Državna tajnica Andreja Metelko-Zgombić na Vijeću za opće poslove

Državna tajnica za Europu Andreja Metelko-Zgombić sudjelovala je na sastanku Vijeća za opće poslove u Luxembourgu na kojem je glavna raspravna tema bila priprema sastanka Europskog vijeća 23. i 24. lipnja 2022. godine.

 

Na Europskom vijeću čelnici će raspravljati o Ukrajini, zahtjevima za članstvo u EU Ukrajine, Moldavije i Gruzije, o zemljama zapadnog Balkana, ideji „šire Europe“, Konferenciji o budućnosti Europe i vanjskim odnosima. U okviru rasprave o ekonomskim odnosima Europsko vijeće će potvrditi i spremnost RH za ulazak u eurozonu od 1. siječnja 2023..    

 

Tijekom rasprave, državna tajnica Metelko-Zgombić je naglasila spremnost Hrvatske za daljnje pružanje podrške i svih oblika pomoći Ukrajini. Usvojene sankcije se moraju u potpunosti provoditi i poštovati, stoga Hrvatska očekuje da se i države kandidati i potencijalni kandidati u potpunosti usklade s njima kao i s vrijednostima EU-a. Referirajući se na važnost uspostave koridora solidarnosti za Ukrajinu uslijed poremećaja u lancima opskrbe hranom, podsjetila je i na geostrateški potencijal luke Rijeka kao alternativne rute za izvoz ukrajinskih žitarica.

 

Slijedom Mišljenja EK od 17. lipnja o zahtjevima za članstvo u EU koje su podnijele Ukrajina, Moldavija i Gruzija, a imajući u vidu promijenjene geopolitičke okolnosti uslijed ruske agresije na Ukrajinu, državna tajnica je istaknula snažnu podršku Hrvatske dodjeli statusa kandidata Ukrajini. Hrvatska podržava i dodjelu statusa kandidata Moldaviji i slaže se s ocjenom EK za Gruziju kao i pružanjem čvrste europske perspektive toj zemlji. Nakon snažnog političkog signala podrške Ukrajini, Moldaviji i Gruziji, njihov daljnji proces pristupanja mora se temeljiti na utvrđenim postupcima i načelima napretka na temelju vlastitih zasluga i ostvarenih reformi, istaknula je državna tajnica.

 

Državna tajnica je u tom kontekstu posebno naglasila da EU mora voditi računa i o svih šest država zapadnog Balkana, a koje već imaju svoj europski put, pri čemu su neke već države kandidatkinje, a neke to tek očekuju.

 

Istaknula je također kako se Hrvatska snažno zalaže za što brže otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom te za viznu liberalizaciju s Kosovom.

 

Posebno je naglasila snažnu podršku Hrvatske dodjeli statusa kandidata Bosni i Hercegovini, ali uvjetovanu žurnim izmjenama Izbornog zakona BiH kako bi se rezultati predstojećih izbora u listopadu mogli pravilno provesti.  

 

Ministri su se osvrnuli i na ideju francuskog predsjednika Macrona o stvaranju „šire Europe“ odnosno europske političke zajednice, a koju će detaljnije raspraviti čelnici na nadolazećem Europskom vijeću. Istaknuli su da je ta rasprava o strateškim odnosima EU-a s trećim zemljama pravovremena, s obzirom na nove geopolitičke okolnosti i rat u Europi, no svakako je potrebno izbjeći i samu percepciju da je riječ o bilo kakvoj alternativi procesu proširenja.

 

Za vrijeme radnog ručka ministri su raspravljali o daljnjim koracima u pogledu Konferencije o budućnosti Europe, slijedom preliminarne ocjene prijedloga i mjera proizašlih iz Konferencije koju je izradilo Glavno tajništvo Vijeća, kao i Komunikacije koju je izradila Europska komisija.

 

Pod točkom razno, Europska komisija izvijestila je o sadašnjoj situaciji u odnosima EU s Ujedinjenom Kraljevinom. Zaključno, francusko predsjedništvo izvijestilo je o radu na Uredbi o transparentnosti i ciljanom političkom oglašavanju. 

Pisane vijesti