„Ulazak Hrvatske u EU poslužit će za stabilizaciju naše regije“

Vesna Pusić, hrvatska ministrica vanjskih poslova, razgovarala je s dnevnim listom El Mercurio o ulasku u europski blok u srpnju, ističući njegove dobrobiti unatoč ekonomskom trenutku.

Ekonomska situacija Europske unije (EU) u zadnje vrijeme možda i nije najbolja, s prijetnjama recesije i visoke stope nezaposlenosti koje uzrokuju očite napetosti između zemalja pristaša strogoće i onih pristaša rasta. Nedavno se na to osvrnuo sve više euroskeptični britanski premijer, David Cameron, izjavivši: Nisam zadovoljan svim aspektima (EU-a), a nije ni stanovništvo.

Ali, ima onih koji gledaju dalje od okolnosti i zalažu se za pridruživanje bloku koji je još uvijek najveći primjer stvarne međunarodne integracije i gdje je rat između njegovih članova postao praktički nemoguć, kao što je to ocijenio odbor koji je EU-u dodijelio Nobelovu nagradu za mir za 2012. godinu.

To je slučaj Hrvatske, koja će se nakon brojnih pokušaja pretvoriti u 28. članicu EU-a u srpnju. O tome je s dnevnim listom El Mercurio razgovarala ministrica vanjskih poslova, Vesna Pusić, prije dolaska u Čile kako bi sudjelovala na samitu CELAC-EU.

- što za Hrvatsku znači ulazak u Europsku uniju? = Vidim ga kao završetak uspješne faze u razvoju Hrvatske. Prva etapa bila je obrana naše zemlje početkom devedesetih godina, a druga je ova koju sada provodimo, to jest, postizanje strateških ciljeva kao što su ulazak u NATO i, sada, ulazak u EU, 1. srpnja.

Hrvatski put prema Europskoj uniji trajao je više od 12 godina, a započeli smo ga ratifikacijom Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju 2001. Jasno, Hrvatska je bila drugačija zemlja u trenutku u kojem je započela proces, ali drugačija je bila i Europska unija.

Kad su 2004. u EU ušle zemlje iz istočne Europe, koje su se u prošlosti nalazile iza željezne zavjese, tada je konačno završio hladni rat. S ulaskom Bugarske i Rumunjske 2007. EU je na neki način obilježio svoj teritorij, a ulazak Hrvatske bit će proširenje s osobitim ciljem, a to je stabilizacija naše regije.

- Na koji će se način Hrvatska okoristiti tim procesom? = Sam pregovarački proces omogućio nam je da izgradimo institucije države. Nakon raspada Jugoslavije, Hrvatska je, braneći svoj teritorij, istovremeno prolazila kroz društvenu i ekonomsku tranziciju, pokušavala prijeći sa socijalizma na demokratsko društvo tržišne ekonomije.

Bilo je nužno stvoriti institucije demokratskog društva. Pregovori su za nas bili i prijelaz s herojske politike na korisnu politiku. Prijelaz s populističkih izjava i dirljivih govora koji igraju na emocije, na razumijevanje politike takve kakva jest i kakva bi trebala biti.

EU nije rješenje za sve naše probleme niti obećana zemlja, ali smatramo je jamstvom sigurnosti i stabilnosti institucija, što također vodi do ekonomskog napretka.

- Ne mislite li da bi za zemlju moglo biti štetno što ulazi u EU u vrijeme dok proživljava veliku ekonomsku krizu? = Svjesni smo da ulazimo u EU u trenutku ekonomske krize i da proširenje EU-a neće biti dočekano s velikim entuzijazmom. Međutim, mi smo zemlja od 4,3 milijuna stanovnika i, u skladu s našim geopolitičkim položajem, pripadamo Balkanu, središnjoj Europi i Mediteranu. Jednostavno ne možemo poreći da smo uronjeni u europski prostor, kako na političkom, tako i na ekonomskom planu. Većina velikih stranih ulaganja dolazi iz zemalja EU-a, a hipotekarni krediti građana također su velikim dijelom u eurima. Posljedica toga je da stanje u kojem se EU nalazi izravno utječe i na nas, pripadamo mu ili ne.

- Kako u ljevici, tako i u desnici vaše zemlje, ima onih koji smatraju da Hrvatska ne bi trebala biti dio EU-a jer će to navodno smanjiti njezinu neovisnost. Onu neovisnost koju ste tako teško stekli. što Vi mislite o tome? = Ne vidim ništa negativno u pridruživanju EU-u jer nećemo izgubiti svoju neovisnost. Jednako kao što je nije izgubila niti jedna druga zemlja koja je prije nas ušla u EU.

Točno je da se jedan dio suvereniteta prenosi na EU, ali je točno i to da će se naš glas sada čuti jače i na mnogo širem teritoriju. U tom smislu, naše pristupanje EU-u koristi i našim susjedima.

Stabilizacija jugoistočne Europe ne pomaže samo zemljama tog područja već i cijelom kontinentu. U našem slučaju, zainteresirani smo za suradnju sa zemljama iz regije koje, iako imaju europsku perspektivu, još uvijek nisu postale članice EU-a, kako bismo im prenijeli svoja iskustva i dali im glas unutar EU-a. Želimo uspostaviti suradnju jer vjerujemo da će to pridonijeti stabilnosti. A za Hrvatsku nema jamstva sigurnosti bez stabilnosti u regiji.

- što će biti s uvođenjem eura? Hoće li do njega doći odmah ili ćete zadržati vlastitu valutu? = U Pristupnom ugovoru ugovoreno je da će i Hrvatska uvesti euro, ali tek kad ispuni sve uvjete i kriterije. Zasad je sigurno da nećemo ući u eurozonu niti ćemo uvesti euro. Nećemo s tim žuriti, niti ćemo se uključiti u eurozonu prije nego što ekonomski budemo za to potpuno spremni.