I Hrvatska upravlja pretpristupnim programima

Statusom kandidatkinje za pristup u članstvo Europske unije, Hrvatskoj su se otvorili i programi pomoći EU, točnije tri pretpristupna fonda ISPA, Phare i Sapard. O načinu i mogućnostima njihova korištenja razgovarali smo s mr. se. Marijom Pejćinović Burić, državnom tajnicom za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija i nacionalnom koordinatoricom programa pomoći suradnje s EU.

- Za nedavnog posjeta Jose Manuela Barrosa Hrvatskoj, predsjednika Europske komisije, potpisan je sporazum kojim je Hrvatska dobila upravljanje projektima pretpristupnih programa Pharea i ISPA-e te CARDS-om. Koliko je doista značenje tog sporazuma?
= Sporazumom se odgovornost za upravljanje pretpristupnim sredstvima EU prenosi s Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj na tije la državne uprave Republike Hrvatske. Značenje sporazuma u kontekstu upravljanja fondovima EU usporedivo je s važnošću otvaranja pregovora o pristupanju EU u širem kontekstu europskih integracija. Hrvatska je time ostvarila bitan napredak u usvajanju prakse potpuno samostalnog upravljanja sredstvima EU kakva postoji u zemljama članicama. Štoviše, Europska komisija bila je iznimno zadovoljna brzinom kojom je sustav uspostavljen te njegovom kvalitetom. Nakon godinu dana intenzivnog radar Hrvatska je postala prva zemlja kandidat za koju je preporučena akreditacija sustava već nakon prve revizije. Kao sudionik u tim pripremama, mogu reći da je iskazano povjerenje Unije svakako zasluženo. Također želim naglasiti da je ovo izvrsna priprema za buduće fondove te je u tom smislu iznimno važno zadržati dobre rezultate i tijekom provedbe predstojećeg IPA-e programa.

- Što u praksi znači decentralizirano upravljanje projektima?
= Decentralizacijom se postupci provođenja natječajne procedure, ugovaranja projekata te isplate sredstava povjeravaju hrvatskim institucijama. Konkretno, radi se o Nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje, Nacionalnom fondu i Središnjoj jedinici za ugovaranje i financiranje, što djeluju u sastavu Ministarstva financija. Decentralizacijom se uloga delegacije Europske komisije u Hrvatskoj ograničava na pravo prethodne provjere ovih poslova, dok naše institucije preuzimaju potpunu odgovornost za upravljanje projektima.

- Nakon ISPA-e, Pharea i Saparda; fondovi za zemlje pristupnice bit će objedinjeni u IPA-u? Znači li to nove administrativne prilagodbe i prilagodbe sustava?
= Od 2007., pomoć zemljama kandidatima pružat će se jedinstvenim programom pretpristupne pomoći IPA-e program. Taj će program objediniti tematska područja što sada pokrivaju programi CARDS, ISPA, Phare i Sapard: Jačanje institucija, Prekogranična i regionalna suradnja, Regionalni razvoj, Razvoj ljudskih potencijala, te Ruralni razvoj. Program IPA-e uvodi određena zajednička pravila, što je nova praksa i za Europsku komisiju, i to bi trebalo donekle olakšati posao, ali i približava način korištenja pretpristupne pomoći praksi korištenja strukturnih fondova EU. U stvarnosti to za većinu naših institucija znači da dosad izgrađeni sustav trebamo prilagoditi pravilima za provedbu IPA-e.

- Hoće li fond IPA-e olakšati i smanjiti birokraciju na obje strane. Odnosno hoće li prelazak na ponovno novi sustav otežati i usporiti proceduru i ostvarivanje pomoći?
= Prelazak na još jedan novi sustav svakako usložnjava posao. Hrvatska će biti vjerojatno jedina država kandidat u povijesti EU koja će istodobno upravljati sa pet različitih programa (CARDS, Phare, ISPA, SAPARD i IPA), od kojih svaki ima svoj sustav provedbe. Međutim, kao i do sada, mi taj posao shvaćamo iznimno profesionalno, s druge strane stola Imamo predstavnike Europske komisije s kojima dobro surađujemo i uvjerena sam da ćemo kvalitetno odgovoriti na postavljene izazove. Gledano u perspektivi članstva, uspostavljanje IPA-e sustava omogućit će jednostavan prelazak na korištenje bitno bogatijih strukturnih fondova, što je osobito važno. Upravljanje IPA-e programom će na izravniji način nego do sada uključiti resorna tijela kao korisnike sredstava. Na taj će se način znanja o upravljanju pretpristupnim programima prenijeti na druga tijela državne uprave, usvojit će se praksa strateškog promišljanja razvoja pojedinih sektora, potaknuti međuresorna suradnja i partnerstvo s dionicima razvoja izvan sustava državne uprave.

