Otvorena izložba umjetnina iz jugoslavenskih veleposlanstava koje su pripale Hrvatskoj

(Hina) - Izložba "Sukcesijsko naslijeđe" s dvadeset umjetničkih slika iz jugoslavenskih veleposlanstava i rezidencija koje su pripale Hrvatskoj nakon raspodjele imovine bivše države, otvorena je danas u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), čime je obilježen Dan hrvatske diplomacije i skori završetak obimnog posla raspodjele umjetničkih djela iz sukcesije.

U nazočnosti brojnih predstavnika diplomacije u Hrvatskoj izložbu je otvorila prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić ustvrdivši kako se katkad čini da se takve stvari nikad ne rješavaju, no izložba pokazuje suprotno i djela su prvi put predstavljena pred hrvatskom javnošću. Budući da su diplomati u velikom dijelu doprinijeli da se dovrši taj dio sukcesije primjereno je da se izložbom obilježi Dan diplomacije, istaknula je.

Izložena su većinom djela hrvatskih autora 20. stoljeća, Emanuela Vidovića, Milivoja Uzelca, Oskara Hermana, Ignjata Joba, Frane Šimunovića, Ferde Kovačevića, Vilka Šeferova, Ante Kaštelančića, Miljenka Stančića, Ede Murtića, Otona Postružnika, Mladena Veže i Zlatka Price.

Među njima su i djela starih majstora nastala između 16. i 19. stoljeća koja su bila u zgradi nekadašnjeg jugoslavenskog veleposlanstva u Beču, koja je spomenik kulture i vrijedan primjerak arhitekture Otta Wagnera, a pripala je Hrvatskoj. Zbog velikih oštećenja na tim su slikama prošle godine provedeni cjeloviti konzervatorsko-restauratorski radovi u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu, a nakon završetka izložbe bit će vraćene u obnovljenu bečku zgradu, gdje će biti smješteno hrvatsko veleposlanstvo i hrvatska misija pri međunarodnim organizacijama.

Proces popisa, procjene i povrata diplomatsko-konzularne imovine bivše države počeo je Ugovorom o sukcesiji između nekadašnjih republika, potpisanim 2001. Do sada je pregledano 127 diplomatsko-konzularnih objekata bivše Jugoslavije, iz kojih je 348 umjetničkih djela pripalo Hrvatskoj. Raspodjela se radi prema kriteriju nacionalne pripadnosti umjetnika ako se radi o autorima s područja Jugoslavije, a umjetnine nepoznatih i stranih autora ostaju u zgradi gdje su zatečene, te se zajedno s nekretninom dodjeljuju nekoj od država slijednica.

Stručni dio popisa i procjene obavila je ekspertna skupina za likovnu umjetnost s prostora bivše države, a za provedbu podjele i povrata, objekata i umjetničkih djela, nadležno je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

Akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, okupljenim diplomatima ukratko je predstavio Akademiju, istaknuvši kako je Strossmayerova galerija jedan od najznačajnijih muzejskih prostora s djelima europskih i hrvatskih slikara nastalima od 14. do 19. stoljeća, a osnovao ju je prije 130 godina biskup Josip Juraj Strossmayer.

Pripremu i postav izložbe napravili su Nataša Degiuli Kos, Višnja Bralić, Slobodan Radić i Borivoj Popovčak, a bit će otvorena do 6. srpnja.

Priopćenja