- Objavljeno: 27.02.2009.
Euromediteranski forum organizirao je tematski skup pod nazivom
Na skupu na kojem se raspravljalo o definiranju vanjsko-političkih prioriteta Republike Hrvatske u Barcelonskom procesu-Uniji za Mediteran, sudjelovala je i koordinatorica za Barcelonski proces: Uniju za Mediteran u Republici Hrvatskoj Nives Malenica
Koordinatorica Nives Malenica također je napomenula kako je Republika Hrvatska pozdravila kvalitete reformiranog Barcelonskog procesa - otvaranje prema svim obalnim zemljama Mediterana, snaženje političke razine odnosa, veće suvlasništvo nad procesom i suradnju na ravnopravnoj osnovi, te veći vizibilitet u postojećim odnosima kroz krupne regionalne i subregionalne projekte. Podsjetila je pritom kako je redoviti godišnji sastanak ministara vanjskih poslova Unije za Mediteran u Marseilleu u studenom 2008. pripremio podlogu za provedbu zaključaka Zajedničke deklaracije Pariškog sastanka na vrhu u dijelu koji se odnosi na institucionalizaciju procesa i provedbu šest projekata iz aneksa Deklaracije, te je usvojio Plan rada za 2009. godinu. Deklaracija iz Marseillea dala je snažnu podršku parlamentarnoj dimenziji Unije za Meditaran i statusu Euro-mediteranske parlamentarne skupštine te naglasila potrebu konkretnog djelovanja na lokalnoj i regionalnoj razini kroz osnivanje EuroMed skupštine lokalnih i regionalnih vlasti .
Koordinatorica Nives Malenica osvrnula se i na prioritete hrvatskog sudjelovanja u aktivnostima Unije za Mediteran u 2009. godini, kazavši kako će se već u prvom krugu sektorskih ministarskih sastanaka steći cjeloviti uvid u Euro-mediteranski proces na političkoj i sektorskoj razini, nakon čega će biti moguće odrediti daljnje konkretne projekte od interesa za Republiku Hrvatsku. U tom kontekstu napomenula je kako je i sam ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković u Marseillesu izložio hrvatske prijedloge suradnje na konkretnim područjima u projektima pomorske sigurnosti i zaštite na Mediteranu, razvoja autocesta mora i spajanja luka, uklanjanja onečišćenja iz Mediterana, alternativnim izvorima energije i solarni plan za Mediteran, te razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
Zaključila je kako Hrvatska svojim tranzicijskim iskustvom jednako kao i aktivnom suradnjom u regiji jugoistoka Europe želi dati konstruktivnu podršku procesima Unije za Mediteran ali i afirmirati mediteransku dimenziju svoje vanjske politike.