Izbori bi mogli ugroziti naš ulazak u Europsku uniju

Koje su realne prepreke i što nas realno može onemogućiti u naporima da u punopravno članstvo budemo pozvani 2007., zajedno s Rumunjskom i Bugarskom?
- U onoj mjeri u kojoj mi budemo mogli pozitivno i cjelovito odgovoriti na pitanja koja će nam stići iz Bruxellesa, u toj mjeri ćemo biti bliži pozitivnoj odluci Vijeća ministara, koju očekujemo prije isteka mandata sadašnje Europske komisije, odnosno do 1. studenog 2004. godine. Držim da su one optimistične, ali i vrlo realistične, prognoze povjerenika Chrisa Pattena da će do proljeća iduće godine doći u Zagreb s pozitivnom ocjenom za nas.

Je li državna uprava spremna na taj posao? Vidjeli smo da u pitanjima ima svega, od političkog sustava pa do prehrane pilića i sastava šuma.
- Da nije ovog upitnika Europske komisije, mi bismo takvu analizu morali napraviti radi nas samih. Ovaj upitnik skenira državu na sveobuhvatan način i svatko će dobiti svoj dio posla koji treba obaviti. Trebamo prikupiti podatke koji se od nas traže, ali u tome već imamo nekog iskustva jer smo se prilagođavali našim europskim ambicijama.

Mislite li pod tim na predstojeće izbore?
- Oni, u slučaju odstupanja od europske platforme, mogu izazvati neka pitanja o nama u inozemstvu, ali onaj tko bi ugrozio europsku perspektivu Hrvatske predizbornom kampanjom riskira da mu 76 posto građana ove zemlje, koliko ih tvrdoglavo podržava Europsku uniju, okrene leđa pred biračkim kutijama. Nitko ne bi sebi smio dopustiti takvu vrstu luksuza i nesmotrenosti i problematizirati europsku perspektivu Hrvatske.

U Bruxellesu tvrde da su svi ozbiljniji kandidati za osvajanje vlasti u Hrvatskoj proeuropski orijentirani, da ne postoji neki odmak od tog cilja. Slažete li se s tim tvrdnjama?
- To jest neka generala ocjena koju potvrđuje i saborska deklaracija, koja jasno govori da je moguće postići konsenzus u temeljnim političkim pitanjima. Vidjet ćemo je li ga moguće održati i kad počnu pregovori.

Za Irak spremni

Je li zbog Iraka postojala opasnost od jačeg zahlađenja odnosa sa SAD-om? Nešto takvo bio je najavio američki veleposlanik u Zagrebu, koji je bio razočaran ponašanjem Vlade, a hvalio je najjjaču oporbenu stranku, jer je podržala intervenciju u Iraku.
- Mogli smo očekivati reakcije na našu odluku, ali ne i sankcije. Mi smo ipak u specifičnoj situaciji: obavezni smo surađivati s Haaškim sudom, koji je osnovalo Vijeće sigurnosti UN-a, i mi smo tako vezani uz Vijeće sigurnosti jer ono daje zeleno svjetlo za međunarodne akcije. Dakle, nismo mu mogli okrenuti leđa kada to nama odgovara, odnosno surađivati kad nam odgovara. Morali smo biti vrlo principijelni. I u pismu Vilniuske skupine pozivali smo se na Vijeće sigurnosti. Naše međunarodne pozicije nisu oštećene.

U Ministarstvu je održan sastanak s tvrtkama koje bi željele sudjelovati u obnovi Iraka. Za će SAD Hrvatskoj popustiti sudjelovanje u tom važnom i isplativom projektu, a nismo ih podržali kada su očekivali?
- Naše tvrtke otprije su poznate u tom dijelu svijeta i sada želimo artikulirati naše gospodarske interese u postsadamovskom Iraku. To treba doživljavati u svjetlu trenutne američke nesklonosti tome da otvori vrata biznisu zemalja koje nisu članice koalicije spremnih, ali vjerujem da će određeni projekti biti ponuđeni europskim partnerima i taj trenutak moramo dočekati spremni.

Prevladane traume

Suradnja s Haagom jedan je od političkih preduvjeta za ulazak u Europsku uniju. Slučaj Bobetko je zatvoren, ali glavna tužiteljica i dalje traži generala Gotovinu. Hoće li to utjecati na približavanje Bruxellesu?
- Činjenice upućuju na to da Hrvatska surađuje s Haškim sudom i da ta suradnja nikad nije bila prekinuta. Bilo je nekih zastoja, jer se neki naši potezi nisu doživljavali kao suradnja nego kao opstrukcija suradnje. Ne smijemo svesti naš odnos s Haagom na jedan ili dva slučaja. To nije korektno. Mi smatramo da je suradnja dobra, a nadam se da će tako stvari ocijeniti i glavna tužiteljica. Međutim, vjerujem da su traumatična razdoblja, vezana uz suradnju s Haagom, iza nas.

Velika Britanija svela je suradnju Hrvatske s Haagom upravo na dva slučaja i zamrznula proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Kad će se to promijeniti?
- Bilo bi apsurdno da haška tužiteljica konstatira da se suradnja sa Zagrebom odvija dobro, uz eventualno manje probleme, a da oni koji nikada nisu dokazali svoje tvrdnje da suradnje nema to ne registriraju i promijene svoje ponašanje prema Hrvatskoj. Na nama je da ojačamo percepciju kako Hrvatska surađuje s Haagom, a onda se nadamo da će i oni promijeniti svoja razmišljanja.

Je li izbio novi sukob na liniji Pantovčak - Zrinjevac nakon sastanka na Brijunima? Po medijima se provlače natpisi kako ste vi za bilateralno rješavanje problema izbjeglica, a predsjednik za zajedničku, tripartitnu deklaraciju?
- Nema nikakvog sukoba. I predsjednik i ja želimo da se pitanje povratka izbjeglica riješi, a pitanje je načina kako do toga doći. Deklaracija uvijek dobro dođe jer stvara pozitivan ambijent, ali treba pokrenuti jasne mehanizme da se ljudi vrate. Evo primjera, mi ćemo ove godine za povratak potrošiti 600 milijuna eura. Cjelokupni proračun BiH je 500 milijuna eura. Dakle, moramo imati balans između želja i mogućnosti.

Nadam se da ću u idućoj Vladi nastaviti svoj posao

Bliže se izbori, a pred Hrvatskom su veliki vanjskopolitički zahvati. Vidite li sebe na ovoj funkciji nakon izbora?
- Neću upasti u klopku i reći da mi treba još jedan mandat. Mandat ove Vlade nije bio rutinski, nego mandat u kojemu je iz minus pozicije Hrvatsku trebalo dovesti ne samo na pozitivnu nulu, nego u plus poziciju i trasirati put prema euroatlantskim integracijama. Na području vanjske politike napravilo se puno, o tome govore rezultati. Europska unija više nije nedostižan san, isto je i s NATO-om, neki ključni dokumenti su potpisani i sada nas čeka tehnički posao. Vidim sebe, ako to dopuste političke okolnosti, kao dio jednog tima koji će taj proces zaključiti. Pravorijek o tome dat će građani na izborima, a onda i postupak sastavljanja Vlade. Teško se sada o tome odrediti, ali mislim da onim ljudima koji su dobro odradili svoj posao treba dati priliku da ga i nastave.