeningu za pravosuđe. Pretjerana medijska interpretacija promjene datuma screeninga za poglavlje Pravosuđe i temeljna ljudska prava sasvim je zasjenila činjenicu da je Hrvatska do ovog trenutka za deset pregovaračkih poglavlja uspješno odradila obje faze screeninga, a za još četiri poglavlja eksplanatorni screening. To znači da se približavamo trećini cijelog procesa screeninga. Tijekom bilateralnih screeninga Hrvatska je dosad održala preko 250 stručnih prezentacija, a od početka pregovora pripremljeno je ukupno šest tisuća stranica materijala. I, moram dodati, sve te prezentacije dosad su u pravilu dobivale vrlo visoke ocjene stručnjaka Europske komisije. Takve ocjene rezultat su profesionalnog rada članova Pregovaračke skupine i njihovog entuzijazma, iza njih stoje mnogi sati rada, noću i vikendom, desetina ljudi koji nikad ne dolaze na naslovne stranice novina. Ali, zato na naslovne stranice ponekad dolaze naslovi koji nemaju uporišta u stvarnim činjenicama vezanim uz pregovore.
- Takav odgovor djeluje skeptično…
= Dopustite ipak da završim optimističkim naglaskom; razina stručnog znanja pojedinih novinara koji izvještavaju o procesu pristupanja i o samoj EU, a mi u pregovaračkom timu najbolje znamo koliko je to teška i nezahvalna zadaća, bitno se povećala posljednjih godina, što pokazuje da i hrvatsko novinarstvo ide naprijed prema EU ukorak s onima o kojima pišu. Na kraju krajeva, u EU ulazimo i ući ćemo svi zajedno.
- Pregovori su konačno počeli; kako funkcionira pregovarački tim?
= Hrvatski pregovarački tim ima široku strukturu; jedan dio ljudi dolazi iz državne uprave, a drugi dio čine ugledni stručnjaci iz akademskih i poslovnih krugova, ljudi za koje se smatra da imaju posebna znanja u pojedinom području. U pregovaračku strukturu uključeni su i predstavnici brojnih udruga, kompanija, komora, akademske zajednice… time nastojimo postići da što veći broj građana Hrvatske ima uvid u to što se zbiva u pregovaračkom procesu, koji su njegovi ciljevi, sadržaji i stvarna vrijednost. Iz tog su razloga u radne skupine za pojedina poglavlja pregovora uključeni i ljudi koji zastupaju različite segmente društva, od predstavnika velikih poslovnih sustava do onih koji dolaze iz pojedinih poljoprivrednih ili ribarskih udruga. Tako veliki tim traži nemale napore u svakodnevnoj koordinaciji i postizanju visokog stupnja komunikacije među članovima tima, no sudeći prema prvim rezultatima, taj se napor isplaćuje s kamatama. Dosadašnji tijek bilateralnih screeninga, za koje je Hrvatska dobila uistinu vrijedne pohvale od Europske komisije, naznačuje i da je ova struktura dobro odabrana.
- Koliko ste zadovoljni komunikacijom s državnom upravom?
= Što se tiče komunikacije članova pregovaračkog tima s državnom upravom, ona je, naravno, lakša kada je riječ o članovima tima koji i sami dolaze iz državne uprave. Jedna od naših zadaća je da sustavno jačamo i osiguravamo preciznu i kvalitetnu komunikaciju. Tijekom pregovora svatko od nas stječe dodatna znanja i iskustva, a širenjem tih znanja ojačava i komunikacija s državnom upravom, komunikacija koja je danas vidno bolja nego što je bila prvih dana pregovora. Dakako, još uvijek nismo dosegli onu razinu da bismo tome mogli dati najvišu ocjenu, ali s obzirom na veličinu i zahtjevnost posla, mislim da zasad možemo biti zadovoljni.
Praksa benchmarkinga
- Europska komisija uvodi praksu mjerenja napretka pregovora, benchmarking. Zašto, i hoće li to usporavati pregovore?