- Koje će tijelo u Hrvatskoj upravljati programom IPA-e?
= Sredstvima pojedinih komponenata programa IPA-e upravljat će relevantna resorna tijela državne uprave RH, dok je za koordinaciju upravljanja IPA sredstvima Vlada RH zadužila Središnji državni ured za razvojnu strategiju. Glavna uloga Središnjeg državnog ureda je osigurati koherentno i strateško upravljanje ukupnim programom.

- S obzirom na iskustva zemalja EU petog vala proširenja, koliko će Hrvatska uspjeti iskoristiti novac pretpristupne pomoći?
= Činjenica je da se korištenje pretpristupne pomoći EU pokazalo zahtjevnim za njezine korisnike. Programi ISPA, Phare i SAPARD, osmišljeni za deset zemalja kandidatkinja petog vala proširenja, bili su svojevrstan izazov, odnosno novost i samoj EU. Šest godina poslije, Hrvatska je dosta naučila. Stoga, kako stvari stoje danas, možemo biti prilično zadovoljni. Prema za sada dostupnim i mjerljivim podacima za program CARDS, iskorištenost je iznimno visoka. Za 2001. i 2002. mjereno po ugovorenim sredstvima, iskorištenost je 97 posto. U pretpristupne programe stoga ulazimo dobro pripremljeni, o tome svjedoče i navedeni podaci o dodatnom novcu odobrenom u Phareu.

- Koliko odobrenje novca za pretpristupnu pomoć ovisi o financijskoj perspektivi EU te ima li mjesta za Hrvatsku u trenutačnim svađama o raspodjele novca u EU?
= Sredstva koja Hrvatska ima na raspolaganju putem pretpristupnih fondova ISPA, Phare i SAPARD osigurana su unutar postojeće financijske perspektive EU što se odnosi na razdoblje 2000-2006. Od 2007., EU će Hrvatskoj pružati pomoć iz proračunske stavke 4. nove financijske perspektive EU. O iznosu proračuna EU za razdoblje 2007-2013. glavne institucije (EK, Europski parlament i Europsko vijeće) tek trebaju postići suglasnost. Stoga o konkretnim iznosima pretpristupne pomoći u sljedećem razdoblju iz IPA-e još nije moguće govoriti sa sigurnošću. Prema proračunu dogovorenom u prosincu, za razdoblje 2007-2013. Hrvatska bi od 2007. od zemalja članica EU, sve do članstva u EU mogla računati na godišnje iznose pomoći slične onima iz sada otvorenih pretpristupnih programa. Očekuje se da bi tijekom austrijskog predsjedanja EU (odnosno najkasnije do ovoga srpnja) tzv. Međuinstitucionalni sporazum o financijskoj perspektivi 2007-2013. trebao biti i formalno prihvaćen, a time i poznati iznosi na koje ubuduće u IPA-i možemo računati.
Više novaca za PHARE.

- Nedavno su potpisani prvi memorandumi financijske pomoći za dva projekta koja će se financirati iz ISPA-e, pretristupnog fonda EU. Riječ je o projektila Rehabilitacija željezničke pruge na dionici Vinkovci Tovarnik državna granica i Program vodoopskrbe i odvodnje Karlovca, vrijednima ukupno 51 milijuna eura. Koji projekti nas još očekuju ove podine?
= Uz ove projekte očekuje se odluka EU o još nekoliko projekata vezanih uz ISPA-u, što ulaganja u infrastrukturu primjerice, Regionalno odlagalište otpada Bikarac, što tehničke pomoći. Tim će projektima Hrvatska posve iskoristiti ISPA-in fond od 60 milijuna eura. U sličnom smo položaju i kad je riječ o programu Phare. Već smo u prvoj godini programiranja pokazali iznimnu spremnost, tako da je vrijednost predloženih projekata u sklopu programa Phare premašila 80 milijuna eura, koliko je Europska komisija osigurala u proračunu za 2005. godinu. Prepoznavši kvalitetu predloženih projekata, EU je odobrio alociranje dodatnih sredstava, čime je ukupna alokacija za RH u 2005. godini povećana na 87 milijuna eura. Uskoro se očekuje potpisivanje financijskih sporazuma za 25 projekata, kojima bi spomenuti novac bio i formalno pravno dostupan.