Ministri vanjskih poslova EU o Istočnom partnerstvu, Južnom susjedstvu i Burmi

Na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a 21. listopada u Luksemburgu teme rasprave bile su Istočno partnerstvo, Južno susjedstvo (Egipat, Sirija, Libija) i Burma/Mjanmar...

 

 Na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a 21. listopada u Luksemburgu teme rasprave bile su Istočno partnerstvo, Južno susjedstvo (Egipat, Sirija, Libija) i Burma/Mjanmar.

Ministri EU 28 razgovarali su o suradnji sa zemljama Istočnog partnerstva uoči summita s tim zemljama koji će se održati krajem studenoga u Vilniusu. EU želi potpisati sveobuhvatni sporazum o trgovini i suradnji s Ukrajinom, a uvjet za to je da Kijev provede reforme, naročito u pravosuđu kako bi se uklonio "selektivni pristup pravdi", čija je najpoznatija žrtva bivša premijerka Julija Timošenko i uskladi izborna pravila s europskim standardima. Na summitu u Vilniusu trebali bi se parafirati slični sporazumi i s Gruzijom i Moldovom. Ministrica Pusić je nakon sastanka Vijeća komentirala kako vezano uz parafiranje sporazuma s Moldovom i Gruzijom nema dvojbi, ali da EU smatra da pri svemu tome treba voditi računa i o mogućoj reakciji Rusije, koja nevoljko gleda na širenja utjecaja EU-a na njezinim granicama. „Postoje efikasni instrumenti koje Rusija može upotrijebiti prema tim zemljama. Ona je treći vanjskotrgovinski partner Ukrajine, koja uvelike ovisi o opskrbi ruskim energentima, kao i Moldova koja je energetski potpuno ovisna o Rusiji. Velik broj stanovnika tih zemalja radi u Rusiji, a postoji opasnost od stopiranja trgovine poljoprivrednim proizvodima. Potpisivanje ovih sporazuma treba za građane imati pozitivan efekt, a to su svakako liberalizacija viznog režima i dobavljanje i cijena energenata“ , istaknula je ministrica. Zaključno o ovoj temi, mvep Pusić je dodala kako države Istočnog partnerstva mogu biti poveznicom između EU i Rusije, iako trenutno među njima vlada rivalski odnos pa je pitanje kako politički taj odnos pretvoriti u partnerski.

Tema Južno susjedstvo odnosila se na raspravu o situaciji u Egiptu, Siriji i Libiji. Ministri su razgovarali o posljednjim događajima u Egiptu i mogućnosti slanja EU promatračke misije za referendum o promjeni ustava.„Visoka predstavnica Catherine Ashton uspostavila je dobru suradnju sa svim stranama u Egiptu, što je vrlo dobra pozicija za komunikaciju i praćenje razvoja događaja u zemlji“, kazala je ministrica Pusić.

Vezano uz Siriju, EU podupire poziv gt UN-a, Ban Ki-moona za održavanje konferencije Ženeva II do kraja studenog, na koju se trebaju odazvati sve strane u sirijskom sukobu, koje bi trebale u potpunosti implementirati elemente Ženevskog communiquéa. Ministri su ponovili važnost formiranja prijelazne vlasti u Siriji oko koje se trebaju složiti sukobljene strane, a koja bi imala pune izvršne ovlasti. Na mirovnoj konferenciji sukobljene strane trebaju definirati korake političke tranzicije u zemlji.

Ministrica Pusić ponovila je kako je ključno u Siriji prvo zaustaviti rat i nasilje, a kao drugi korak doći do političkog rješenja sukoba. Potvrdila je kako je nacrt deklaracije o Siriji usuglašen te kako je u iznalaženju rješenja za ovu zemlju svakako nezaobilazan Lakhdar Brahimi.

Ministri su dotakli i posljednja događanja u Libiji, naročito tragične događaje utapanja imigranata pred talijanskim otokom Lampedusa. „Problem treba pokušati rješavati na samom izvoru putem različitih programa koje treba provoditi u samoj Libiji, kako bi stanovnici manje emigrirali iz zemlje“, rekla je ministrica Pusić.

Jedna od tema na Vijeću za vanjske poslove bila je i Burma/Mjanmar, u svjetlu priprema za održavanje sastanka Task Forcea EU-Burma/Mjanmar 13.-15. studenog u toj zemlji.

Čelnica burmanske oporbe, Aung San Suu Kyi, pozvala je na radnom ručku s mvp EU 28 Uniju da zadrži pritisak na burmanske vlasti kako bi pokrenule demokratske reforme. Upozorila je da je potreban snažan pritisak na burmansku vladu kako bi se promijenio ustav prije izbora predviđenih 2015. Ustav Burme predviđa četvrtinu mjesta u parlamentu za pripadnike vojnih snaga. Ustav također zabranjuje sudjelovanje na izborima bilo kome tko u užoj obitelji ima nekog sa stranim državljanstvom. Ta je odredba donesena kako bi se izravno spriječila Aung San Suu Kyi, koja je dobitnica Nobelove nagrade za mir, da se natječe na izborima.

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić je rekla da je Aung San Suu Kyi, koja je nakon pobjede na izborima bila u kućnom pritvoru, svojom ustrajnošću uspjela natjerati vojnu huntu u Burmi da se polako mijenja. "Poruka Aung San Suu Kyi je da se ustav, koji je potpuno nedemokratski, apsolutno mora mijenjati", rekla je ministrica Pusić, ističući da je Hrvatska zainteresirana za Burmu budući da je to velika zemlja koja može koristiti hrvatska tranzicijska iskustva i koja ima neobično velike potencijale za razvoj i može biti zanimljiv gospodarski partner u budućnosti. Prije toga Hrvatska ima projekt pomoći u razvoju civilnog društva u Burmi.

Zaključno, ministrica Pusić istaknula je i kako su na sastanku Vijeća bez rasprave usvojeni zaključci o Bosni i Hercegovini te da će se na sljedećem sastanku Vijeća i raspravljati o ovoj temi.

O  Istočnom partnerstvu i potpisivanju sporazuma o pridruživanju između Ukrajine i EU 

 

 

O stanju u Siriji, Egiptu i Libiji

 

 

O razgovoru s dobitnicom Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Priopćenja