Svečano otkrivena spomen ploča na pročelju Crkve Santa Maria Podone u Milanu u kojoj je sahranjen znameniti znanstvenik Ruđer J. Bošković

Povodom obilježavanja Dana Državnosti Republike Hrvatske i 25 obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Italije i Hrvatske, u Milanu je dana 20. lipnja u nazočnosti brojnih gradskih, vjerskih i diplomatskih i vojnih uglednika, brojnih Hrvata i Talijana, svečano otkrivena spomen-ploča koju je Generalni konzulat RH u Milanu, posvetio povodom 230 obljetnice smrti znamenitom Dubrovčaninu Ruđeru J. Boškoviću.  Spomen-ploča posvećena je svim Hrvatima u Italiji i talijanskim prijateljima, Europi i svijetu u godini kada obilježavamo 230 godina od smrti fizičara, matematičara, astronoma, filozofa, diplomate i pjesnika. Ruđer J. Bošković je ostavio je značajne tragove u znanosti i vjeri u brojnim europskim metropolama, a posebno u Milanu, u kojem je dugo živio te je na kraju svog životnog puta, dana 13.veljače 1787.g.  i sahranjen.

U svom govoru generalna konzulica, mr.sc.Iva Pavić, naglasila je koliko je RH ponosna na Ruđera J. Boškovića te kako ovaj znanstvenik vlastitim intelektom nadilazi već u 18. st okvire nacionalnoga spajajući dvije susjedne države, Hrvatsku i Italiju te pozicionirajući hrvatsku znanost na najviše mjesto u Europi i svijetu. Svečanost su prigodnim govorima nadopunili brojni hrvatski i talijanski visoki uzvanici:  najviši hrvatski dužnosnici, izaslanica Predsjednice RH, gđa Renata Margaretić Urlić, izaslanik predsjednika Vlade RH i župan dubrovačko-neretvanski g. Nikola Dobroslavić,  veleposlanik RH u Rimu g. Damir Grubiša, načelnica Samostalnog sektora za javnu diplomaciju i kulturnu suradnju MVEP-a, gđa. Sandra Sekulić, te s talijanske strane izaslanica gradonačelnika Milana i predsjednica komisije za kulturu Paola Bocci, izaslanici milanskog nadbiskupa kardinala Angela Scole: tajnik Biskupske konferencije Lombardije don msgr. Giusepe Scotti i ravnatelj Instituta vjerskih znanosti zapadne Lombardije don Alberto Cozzi, arhimandrit grčki Teofilakto Vitsos i brojni drugi.

Ova  spomen-ploča krasiti će i podsjećati prolaznike, turiste i biti hrvatski spomen budućim generacijama o veličini ovog čovjeka i to na pročelju crkve Santa Maria Podone u centru Milana, Piazza Borromeo, u kojoj je ovaj znameniti Dubrovčanin sahranjen. Riječ je o jednoj od najljepših i najstarijih crkvi u Milanu koja je bila privatna obiteljska bazilika dinastije Borromeo. Spomen ploča je izrađena i simbolično na želju GKRH u Milanu od mramora „Mironja“ (Dubrovnik Beige) koji se vadi u južnoj Dalmaciji u području Dubrovnika kako bi i time simbolično podsjećala na Boškovićeve korijene,  a postavljanje iste s primjerenim tekstom odobrila je milanska nadbiskupija.     

Svečanost su izvedbom uveličale duet iz Dubrovnika VOX RAGUSEI, Diana Hilje i Ivana Marija Vidović izvedbom progama hrvatskih skladatelja pod nazivom „Oda Domovini“ a uslijedio je bogat večernji program u znaku grada Dubrovnika, tijekom kojeg je predstavljeno talijansko izdanje knjige Stjepana Špoljarića o diplomatskim vještinama slavnog znanstvenika, u nakladništvu MVEP-a, MZO i Gimnazije Dubrovnik, te je dodijeljeno odlikovanje u ime Predsjednice RH, milanskom odvjetniku i prijatelju Hrvatske i Dubrovnika Cristianu Pambianchiju za doprinos u kulturi tijekom 25 godina hrvatsko-talijanskih diplomatskih odnosa.

