U Bruxellesu održan prvi sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Republike Hrvatske i Europske unije

Prvi sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Europske unije i Hrvatske, nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 1. veljače 2005., označava novu fazu intenzivnijih odnosa i suradnje između Europske unije i Hrvatske. Hrvatska je zemlja kandidatkinja s kojom će započeti pregovori o pristupanju čim Vijeće Europske unije utvrdi da ona u potpunosti surađuje s Međunarodnim kaznenim tribunalom u Haagu.

Odbor za stabilizaciju i pridruživanje je zajedničko tijelo koje s jedne strane čine predstavnici Europske komisije i država članica Europske unije te predstavnici Vlade Republike Hrvatske s druge strane. Sastanku je predsjedao Pierre Mirel, direktor Opće uprave za proširenje Europske komisije. Veleposlanik Vladimir Drobnjak, glavni pregovarač za pristupanje Hrvatske EU-u, predvodio je delegaciju Republike Hrvatske.

Sastanak je održan u vrlo ugodnoj i produktivnoj atmosferi. Dvije su strane izmijenile razmišljanja o najnovijim događanjima u vezi političkih i gospodarskih kriterija kao i napretku Hrvatske u usklađivanju s pravnom stečevinom Zajednice. Kao osnova za tu razmjenu mišljenja poslužilo je Europsko partnerstvo, usvojeno 2004. koje postavlja glavna prioritetna područja u kojima su potrebne reforme za daljnju integraciju Hrvatske u Europsku uniju. Europska se komisija osvrnula na postignute rezultate te potakla Hrvatsku da ustraje u svojim nastojanjima.

Komisija je naglasila važnost potpune suradnje s Međunarodnim kaznenim tribunalom u Haagu. Hrvatska je upoznala drugu stranu s najnovijim razvojem situacije u vezi suradnje Hrvatske s Tribunalom. Odbor je zamijetio napredak na području povratka izbjeglica, prava manjina i regionalne suradnje istovremeno naglašavajući da se od Hrvatske očekuju daljnja nastojanja u ovim važnim područjima. Po pitanju pravosuđa, Hrvatska je izložila u glavnim crtama strategiju i akcijski plan za reformu pravosuđa. Zamijećen je i određeni napredak na području zemljišne reforme. Kao zaključak, naglašeno je da je reformama u pravosuđu i državnoj upravi potrebno posvetiti stalnu pažnju ako Hrvatska želi biti sposobna učinkovito primjenjivati pravnu stečevinu. Po pitanju gospodarskih kriterija, podsjetilo se na to da je Komisija, u svom Mišljenju o zahtjevu Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, procijenila da se Hrvatska može smatrati djelotvornom tržišnom ekonomijom. Razgovaralo se o najnovijim gospodarskim razvojima i programu strukturnih reformi. Naglašeno je da Hrvatska treba nastaviti primjereno razmatrati trenutne makroekonomske neravnoteže – posebno deficit države, deficit po tekućem računu i vanjski dug, kao i strukturne probleme koji bi mogli naštetiti njezinom snažnom razvoju. Komisija je pozvala Hrvatsku da nastavi svoj rad na strukturnim problemima te posebice nastavi s procesom privatizacije i restrukturiranjem poduzeća.

Odbor je ocijenio napredak u većini poglavlja, u odnosu na približavanje pravnoj stečevini Zajednice, i naglasio važnost jačanja administrativne sposobnosti paralelno s pravnim procesom prilagodbe. Razmotrio je razne probleme vezane uz provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Odbor je objasnio kako inicijativa prijedloga tarifne kvote za šećer i šećerne proizvode proizlazi iz prošlogodišnjeg izvješća o šećernoj reformi Europske unije te kako je napravljena na osnovi ekonomske održivosti u svjetlu predstojećih strukturalnih promjena i razvoja unutar sektora što će uključiti znatno povećanje cijene šećera na tržištu Europske unije.

Što se tiče pripreme Hrvatske za pristupne pregovore, Hrvatska je objasnila uspostavljenu pregovaračku strukturu, kao i napore uložene u povećanje tehničke sposobnosti državne uprave za ovaj zahtjevan pothvat.

Pozadina: Glavni zadatak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje jest ocijeniti provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu 1. veljače 2005. To je obuhvatan ugovor koji donosi ugovorni okvir odnosa između Europske unije i Hrvatske tijekom pretpristupnog razdoblja. On uspostavlja politički dijalog, pridonosi stvaranju slobodnog tržišta do 2007. za industrijske proizvode i većinu poljoprivrednih proizvoda, predviđa približavanje hrvatskog zakonodavstva pravnoj stečevini Zajednice i široku suradnju u svim područjima politika Zajednice, uključujući i područje pravosuđa i unutarnjih poslova.

Hrvatska kao zemlja kandidatkinja koristi sve pretpristupne instrumente Europske unije. Ti instrumenti će Hrvatskoj u budućnosti pomoći u pristupnoj pripremi te dovesti do povećanja financijske pomoći. U 2005., namjenska sredstva iznose 105 milijuna (PHARE: 80 milijuna eura; ISPA: 25 milijuna eura).