Ministrica Pusić: vrijeme je da se na poplavljenim područjima realiziraju konkretne mjere

Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić sudjelovala je u utorak 3. lipnja 2014. na Konferenciji o zapadnom Balkanu...

Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić sudjelovala je u utorak 3. lipnja 2014. na Konferenciji o zapadnom Balkanu koja se u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova Austrije održala u Beču.

Jedna od tema Konferencije je bila europska perspektiva i mogućnosti napredovanja zemalja zapadnog Balkana prema članstvu u EU. Razgovaralo se o konkretnim koracima koje države članice EU sudjelujući u radu Konferencije mogu ponuditi, točnije o pomoći Albaniji da dobije status kandidata krajem lipnja, o tijeku pregovora sa Srbijom i Crnom Gorom, o rješavanju prepreka u slučaju Makedonije, te o pitanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u slučaju Kosova.

Ministrica Pusić dodaje da se razgovaralo i o modelu za ubrzavanje približavanja članstvu Bosne i Hercegovine odnosno o promjeni pristupa država članica i Europske komisije prema BiH-a. Ta promjena pristupa ne znači smanjivanje kriterija već omogućuje proaktivni pristup prema Bosni i Hercegovini koji će toj zemlji omogućiti postizanje i dostizanje postavljenih kriterija i napredovanje na putu prema članstvu, kazala je ministrica Pusić.

Nezaobilazna tema Konferencije su bile i posljedice katastrofalnih poplava koje su pogodile Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Ministrica Pusić posebno je istaknula da ako ima nešto što se može okarakterizirati kao jedini plus ove nesreće onda je to mobilizacija solidarnosti u cijeloj regiji. Međutim, sada nastupa ono drugo razdoblje kada vrlo često slike više nisu na ekranima, a samim time interes i solidarnost lagano nestaju, rekla je ministrica i dodala da je zato važno u ovoj fazi imati vrlo jasno definiranu institucionalnu pomoć. Jedan od primjera je i preuzimanje dijela odgovornosti od strane Hrvatske, BiH-a i Srbije za zaprašivanje protiv komaraca, ali i problem financiranja zaprašivanja od strane euro institucija. Hrvatska aktivno radi na tome da države članice EU pomognu pronaći sredstva kojima bi se zaprašilo područje od približno 100 000 hektara. Ministrica Pusić izrazila je nadu da će Konferencija doprinijeti realizaciji konkretnih mjera tj. da će se s dobre volje, solidarnosti i pozitivnog stava prijeći na vrlo konkretnu pomoć. U ovom trenutku za Hrvatsku to znači: klimatizirani kontejneri u kojima ljudi mogu stanovati, uređaji za isušivanje poplavljenih kuća, električni agregati i tri poljske bolnice.

Sudionici su raspravljali i o gospodarskoj situaciji u državama regije te o suradnji u okviru Srednjoeuropske inicijative. Hrvatska je, kada se radi o suradnji između zemalja središnje i istočne Europe, zainteresirana za realizaciju projekata vezanih za energetske koridore i za povezivanje u energetskim projektima, rekla je ministrica Pusić i dodala da u tom kontekstu Hrvatska s Poljskom ima potpisan opći sporazum o energetskom koridoru Jadran-Baltik vezan za LNG terminale na Krku i na Baltiku, te projekt Jadransko-jonskog plinovoda i s tim povezanog istraživanja Jadrana. Zainteresirano smo i za realizaciju projekata prometnih koridora ističe ministrica Pusić, ali napominje da se o svim tim temama ne može razgovarati a da se istovremeno ne razgovara o trenutnoj situaciji u zemljama istočnog partnerstva.
 
Izjave ministrice Pusić poslušajte ovdje:  

O konferenciji

O poplavama

O suradnji s zemljama jugoistočne Europe



Priopćenja