Ulazak Hrvatske u NATO dio je strategije Busha u Europi

Hrvatski veleposlanik u SAD-u, dr. Ivan Grdešić, ovih dana bori u Zagrebu, a razlog su konzultacije o pripremama za summit NATO-a u Pragu gdje će sedam istoćnoeuropskih zemalja biti i formalno pozvano u članstvo. Hrvatska, Makedonija i Albanija nisu među njima, ali se njihovi lideri ipak spremaju u Prag. Hrvatsko će izaslanstvo voditi predsjednik Mesić.

Zašto Hrvatska sada neće biti pozvana? - Hrvatska je tek prije dvije i pol godine primljena u program Partnerstvo za mir, a upravo je počela s primjenom prvog godišnjeg plana pripreme u sklopu MAP-a, akcijskog programa za članstvo. Mi moramo biti svjesni realnosti. Čeka nas niz reformi i tek kada taj posao obavimo, možemo u NATO.

Realan ulazak 2006.

Na kojem preduvjetu SAD, kao vodeći član NATO-a, posebno inzistira? Dojam je da su politički kriteriji mnogo važniji od vojnih. - Savezništvo u NATO-u jest savezništvo zajedničkih vrijednosti – političkih, demokratskih i ekonomskih. Vojno je pitanje samo konačni test vojnog doprinosa savezništvu, dakle da zemlja nije amo potrošač sigurnosti, nego da joj i pridonosi. Za ulazak u NATO Hrvatska mora u neposrednoj budućnosti riješiti pitanje Haaga, stabilizirati institucije i donijeti sve zakone koje do nas očekuje EU. Očekuje se i omogućavanje povratka izbjeglica te zaključivanje misije OESS-a.

Kada će realno Hrvatska biti u NATO-u? Nedavno ste, zajedno s albanskim i makedonskim kolegama, bili na sastanku u State Departmentu gdje ste razgovarali o proširenju saveza. - Prođe li sve prema planu sa sadašnjim proširenjem, Hrvatska realno može očekivati da će 2006. godine biti u procesu primanja u članstvo. Ako predsjednik Bush bude pobijedio u drugom mandatu, naše bi članstvo moglo biti zaključeno tijekom toga njegova mandata. Time bi on na međunarodnom planu učinio ono što su Europljani i Amerikanci uvijek sanjali: Europu slobodnu i cjelovitu.

SAD je od Hrvatske, kao i drugih članica UN-a, zatražio da potpiše sporazum o neizručenju Amerikanaca stalnom Međunarodnom kaznenom sudu. Vlada još nije odgovorila. Postoje li pritisci da se to učini što prije? - Nakon prvih razgovora, kada je ugovor ponuđen, o tome nije bilo govora, niti je bilo neposrednih pritisaka. Također, nepotrebno je spekulirati o tome da bi postojala trgovina između suradnje Hrvatske s Haaškim sudom i potpisa na ugovor koji su nam Amerikanci ponudili. Te trgovine nema, niti je ona od nas tražena. Vlada će razmotriti taj ugovor bez velike žurbe. Mi smo donekle u povoljnoj situaciji jer, za razliku od drugih zemalja, Hrvatsku ne očekuje skora rasprava u američkom Senatu o ratifikaciji članstva u NATO-u. To se pitanje, naime, može pojaviti u raspravi. S druge strane, mi imamo unutarnju političku odgovornost prema toj ponudi, s obzirom na našu suradnju s Haaškim sudom. To sve treba uzeti u obzir, kao i stav EU.

45 milijuna dolara godišnje

Kolika je godišnja pomoć koju SAD pruža Hrvatskoj? - Ugrubo, riječ je o oko 45 milijuna dolara koje dodjeljuje Kongres, a tome treba dodati i vojnu suradnju. Taj je dio teško precizirati u dolarima jer je riječ o raznim vidovima tehničke pomoći, pomoći u opremi i obuci kadrova.

Kažete da SAD od nas ne očekuje da budemo dvolični. A kako SAD objašnjava svoju politiku dvostrukih standarda, zahtjev za neizručenje Amerikanaca MKS-u, tijelu koji je osnovao UN, baš kao i Haaški sud? - Riječ je o različitim interesima i pozicijama koje imaju SAD i druge države, i s obzirom na razinu sudjelovanja američkih trupa u provedbi različitih mirovnih operacija i mogućih loših iskustava koje su Amerikanci imali i koje će još vjerojatno imati u zemljama gdje se te operacije provode.

Kakav je hrvatski stav prema američkoj politici prema Iraku? EU nije oduševljen mogućnošću napada. - Naš je stav kao i svake druge ozbiljne članice UN-a. Slijedit ćemo odluke VS. SAD je jedina supersila i iz tog osjećaja snage proizlaze politički zahtjevi koje postavlja svijetu.

SAD uvjetuje suradnju s Haagom

Kad je u Zagreb stigla optužnica protiv Janka Bobetka, prva reakcija SAD-a bila je vrlo oštra. Kako SAD danas gleda na odnose Zagreba i Haaga? - Uvijek smo od američkih službenih krugova dobivali jednaku poruku: morate surađivati s Haagom. Rečeno nam je da je SAD spreman razumjeti hrvatske podneske Žalbenom vijeću, ali očekuje da nakon odluke panela sudaca Hrvatska ispuni svoje obveze. Očekuje se da ne budemo dvolični te da ispunimo ono što smo rekli.

Jeste li upozoreni na moguće sankcije? Možemo li kao uvodu to shvatiti zaustavljanje financijske pomoći SAD-a za reformu pravosuđa? - Nema nikakve sumnje: nesuradnja s Haagom znači prekid suradnje s Amerikancima.

Što to znači? Je li riječ o gubitku podrške za ulazak u NATO? - I to. To znači da će mnogi programi u koje smo ušli, naša savezništva, biti zaustavljeni. Utoliko se odgoda dodjele financijske pomoći za reformu pravosuđa može interpretirati kao što ste rekli.

Veliki strateški značaj ove regije

Kakva je politika aktualne američke administracije prema jugoistočnoj Europi i Hrvatskoj? - Često se govorilo da se Bushova administracije povlači s ovih prostora, ali tijekom posljednje dvije i pol godine ništa se nije promijenilo, a američki vojnici nisu otišli iz Makedonije i BiH. Nakon terorističkih napada promijenio se politički fokus, ali to nije administracija jednog jedinog prioriteta. Cijela ova regija promatra se kao prostor proširenja NATO-a i u kontekstu jačanja naših sposobnosti da uđemo u EU.