U Sjevernoj Americi živi oko milijun i pol ljudi hrvatskog podrijetla

Generalnog konzula Republike Hrvatske u New Yorku Petra Ljubičića susreli smo u petak navečer u crkvi Sv. Obitelji, službenoj kapeli Ujedinjenih Naroda u New Yorku, gdje je zagrebački zbor Zvjezdice održao koncert pod pokroviteljstvom vatikanskog nuncija Celestina Megliorea i našeg konzulata. Kako se baš toga dana Hrvatska približila još korak bliže Europskoj uniji, o tome, kao i Hrvatima u New Yorku i Americi, porazgovarali smo s našim konzulom.

-Koliko osoba hrvatskoga porijekla živi u New Yorku?
=Uvijek kada izdvajamo podatke vezane uz Sjevernu Ameriku, kažemo da tu ima milijun i pol osoba hrvatskih korijena, s time da je tu, dakako, riječ o nekoliko generacija. Pretpostavljamo da u samom gradu New Yorku i njegovoj široj okolici živi oko 60 tisuća osoba hrvatskog podrijetla. Što se samog New Yorka tiče, najviše je naših ljudi u Queensu i New Jerseyju. Imamo hrvatsku katoličku župu na Manhattanu i Hrvatsku katoličku misiju u Astoriji. To su ujedno i mjesta na kojima se hrvati najčešće sastaju.

-U Los Angelesu smo svjedočili okupljanju Hrvata nakon nedjeljne mise, kada svi zajedno, uz prigodan, folklorni program, ručaju i vesele se. Imate li i vi u New Yorku takav običaj?
=Često se tako nalazimo, a gotovo uvijek se programi o kakvima govorite odvijaju nakon nedjeljne mise. Ne trebam vam ni isticati da sam samo u predbožićno vrijeme imao toliko domjenaka i susreta s ovdašnjim Hrvatima – bilo privatno, bilo u nekim tvrtkama koje oni vode, bilo na organiziranim domjencima hrvatskih udruga – da gotovo uopće nisam stigao kući. Nedjeljom nakon mise uvijek se susrećemo na ručku, družimo i održavamo tu lijepu tradiciju.

-S obzirom na broj Hrvata koji žive u ovom dijelu Sjedinjenih Američkih Država, možemo li reći da ste najvažniji hrvatski konzul u Americi?
=Ne volim na to gledati tako, no sigurno je da ovdje imamo najviše Hrvata. Ima ih mnogo i na našem generalnom području u Los Angelesu, kao i u Chicagu, no New York je iz mnogo razloga najvažniji.

-Koji su to razlozi?
=Govorimo li o konzularnome poslu, to je pružanje pomoći i raznih usluga našim iseljenicima, kao i proširivanje i produbljivanje suradnje s područjem na kome mi djelujemo.

-Hrvatska se 17. prosinca ove godine još više približila EU. Kako na to gledaju Amerikanci?
=Da vam budem iskren, komentare o tome još nisam stigao čuti, no uvjeren sam da u svijetu odjeknulo pozitivno i da će 17. ožujka iduće godine u našoj povijesti biti veoma važan datum. Ovih dana planiram razgovarati s našim ljudima ovdje, osluhnuti što misle o svemu, no uvjeren sam da je oduševljenje veliko.

-Što još planirate napraviti za Hrvatsku, što bi moglo produbiti i ojačati hrvatsko-američke odnose?
=Već smo napravili planove za iduću godinu, a oni se uglavnom odnose na gospodarske susrete na Manhattanu. Najvažnija nam je turistička promidžba, jer je za Hrvatsku i tako sve veći interes američkih država i Amerikanaca koji žele posjetiti našu obalu. U tome smislu namjeravamo mnogo napraviti, no naši su napori prije svega usmjereni hrvatskim iseljenicima koji trebaju pomoć, a koji su putem konzulata bliže svojoj domovini. Moram priznati da je za mene bilo veliko iznenađenje kad sam sreo ovdje mnogo Hrvata koji u svoju domovinu putuju čak pet, šest puta na godinu, da ne spominjem starije ljude koji provode pola godine u Hrvatskoj, a pola ovdje.

-Potkraj godine vaš se konzulat u Hrvatskoj često spominjao, no ne zahvaljujući svojim uspjesima nego zbog slučaja Vibora Kalođere. Kako to komentirate?
=Ja to doista ne bih želio komentirati, to je stvar Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske, i na njima je u Zagrebu da se time bave.