= EU je benchmarking uvela kako bi se osigurala provedba usvojenih zakona i pokazalo da je određena država kandidat ne samo spremna, već i sposobna provoditi određene zakone. Mehanizam benchmarkinga, ako mu se pristupi na pravi način, može višestruko djelovati u korist Hrvatske. Uz pomoć jasnih mjerila možemo lakše iščitavati što se od nas očekuje, te istodobno lakše dokazati da smo to i ispunili. U igri koja je stroga i zahtjevna lakše je igrati i postizati konačni rezultat ako su pravila precizno zacrtana. Naime, Hrvatska će na kraju procesa moći točno pokazati da je ispunila ono što se od nje očekivalo te kako je u praksi dokazala da je vjerodostojna i spremna za članstvo. Ovaj bi mehanizam na kraju mogao i olakšati ratificiranje Ugovora o pristupanju kada dođemo do tog trenutka.
-Može li takva metoda biti potpuno egzaktna? Kako će se ona primjenjivati?
= Konkretna mjerila mogu se odnositi na usvajanje određenog zakona, njegovo provođenje u praksi, ustrojavanje određenog administrativnog okvira, ili provedbu određenih obveza iz SSP-a i Pristupnog partnerstva. Kao mjerila ne treba očekivati neke posebne mehanizme, niti sustav benchmarkinga treba doživljavati kao dodatne uvjete koji se nameću Hrvatskoj. Najbolje je pristupiti mu kao “putokazima” na putu kojim smo krenuli i koji će nam pomoći da dođemo do konačnog cilja.
Dobri europski vjetrovi
- Kako komentirate tezu da je očekivanje članstva 2009. nerealno?
= Kad je riječ o datumima ulaska u EU, u ovom trenutku bilo bi neozbiljno davati precizne procjene. Jedino što možemo reći jest da će Hrvatska nastojati pregovarati na način da istodobno postigne dva strategijska cilja - brzinu i kvalitetu. Pregovarat ćemo što je brže moguće, ali pritom nećemo dovoditi u pitanje kvalitetu i zaštitu nacionalnih interesa. Tek na kraju predsjedanja Finske, s istekom 2006. godine, kada bude gotov proces screeninga i objavljena sva izvješća o njemu, moći ćemo preciznije govoriti o datumima.
- Ipak, vidljivo je da EU više nije raspoložena za brzi ritam proširenja koji smo vidjeli u posljednja dva vala…
= Veliko proširenje na deset novih članica dovelo je do zamora procesom proširenja i potrebom preispitivanja načina djelovanja nove, bitno veće Unije. Sada na “pučini kojom se plovi prema Bruxellesu” nema onih dobrih vjetrova koji su punili jedra tadašnjih zemalja kandidata, Slovenije, Slovačke, Češke…
Ja vjerujem da će na tom moru opet zapuhati dobri europski vjetrovi, a u ovom trenutku kada ih još nema, ne znači da se ploviti ne može. Kada nema vjetra treba uzeti vesla u ruke. Na nama je da zapnemo i veslamo sigurni da će vjetar ponovno zapuhati. Do tada je bitno zadržati pravac kretanja i ploviti naprijed, s vjetrom u krmu ili bez njega.
Korupcija kao problem
- Korupcija je istaknuta kao najteži problem u hrvatskom pristupanju EU. Koji su naši argumenti?
= Ne bih rekao da je korupcija najveći problem hrvatskog pristupanja EU, no to ne umanjuje važnost tog pitanja. Korupcija nije specifičan problem Hrvatske, već praktički svih zemalja svijeta i ne bih ju izdvajao kao posebnu teškoću u kontekstu pregovora. Ona ima mnoge oblike i vidove, a borba protiv nje ne svodi se samo na procesuiranje konkretnih slučajeva, posebno onih iz tzv. “gornjih slojeva društva”. Protiv korupcije je potrebno boriti se u kontekstu širem od procesuiranja pravosudnih slučajeva.
Posebno važan element je podizanje ukupne svijesti u društvu o korupciji kao o zlu protiv kojeg se svi trebaju boriti. Jednako tako je važno da se u svakom segmentu društva razvijaju profesionalne i etičke norme koje su najbolja zapreka korupciji. Ovaj problem nije samo pitanje pravosuđa, već i struke, etike, školskog, pa i kućnog odgoja.