Treći sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Republike Hrvatske i Europske unije održan je u u Bruxellesu

Kao dio redovnog dijaloga u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u Bruxellesu je 5. prosinca 2007. održan sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Europske unije i Republike Hrvatske. Odbor se osvrnuo na posljednja postignuća s obzirom na političke i ekonomske kriterije kao i na napredak Republike Hrvatske u usklađivanju sa pravnom stečevinom Zajednice (acquis).

Sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU i RH održan je 5. prosinca 2007. u Bruxellesu, po treći puta nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 1. veljače 2005. Ovaj treći sastanak održan je u vrijeme kada pregovori s Republikom Hrvatskom ulaze u odlučujuću fazu. Do sada su pregovori otvoreni u 14 poglavlja od kojih su dva poglavlja privremeno zatvorena. U još 10 poglavlja postavljena su mjerila za otvaranje pregovora. Fokus je sada usmjeren na ispunjavanje tih mjerila, te je u mnogima od tih područja ostvaren dobar napredak.

Sastankom je predsjedao g. Christian Danielsson, v.d. direktor Glavne uprave za proširenje Europske komisije. Izaslanstvo Republike Hrvatske predvodila je gđa. Marija Pejčinović Burić, državna tajnica za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija.

Sastanak je održan u vrlo pozitivnoj i produktivnoj atmosferi. Razmijenjena su stajališta o posljednjim postignućima, s obzirom na političke i ekonomske kriterije, kao i o napretku Republike Hrvatske u usklađivanju s pravnom stečevinom Zajednice. Europska komisija se u tom smislu osvrnula na svoje nedavno Izvješće o napretku iz studenog 2007.

Odbor je istaknuo važnost ispunjavanja političkih kriterija. Pozdravljen je napredak u provedbi reforme pravosuđa i postignuća USKOK-a u borbi protiv korupcije no naglašeno je da još uvijek postoji značajan prostor za daljnji napredak. U nastavku je naglašena potreba za povećanim naporima u reformi javne uprave. Odbor je pozdravio nastavak pune suradnje s MKSJ te je ponovio potrebu daljnjeg poboljšanja u procesuiranju ratnih zločina u Republici Hrvatskoj. Spomenuta je potreba daljnjeg rada na području povratka izbjeglica te prava manjina. Istaknuta je važnost regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa.

Vezano uz ispunjavanje ekonomskih kriterija, raspravljano je o najnovijim ekonomskim kretanjima, strukturnim reformama (reforma javnih financija, reforma mirovinskog sustava, sustava zdravstva i sustava socijalne skrbi, upravljanje dugom, restrukturiranje poduzeća i privatizacija, poslovno okruženje) kao i o ekonomskom dijalogu između Komisije i Republike Hrvatske.

Odbor je ocijenio napredak u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te usklađivanje s pravnom stečevinom u poglavljima pregovora. Naglašeno je da usvajanje relevantnog zakonodavstva dobro napreduje. Potrebno je nastaviti proces usklađivanja, osigurati implementaciju i ojačati administrativnu sposobnost u svim područjima. S tim u vezi, Odbor je posebice naglasio važnost ostvarivanja napretka na području tržišnog natjecanja (državne potpore), javnih nabava i oporezivanja.

Opći zaključak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje je da Republika Hrvatska nastavlja svoj put prema članstvu u EU kao i provedbu sveobuhvatnih reformi te da se posebice treba usredotočiti na ispunjavanje obveza koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i prioriteta iz Pristupnog partnerstva kao i na ulaganje dodatnih napora u ispunjavanju kriterija za članstvo.

Opća informacija o Odboru SSP-a:

Odbor za stabilizaciju i pridruživanje je zajedničko tijelo koje s jedne strane čine predstavnici Europske komisije i država članica EU, a s druge predstavnici Vlade Republike Hrvatske.

Osnovna je zadaća Odbora ocijeniti provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (na snazi od 1. veljače 2005. g.), a koji predstavlja sveobuhvatan sporazum i ugovorni okvir odnosa EU i RH tijekom pretpristupnog razdoblja. Njime se uspostavlja politički dijalog, pridonosi stvaranju zone slobodnog tržišta za industrijske i većinu poljoprivrednih proizvoda do 2007. g., predviđa usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice te širok spektar suradnje u svim područjima politika EU, uključujući i područje pravosuđa i unutarnjih poslova.

Hrvatska kao zemlja kandidatkinja koristi sve pretpristupne instrumente pomoći EU koji su od 2007. g. zamijenjeni jedinstvenim Instrumentom za pretpristupnu pomoć (Instrument for Pre-Accession Assistance, IPA). Program IPA je zamijenio program CARDS, kao i pretpristupne programe PHARE, ISPA i SAPARD. Program IPA je otvoren za Hrvatsku od 2007. g. pa sve do ulaska u EU. Ovaj instrument pomaže Hrvatskoj u njenim pripremama za ulazak u EU i donosi povećanje financijske pomoći. Hrvatskoj je tijekom 2007. u okviru IPA programa odobren iznos od 141 milijuna Eura.