Za Europsku uniju Hrvatska je lokomotiva jugoistočne Europe

S državnim tajnikom u Ministarstvu vanjskih poslova Hidajetom Biščevićem razgovarali smo o nekim najvažnijim pitanjima vezanim za hrvatsku vanjsku politiku nakon njegovog povratka iz Albanije. – Kakve su pozicije Hrvatske u pregovorima s Europskom unijom u svjetlu rasprava o prijedlogu trgovinske zone zapadnog Balkana? = Pitanje liberalizacije trgovine u ovome dijelu Europe ponekad se previše mistificira u javnosti. Naime, Europska je komisija sastavila dokument koji sadrži određene prijedloge kako učvrstiti europsku perspektivu jugoistočne Europe, u kojem je daljnja liberalizacija trgovine između zemalja regije prepoznata kao poticaj jačanju gospodarskih aktivnosti u cilju stabilnijeg rasta i prilagodbe zahtjevima jedinstvenog europskog tržišta. Dakle, riječ je o sveobuhvatnom jačanju gospodarskih kapaciteta država u regiji. U interesu je Hrvatske, kao gospodarski napredne zemlje jugoistočne Europe i kandidata za članstvo u EU, da tržišta susjednih zemalja ojačaju, jer se time otvaraju nove mogućnosti za plasman hrvatskih proizvoda i povećanje izvoza te širenje poslovne prakse uvriježene na tržištima razvijenih zemalja EU-a. Hrvatska Vlada je uvjerena kako valja iskoristiti svaku priliku za afirmaciju hrvatskih poslovnih interesa, te je u tom smislu predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader predložio širenje CEFTA-e kao najbolji način za ostvarivanje daljnje liberalizacije trgovine u jugoistočnoj Europi. Taj je prijedlog prihvaćen u Bruxellesu, kao konstruktivni doprinos naporima EU-a da se u ovome dijelu Europe ojačaju uvjeti za ubrzani gospodarski razvoj, te u konačnici osigura trajna stabilnost. Lobiranje podložno tržištu - Kad se kaže da bi Hrvatska trebala biti "lokomotiva" ove regije, što se time hoće reći? = Hrvatska je prepoznata kao politički stabilna zemlja, s dobrim gospodarskim pokazateljima, le s gospodarstvom koje je razvijenije i od nekih novih članica EU-a. To je uostalom potvrđeno i u Mišljenju Europske komisije o hrvatskom članstvu u EU, gdje je izričito navedeno da Hrvatska ispunjava tzv. kopenhagenske kriterije dakle stabilnost institucija i sposobnost preuzimanja obveza koje donosi članstvo u EU. S druge strane, Hrvatska je rubna zemlja koja dodiruje regiju opterećenu pitanjima od velikog značaja za sigurnost i stabilnost u ovom dijelu Europe. Njihovo je dugoročno rješavanje u trenutačnom žarištu interesa međunarodne zajednice. U tom procesu interesi Hrvatske i EU-a su podudarni, a Hrvatska je sposobna pridonijeti širenju zone stabilnosti i prosperiteta u jugoistočnoj Europi. U tom smislu Hrvatsku se gleda kao lokomotivu dakle, kao primjer zemlje u kojoj su dubinske političke i gospodarske reforme donijele konkretne rezultate koji se očituju u razvijenim institucionalnim vezama s EU-om, izrazitijem gospodarskom potencijalu te bliskom političkom dijalogu s međunarodnim partnerima. - Hrvatski lobisti tvrde da su nedovoljno iskorišteni te da smo u Bruxellesu nedovoljno prisutni. Jesu li te žalbe utemeljene i kakav je značaj dobrog lobista? I koliko to, u osnovi, stoji? = Ne bih se složio s tim da nismo dovoljno prisutni u Bruxellesu. Otvaranje pristupnih pregovora donijelo je vrlo intenzivne kontakte između tijela EU-a i tijela državne uprave. Interakcija s Bruxellesom je gotovo svakodnevna i s daljnjim odmicanjem u procesu pregovaranja postajat će još izraženija. No, pitanje poslovnog lobiranja stvar je konkretnog interesa hrvatskih gospodarstvenika. U osnovi, i lobiranje je poslovna usluga podložna tržišnim zakonitostima. Hrvatska će Vlada i ubuduće promicati nacionalne interese, uključujući i sve aspekte gospodarske suradnje, ali specifično lobiranje za interese pojedinih poslovnih subjekata je u domeni poslovnih odluka uprava pojedinih trgovačkih društava ili komore. I za arbitražu potrebni dogovori - Imate li informacije kako teku pripreme i kada bi moglo započeti suđenje generalu Gotovini? = Mislim da je ovo pitanje bolje uputiti odvjetničkom timu generala Gotovine. Vlada je ostvarila kontakt s odvjetnicima kako generala Gotovine, tako i ostalih optuženih pred Haškim sudom, radi uspostave konkretnih modaliteta daljnje suradnje u procesima pred Tribunalom. Kako komentirate naše odnose sa susjedima: ima li naznaka da bi se mogli usuglasiti barem neki prijepori sa Slovenijom? Kao što je poznato. Hrvatska je predložila Sloveniji podnošenje rješavanja pitanja razgraničenja na moru nekome međunarodnom pravosudnom tijelu. Smatramo da se takvim pristupom osigurava trajno rješenje pitanja koje nepotrebno opterećuje odnose dviju prijateljskih zemalja, posebice imajući u vidu brojne neuspješne pokušaje da se do dogovora dođe bilateralnim puteni. Valja naglasiti da tzv. arbitraža ni u kojem slučaju ne bi značila neuspjeh bilo koje strane, kako neki krugovi u Sloveniji pokušavaju imputirati. Naime, i za arbitražu je potrebno dogovaranje, posebice u pogledu predmeta postupka i nadležnog foruma, te se time otvara prostor za jačanje uzajamnog povjerenja i suradnje. Inače, odnosi Hrvatske i Slovenije su odlični, posebno valja izdvojiti razvijenu gospodarsku suradnju i fantastičnu kulturnu razmjenu. Isto tako, izdvajamo i ustrajnu potporu Slovenije našem putu prema EU. Sve to ukazuje na potrebu da preostala pitanja nastavimo rješavati kako bismo osigurali čvrste temelje za dodatni razvoj buduće suradnje. Regionalna suradnja, ali bez redefiniranja Ustava - Sve se glasnije govori o regionalnom povezivanju s regijama susjednih zemalja. Međutim, neki od naših "regionalnih" političara drže da će im to biti idealna prilika da proglase autonomiju u odnosu na Zagreb. Što je stvarni značaj regija? = Mislim da je u interesu Hrvatske da razmatra sve oblike međunarodne suradnje koji su u funkciji gospodarskog razvitka. Suradnju pojedinih hrvatskih županija s odgovarajućim tijelima lokalne uprave u susjednim zemljama valja podupirati. Ne bih komentirao izjave koje spominjete, ali smatram da nema mjesta interpretacijama ovakvih vidova suradnje u smislu redefiniranja ustavnog ustroja državne vlasti u Republici Hrvatskoj.