Završena vrlo uspješna hrvatsko-austrijska godina kulture

Nagrada „Alois Mock Europapreis“ za 2017. godinu uručena je hrvatskom književniku Miri Gavranu na svečanoj dodijeli u austrijskom Saveznom ministarstvu za Europu, integraciju i vanjske poslove...

Nagrada „Alois Mock Europapreis“ za 2017. godinu uručena je hrvatskom književniku Miri Gavranu na svečanoj dodijeli u austrijskom Saveznom ministarstvu za Europu, integraciju i vanjske poslove u srijedu, 20. prosinca 2017. godine. Iste je večeri bivšoj austrijskoj ministrici vanjskih poslova Beniti Ferrero-Waldner uručena nagrada zaklade Alois Mock za 2016. godinu, te posebna nagrada za znanost hrvatskom germanistu dr. Tomislavu Zeliću.

Svečana dodjela nagrada posljednja je manifestacija u sklopu Godine kulture Hrvatska-Austrija 2017., a činjenicom da su dvjema nagradama zaklade „Alois Mock“ ovjenčani jedan od naših najuspješnijih pisaca kao i mladi hrvatski znanstvenik još su jednom potvrđene bliske veze dviju zemalja. Svečanom dodjelom nagrada u dvorani Alois Mock na najbolji je mogući način okrunjena Godina kulture Hrvatska-Austrija 2017., najveći bilateralni kulturni projekt dviju zemalja od uspostave diplomatskih odnosa prije 25 godina.

Bilateralni projekt "Godina kulture Austrija - Hrvatska 2017" bio je vrlo uspješan i pokazao je povezanost dviju zemalja, posebice u kulturi i novi je temelj za još uspješniju suradnju u budućnosti, istaknuto je na završnoj konferenciji za novinare održanoj u Beču.

"Godina kulture bila je vrlo uspješna i pokazala je koliko su bliske veze i povezanost dviju prijateljskih država", kazala je voditeljica kulturno-političke sekcije u austrijskom Ministarstvu za Europu, integraciju i vanjske poslove Teresa Indjein na konferenciji za novinare u Veleposlanstvu RH u Beču, poželjevši pritom da "uspješna godina bude novi početak za još uspješniju suradnju u budućnosti".

"Taj bilatrelni projekt dodatno nas je zbližio", kazala je veleposlanica Vesna Cvjetković naglasivši da je jako značajno to što je u Beču ostvareno vrhunsko predstavljanje hrvatske kulture. "Kroz ovaj projekt razvili smo nove oblike suradnje, pozitivni učinci su jako dobra osnova za zajedničke projekte u daljnjoj suradnji", dodala je.

U sklopu projekta održanog pod naslovom "Zajedno u kulturi" ostvareno je više od 100 kulturnih priredbi samo u Austriji. Obje zemlje predstavile su se u partnerskoj zemlji na različitim područjima umjetničkog stvaralaštva. Mnoštvo dobro posjećenih i uspješnih kulturnih priredbi - izložbi, koncerata, predavanja, književnih večeri, simpozija, gostovanja kazališta i umjetnika te sudjelovanja hrvatskih umjetnika i autora na već etabliranim bečkim kulturnim priredbama i festivalima, dodatno su povezale Hrvate i Austrijance. Poseban naglasak u programu bio je na ulozi ženskog stvaralaštva.

Vrhunac zajedničkog bilateralnog projekta bila je izložba "Izazov moderne Zagreb-Beč oko 1900." koja je najprije održana u Klovićevim dvorima u Zagrebu, a zatim s malim izmjenama preseljena u galeriju dvorca Belvederea u Beču i koja je ocijenjena krunom godine.

"Izložbu je do danas posjetilo više od 29 tisuća posjetitelja koji su bili oduševljeni", rekla je u ime muzeja Belvedere Ana Petrović, koja je sudjelovala i u pripremi izložbe, te dodala da je izložba pobudila veliko zanimanje austrijskih medija i publike, koji su se nakon razgledavanja izložbe zanimali i za posjet Zagrebu i Hrvatskoj.

Na veliko zanimanje medija i publike naišla je i izložba "Hommange a Nasta Rojc", posvećena hrvatskoj slikarici prve polovice 20. stoljeća u palači Porcia, a zapažene su bile i izložbe suvremenog slikara Zlatka Kesera i akademkinje Nives Kavurić-Kurtović iz privatne zbirke "Ars Croatiae" austrijskog kolekcionara i promicatelja hrvatske umjetnosti Alfreda Brogyanyia.

U reprezentativnom prostoru bečkoga Muzeja povijesti umjetnosti (KHM), na simpoziju "Rimska Hrvatska" u organizaciji Austrijskog arheološkog instituta, desetak hrvatskih arheologa predstavilo je bogatu rimsku arheološku ostavštinu na tlu Hrvatske. Po riječima ravnateljice Austrijskog arheološkog instituta Sabine Landstaetter, bio je to važan skup na kojem su se austrijski arheolozi informirali i upoznali s bogatom arheološkom tradicijom u Hrvatskoj poput Salone, jednoga od najvažnijih urbanih središta antičkog doba na Jadranu, a dobili su uvid u i bogatstvo eksponata Muzeja antičkog stakla u Zadru.

Vrhunac kazališnih gostovanja u sklopu Godine kulture, istaknuto je, bio je nastup zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta s predstavom "Tri zime" Tene Štivičić u bečkom Volkstheatru, a jedan od najreprezentativnijih glazbenih događaja koncert Zagrebačke filharmonije u bečkom Konzerthausu.

Tijekom godine organizirano je i dvadesetak književnih večeri te je uz ostalo predstavljen i projekt Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture te otkrivene dvije spomen ploče: hrvatskom eruditu Pavlu Ritteru Vittezoviću (1653.-1713.) i skladatelju Ivanu pl. Zajcu (1832.-1914.).

Organizatori zajedničkog bilateralnog austrijsko-hrvatskog projekta jako su zadovoljni njegovom provedbom. Bila je to prigoda, kako je rekao zastupnik u austrijskom parlamentu i predsjednik Austrijsko-hrvatskog društva u Beču Nikolaus Berlakovich, "kroz kulturu jačati veze i suradnju na političkom i gospodarskom planu".

Voditeljica Austrijskog kulturnog instituta u Zagrebu Susanne Ranetzky pohvalila je uspješan zajednički projekt. "U ovoj godini uz druge kulturne manifestacije, bili smo partneri gotovo svim velikim festivalima u Hrvatskoj", rekla je Ranetzky na završnoj konferenciji u Beču kojoj su nazočili organizatori, sponzori i novinari.

Godina kulture organizirana je na inicijativu Saveznog ministarstva za Europu, integraciju i vanjske poslove u suradnji s hrvatskim Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Ministarstvom kulture, Veleposlanstvom RH u Austriji i Austrijskim kulturnim forumom u Zagrebu.

Izvor teksta: Hina



Priopćenja