Tekst na ploči, pomno su osmislili autori ploče a vizualni identitet su poklonili ploči hrvatski arhitekti koji žive i rade u Milanu- prof. arh. Ivica Čović i arh. Kristina Madirazza. Predstavljajući ovu spomen-ploču generalna konzulica gđa. Iva Pavić visokim uzvanicima kazala je kako su u Milanu već postavljene dvije spomen-ploče jedna na Breri, gdje je znanstvenik osnovao Astronomski Opservatorij u Milanu, te ona druga u milanskoj ulici koja nosi ime Boškovića. Obje su postavljene od talijanskih institucija. Hrvatsko je predstavništvo u Milanu željelo je Crkvu Santa Maria Podone- boškovićevo vječno prebivalište, crkvu u kojoj je sahranjen, obogatiti  za još jedan trajni simbol koji će podsjećati na korijene i matičnu zemlju Ruđera J. Boškovića. Sve s ciljem trajnog sjećanja na ovog velikog znanstvenika, koji povezuje dvije prijateljske i susjedne zemlje i dva grada: Dubrovnik i Milano.

Veleposlanik RH u Rimu, Damir Grubiša, podsjetio je da je ovaj znameniti Dubrovčanin svoje najplodnije godine odrastanja i znanstvenog afirmiranja proveo upravo u Italiji, osobito u Rimu i Milanu te je istaknuo njegovu  diplomatsku aktivnost kojom se djelatno zalagao za interese svoje domovine, uspostavljajući trajne veze i odnose s drugim tada vodećim diplomacijama, kao što su ona papinska, francuska, britanska, španjolska. Naglasio je kako je Bošković primjer europskog konteksta, međusobne suradnje i razumijevanja još u 18 st.  Čestitao je gđi. Pavić na provedenoj inicijativi, a koja će nakon svečanog otkrivanja spomenika znanstveniku, rad hrvatskog kipara I. Meštrovića, u veljači o.g. u Milanu trajno svjedočiti o radu i životu ovog  jedinstvenog znanstvenika.

U ime pVRH, g. Andreja Plenkovića župan dubrovačko-neretvanski g. Nikola Dobroslavić podsjetio kako je Bosković poznavao pape, francuski i poljski dvor, bio članom Kraljevske akademije u Londonu, družio se i dopisivao s nizom diplomata i uglednika, pa tako i s Benjaminom Franklinom. „Upravo će Bošković, kao dubrovački diplomat u Parizu, prvi nagovještavati i zagovarati "rađanje sile s one strane Atlantika". Svom će Dubrovniku, preko firentinca Favija, predlagati uspostavljanje kontakata sa SAD-om u vrijeme Rata za neovisnost. I iz tih je prijedloga nastao simpatičan, ali neistinit mit, o tome kako je Dubrovnik prvi priznao SAD.  Pomagao je svoj rodni grad Bošković u nizu diplomatskih kriza. Koristio je veze i poznanstva kako bi zaštitio interese Dubrovnika. I imao je uspjeha u tome. Sve do samog kraja života. Mi Dubrovčani, mi Hrvati, kazao je, iznimno smo ponosni na Ruđera. Kada je mlada hrvatska država 1990. krenula, na svim apoenima novčanica tadašnjih hrvatskih dinara bio je samo jedan jedini portret- Ruđerov. Hrvatska je tako govorila svijetu o sebi preko Boškovića, kazao je župan.

Gđa. Pavić zahvalila je u ime GKRH u Milanu matičnom Ministarstvu vanjskih poslova i Europskih integracija te ispred njega nazočnoj gđi Sandri Sekulić za podršku kulturnim projektima koji se realiziraju u Milanu, pa tako i za podršku ovoj spomen-ploči. Gđa. Sekulić je kazala da je MVEP-u uvijek čast podržati permanentne i opipljive tragove hrvatske kulture i znanosti u svijetu, što ovaj projekt i je. Izrazila je zadovoljstvo da je upravo ovaj projekt otvorio vrata još jednom značajnom doprinosu, a to je prošireno talijansko-hrvatsko izdanje knjige  Stjepana Špoljarića „Ruđer Bošković u službi diplomacije Dubrovačke Republike“ u izdanju MVEP-a, MZO-a i Dubrovačke Gimnazije koje je bilo predstavljeno te iste večeri. Dakle riječ je o dva trajna traga hrvatske kulture u inozemstvu.

