Zajednički članak ministara vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordana Grlića Radmana i Helenske Republike Nikosa Dendiasa

 
Jugoistočna Europa tradicionalno je bila složeno i povijesno opterećeno geografsko područje.
 
Mnogi su, međutim, skloni previdjeti njegov potencijal.
 
Postignuća ove regije, također, ne privlače uvijek pozornost koju zaslužuju.
 
Jedna od manje poznatih priča o uspjehu u jugoistočnoj Europi su bilateralni odnosi Hrvatske i Grčke.
 
Ove godine, kada obilježavamo 30 godina diplomatskih odnosa, u prilici smo ocijeniti postignuća u protekla tri desetljeća, kao i sagledati kako zajedno koračati u budućnost.
 
Za početak, Hrvatska i Grčka nisu nužno bile zamišljene kao prirodni partneri.
 
Zemljopisno, naše države nalaze se na suprotnim krajevima jugoistočne Europe.
 
Imamo različitu povijesnu i vjersku pozadinu.
 
U prostoru koji "proizvodi više povijesti nego što može podnijeti", to može predstavljati značajnu razliku.
 
I pošteno je reći da početak tih odnosa nije uvijek bio bez negativnih percepcija.
 
Ipak, obje države su željele postaviti primjer i gledati naprijed, a ne unatrag.
 
Atena i Zagreb zajedno su radili na izgradnji bilateralnih odnosa koji odražavaju vrijednosti 21. stoljeća, a ne 19. stoljeća.
 
Vrijednosti su to sadržane u Ugovoru o Europskoj uniji, Povelji Ujedinjenih naroda i Sjevernoatlantskom ugovoru.
 
Vrijednosti poput poštivanja međunarodnog prava, načela mirnog rješavanja sporova, poštivanja UN-ove konvencije o pravu mora (UNCLOS), koja je dio pravne stečevine EU-a.
 
Našu multilateralnu suradnju započeli smo u regionalnim formatima, poput Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), kojim je Atena do prije nekoliko tjedana predsjedala.
 
Ključni element koji je pridonio značajnom napretku naših odnosa bio je strateška orijentacija Zagreba ka pristupanju Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu, koje je Atena čvrsto podržavala od samog početka.
 
To je u skladu s našim zajedničkim ciljem osiguranja europske perspektive za širu regiju, uključujući Zapadni Balkan.
 
Čvrsto vjerujemo da je put do mira, stabilnosti i napretka u regiji jednosmjerna ulica koja vodi europskoj obitelji.
 
U potpunosti podupiremo otvaranje pregovora o pristupanju EU-u s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, kao i osiguravanje europskog puta tih zemalja.
 
To proizlazi iz našeg čvrstog uvjerenja da će, ukoliko ne poduzmemo pozitivne korake i ne pružimo pomoć i potporu svima onima koji se žele pridružiti europskom projektu, druge destabilizirajuće i suparničke sile ispuniti prazninu koja će se neminovno stvoriti.
 
Također smo poduzeli inicijative za očuvanje nepovredivosti granica, što ostaje jedno od temeljnih načela naših politika.
 
A kako bi se osigurala bolja i reprezentativnija vlast, predstojeći izbori u Bosni i Hercegovini trebaju biti slobodni i demokratski, temeljeni na načelu ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i nediskriminacije svih građana.
 
Ustavnu i izbornu reformu treba hitno dovršiti. To će, zajedno s drugim ključnim reformama, omogućiti zemlji da odlučno napreduje na svom europskom putu.
 
Posljednjih godina sve su učestaliji naši bilateralni politički susreti i kontakti, uključujući i one na visokoj razini, što otvara i mogućnost snaženja gospodarske i trgovinske suradnje između naših dviju država, gdje još uvijek postoji neiskorišten potencijal.
 
Unutar Europske unije, pogledi i stajališta naših dviju zemalja preklapaju se u nizu važnih područja politika EU-a.
 
Hrvatska, predsjedavajući Vijećem EU-a u prvoj polovini 2020. godine, bila je solidarna, te je odigrala ključnu ulogu u pomoći Grčkoj u zaštiti njezine granice i sprječavanju vala ilegalnih migracija.
 
Atena i Zagreb također su “ponovno otkrili” svoje snažne i višestoljetne mediteranske veze.
 
Od prošle godine Hrvatska u potpunosti sudjeluje u EUMED 9, mehanizmu uske suradnje južnih država članica EU-a.
 
Gledajući unatrag, Atena i Zagreb su tijekom 30 godina postavili glavna načela dobrih bilateralnih i multilateralnih odnosa, uspješno ih naučivši, "od A do Ž".
 
Sada je naša ambicija, naša obveza prema našim građanima i našim susjedima, pomoći u primjeni tih naučenih lekcija za zajedničku dobrobit naše europske obitelji.
 
U posebno teškim vremenima, kada se svijet, nakon ruske invazije na Ukrajinu, čini mračnijim, moramo donijeti tračak svjetla.
 
I pokazati svima kako bolja budućnost postoji. Postoje uspješne priče koje možemo nastaviti graditi. I upravo to je suština odnosa između Hrvatske i Grčke.
 

Pisane vijesti