Ministar Grlić Radman na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjelovao je u ponedjeljak, 12. listopada 2020. godine, na sastanku Vijeća za vanjske poslove Europske unije...

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjelovao je u ponedjeljak, 12. listopada 2020. godine, na sastanku Vijeća za vanjske poslove Europske unije.

Na dnevnom redu sastanka bili Dijalog Srbije i Kosova, Bjelarus, Rusija te odnosi s Latinskom Amerikom i Karibima.

Posebni predstavnik EU-a za Dijalog Srbije i Kosova te druga regionalna zapadnobalkanska pitanja Miroslav Lajčák izvijestio je o aktualnom stanju i izazovima vezanim uz Dijalog. Ministar Grlić Radman izrazio je snažnu potporu njegovim naporima te istaknuo važnost postizanja sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa ovih dviju država, dodavši da je isto od velike važnosti za stabilnost cijele regije. „Upozorio sam i na druge izazove u regiji koji traže našu pažnju. Tu je svakako i pitanje Bosne i Hercegovine i njene budućnosti 25 godina nakon Daytonskog sporazuma. U tom sam smislu predložio da se uskoro na dnevnom redu Vijeća nađe rasprava o Zapadnom Balkanu“, naglasio je ministar.

U odgovoru na daljnje pogoršanje situacije u Bjelarusu, Vijeće je dogovorilo rad na pripremi novog paketa mjera ograničavanja, koji će obuhvatiti visokorangirane bjelaruske dužnosnike, uključujući Aleksandra Lukashenka, za kojeg je ocijenjeno da nema demokratski legitimitet. EU nastavlja podupirati demokratska prava i aspiracije bjelaruskih građana i spremna je angažirati se u poticanju uključivog nacionalnog dijaloga, pod okriljem i posredovanjem OESS-a. Nastavlja s naporima u osiguranju financijske pomoći za građane, u cilju borbe protiv pandemije COVID-19, ali i potpore civilnom društvu, demokratskim snagama, te neovisnim medijima. Vijeće je usvojilo Zaključke u Bjelarusu, koji sadrže i paket potpore EU-a u slučaju demokratizacije.

U pogledu Rusije, Vijeće je potvrdilo daljnju relevantnost pet vodećih načela u EU-ovom pristupu Rusiji, koja su utvrđena 2016. godine. Puna provedba sporazuma iz Minska i dalje ostaje ključnom za promjenu odnosa EU-a i Rusije. EU će unaprijediti potporu civilnom društvu i braniteljima ljudskih prava u Rusiji te raditi na jačanju međuljudskih kontakata. Vijeće je razgovaralo i o odgovoru EU-a na slučaj trovanja ruskog oporbenog političara Navaljnog. Dogovoreno je da će se raditi na pripremi mjera ograničavanja za one koji su povezani s trovanjem, na temelju prijedloga Francuske i Njemačke. S obzirom na višedimenzionalnost odnosa s Rusijom, razgovaralo se i o selektivnom angažmanu i dijalogu s Rusijom u područjima od interesa za EU.

U okviru rasprave o Latinskoj Americi i Karibima razgovaralo se o snažnijem političkom angažmanu s državama regije, a s obzirom na gospodarsku i geopolitičku važnost regije za EU. Izražena je spremnost pomoći latinoameričkim partnerima u oslovljavanju političkih i socio-ekonomskih izazova, posebno u odgovoru na pandemiju COVID-19, ali i u pitanjima klimatskih promjena i okoliša. Istaknuta je važnost sporazuma s Mercosurom za unaprjeđenje trgovinskih ali i drugih veza.

Vijeće je razgovaralo i o situaciji u Nagorno Karabakhu, Mozambiku, Venezueli, sastanku na vrhu EU-Ukrajina, koji se održao 6. listopada u Bruxellesu, te o Akcijskom planu EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020.-2024.

Uz redovan sastanak Vijeća, ministri su uoči sastanka imali neformalni susret s princom Faisalom bin Farhanom Al-Saudom, ministrom vanjskih poslova Saudijske Arabije, o situaciji i dinamici u široj regiji Bliskog istoka, posebno nakon dogovora o normalizaciji odnosa Izraela s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinom, te o odnosima EU-a i Saudijske Arabije.

Priopćenja