Blagoslovljen početak radova na Kapeli hrvatskih svetaca i blaženika na Pastirskim poljanama u Betlehemu

U nedjelju, 22. svibnja 2022. godine u Betlehemu je blagoslovljen početak radova na Kapeli hrvatskih svetaca i blaženika. Svečanu misu u Svetištu Slava na visini Bogu predvodio je splitsko-makarski nadbiskup u miru Marin Barišić, u zajedništvu s fra Dobromirom Jazstalom OFM, vikarom Franjevačke kustodije Svete Zemlje i fra Tomislavom Glavnikom OFMConv., koordinatorom projekta izgradnje kapele hrvatskih svetaca i blaženika za Hrvatsku. Nazočni su bili diskreti Svete Zemlje fra Siniša Srebrenović OFM i fra Marcelo Ariel Cichinelli OFM, koordinator izgradnje u ime Kustodije Svete Zemlje, te fra Domagoj Runje OFM, fra Sandro Tomašević OFM, fra Ivo Pavić OFM, fra Andrija Majić OFM, fra Ricardo Bustos OFM, gvardijan samostana na Taboru i fra Paolo Paolista OFM.
Mons. Barišić je u svojem razmišljanju naglasio: „Velik je ovo dan za hrvatske hodočasnike, našu Crkvu i naš narod i hrvatsku državu. Kad god se ovdje slavi misa, onda je to božićno ozračje. Danas, kada slavimo na simboličan i stvaran način misu od Božića, rođenja Gospodinova Božić, blagoslivljamo početak radova nove crkve, novog doma Božjega, ovdje na Polju pastira u Betlehemu. To će biti jedan kutak Hrvatske u Svetoj Zemlji”.
Na euharistijskom slavlju sudjelovalo je 85 hodočasnika iz svih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine zajedno s franjevkama Bosansko hrvatske provincije i sestrama Malog Isusa.
Na misi je nazočio izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban. Uz župana Bobana pridružili su se i Predsjednik skupštine Splitsko-dalmatinske županije Mate Šimundić, prof., i rektor splitskoga Sveučilišta prof. dr. Dragan Ljutić. Nakon misnog slavlja uslijedilo je potpisivanje povelje o početku izgradnje, koju su supotpisali svi prisutni hodočasnici i uzvanici.
Uz vremensku kapsulu su uz tekst povelje umetnuti simbolični znakovi koji predstavljaju identitet i naslijeđe hrvatskog naroda u Domovini i svijetu: Hrvatski barjak, vodu iz rijeke Save, pijesak iz rijeke Drave, zemlju iz Zagreba, kamen iz Dalmacije i Cresa, zemlju iz Hercegovine s krunicom od međugorskog kamena i krunicu iz Bosne od drva iz Šurkovca, ručne vezene uzorke iz Slavonije i otoka Hvara, srebrnjak izrađen o uspostavi Hrvatske države s nadnevkom 15. siječnja 1992. s likom Majke Božje Bistričke, srebrnjak izrađen u povodu 350. obljetnice zagrebačkog Sveučilišta, grb Splitsko-Dalmatinske županije, te zemlju iz najudaljenijeg kontinenta Australije, dar povratnika u Hrvatsku, koja simbolizira raseljeni hrvatski narod.