Ispred gradonačelnika Grada Milana predsjednica Komisije za kulturu Paola Bocci zahvalila se GKRH u Milanu i RH na uvijek lijepoj i visokoj kulturnoj razini kojom obogaćuje Milano i približava kroz kulturu dvije susjedne prijateljske države, te se respektabilno predstavlja u ovoj europskoj metropoli u godinama kada je ona iznimno međunarodno aktivna. Pohvalila je inicijativu u čast ovog znanstvenika koji je u Milanu ostavio znanstvene, kulturne i vjerske tragove a koji se koriste još i danas- prestižni astronomski opservatorij na Breri i izračun središnjeg kipa Gospe na milanskoj katedrali. Danas više nego ikad potrebno je razumijevanje za druge, iskazala je Bocci, kroz kulturnu suradnju ono se najbolje realizira i gradi.

U vrlo uzvišenom tonu koje je i duhovno pratilo svečanost,  predstavnici milanske nadbiskupije govorili su o Boškoviću, važnosti njegovih korijena pri čemu je naglašeno domoljublje i religioznost kao svijest od koje potječe životna motivacija, vrhunska znanstvena dostignuća, sposobnost inoviranja i emipirijske dokazivosti.  Don Scotti podsjetio je da je Sveta Stolica bila jedna od prvih koje su međunarodno priznale RH smatrajući je i zbog ovakve baštine i povijesnih dostignuća Hrvatska odavno sastavni dio Europe. Don Cozzi istaknuo je znanstvenu ulogu Boškovića u svim gradovima u kojima je živio- on ih nije tranzitirao već je ostavljao u njima jasan povijesni trag, naglasio je.

Prijatelj Grada Dubrovnika i RH, Cristiano Pambianchi, milanski odvjetnik i suradnik generalne konzulice na ovom projektu u svim njegovim fazama naposljetku je pročitao smrtovnicu Ruđera J. Boškovića, autentičan dokument koji je pohranjen u Povijesnom arhivu Milanske biskupije a koji nam je približio podatke o vremenu Boškovićevbe smrti, misi zadušnici i sahrani. Navedeni je dokument bio pravna osnova za službeni zahtjev GKRH u Milanu milanskoj nadbiskupiji za postavljanje ove spomen-ploče.

Sreću nije skrivao ni arkimandrit  Vitsos koji je čestitao svima, pozvao na mir i razumijevanje i izrazio sreću i radost da je crkva koju koristi toliko bogata.

Milano je danas, kada obilježavamo 25. Obljetnicu hrvatsko-talijanskih diplomatskih odnosa i 230 obljetnicu smrti bogatiji za još dva spomena na svjetskog znanstvenika koji povezuje Hrvatsku i Italiju, Dubrovnik i Milano, Europu i svijet, zaključila je generalna konzulica zahvalivši svima i  referirajući se na spomen-ploču i talijansko-hrvatsko izdanje knjige Ruđer Bošković, u službi diplomacije Dubrovačke Republike.    

U ime županije Dubrovačko-neretvanske i Grada Dubrovnika vijenac su položili kraj ploče župan Dobroslavić i zamjenica gradonačelnika gđa. Tepšić.
Ceremoniju otkrivanja spomen ploče uveličale su će koncertom dubrovačke solistice duo Vox Ragusei, kojeg čine mezzosopranistica Diana Hilje i pijanistica Ivana Marija Vidović ispred ove lijepe crkve, a na programu su bila djela A. S. Sorkovčevića, D. Pejačević i J. Gotovca.
Uslijedio je posjet predstavnika hrvatskih institucija i predstavnika Grada Dubrovnika Parku Indro Montanelli gdje su polaganjem vijenca predstavnici Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije odali počast slavnom znanstveniku.

Bogata večer u milanskoj palači SeiCentro predstaviti će Republiku Hrvatsku i Grad Dubrovnik Milanu u punom književnom,  glazbenom, dramskom, likovnom i povijesnom izričaju.

Ostale vijesti