U Italiju izvozimo više nego i Njemačku, Austriju i Sloveniju zajedno

Dok u talijanskom Parlamentu i dalje leži neratificiran Sporazum o stabilizaciji i suradnji, kojim Italija blokira pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, dok je akcent u talijanskim medijima na talijanskim žrtvama potkraj Drugoga svjetskog rata, hrvatski veleposlanik u Italiji Drago Kraljević, profesionalni i privatni optimist, želi akcentirati procvat talijansko-hrvatske ekonomske suradnje.

-Kako nas Talijani vide: kao partnere s kojima ostvaruju najbolje poslove, ili kao narod koji baca u jamu svakoga tko se usudi biti Talijan? =Zadnjih se godina u hrvatsko-talijanskim odnosima mnogo toga promijenilo nabolje. Slika o Hrvatskoj se popravila. Primjećujem da Talijani o nama imaju bolje mišljenje. Smatraju da smo mnogo toga postigli u gospodarstvu, razvoju demokracije, zaštiti ljudskih i manjinskih prava i sl., po čemu odskačemo od mnogih zemalja u tranziciji, pa i od nekih koje će uskoro postati punopravne članice Europske unije. Kada sam prije tri godine došao u Rim, naš je prvi trgovinski partner bila Njemačka. Italija se tada nalazila na drugom mjestu. Najnovije informacije pokazuju da je u 2003. ukupna robna razmjena između Hrvatske i Italije iznosila oko 4,2 milijarde dolara. Kada sam imenovan veleposlanikom, taj je zbroj iznosio oko 2 milijarde dolara. Promet se više nego udvostručio. Tada je u robnoj razmjeni s Hrvatskom na prvom mjestu bila Njemačka s oko 2,15 milijardi dolara. Danas je Njemačka na drugom mjestu s oko 2,95 milijardi dolara, tj. za 1,25 milijardi manje od Italije.

-Kako Hrvatska prolazi u toj razmjeni s bogatijim susjedom? Je li ta razmjena nejednaka? =Budući da je aktivnost ovog veleposlanstva tijekom proteklog razdoblja bila snažno usmjerena na ostvarivanje gospodarske suradnje, posebno sam zadovoljan time što pokrivenost našeg uvoza iz Italije u 2003. godini (2,58 milijardi dolara) našim izvozom u tu zemlju (1,628 milijardi dolara) iznosi oko 63 posto. To je za naše prilike dobar rezultat, jer, primjerice, s Njemačkom naš izvoz pokriva samo 33 posto našeg uvoza. Osobno sam veoma zadovoljan ostvarenom ukupnom razmjenom s Italijom. Podaci pokazuju da većina talijanskih investicija u našu zemlju nije bila usmjerena samo na osvajanje našeg tržišta, već da su postigle i u našu korist tri značajna efekta - otvaranje novih radnih mjesta, uvoz tehnologije i jačanje našeg izvoza. Ovih se godina gotovo udvostručio broj novoosnovanih - pretežito manjih i srednjih - poduzeća u Hrvatskoj osnovanih talijanskim ulaganjima: danas ih ima oko 5ooo. Ako uzmemo u obzir činjenicu da je ukupan hrvatski izvoz u zemlje članice EU u 2003. godini iznosio oko 3,62 milijarde dolara, a od toga samo u Italiju 1,628 milijardi dolara, to znači da Italija u tome sudjeluje s gotovo 44 posto. Odnosno, da je naš izvoz u Italiju sada veći negoli naš ukupan izvoz u Njemačku, Austriju i Sloveniju zajedno.

-Koji su rezultati hrvatskog turizma na talijanskom tržištu? =Lani je u Hrvatskoj bilo oko milijun i dvjesto tisuća talijanskih turista, ne računajući one koji nas posjećuju svakog vikenda.

-Imate li još razloga za zadovoljstvo? =Zadovoljan sam brojnim novim oblicima suradnje između naših županija, općina i gradova, gospodarskih komora i udruga s talijanskim partnerima. Zadovoljan sam i organizacijom brojnih prezentacija našeg gospodarstva s mogućnostima ulaganja u Hrvatsku tijekom proteklih godina u Gorici, Udinama, Padovi, Livornu, Reggio Emiliji, Anconi i drugim gradovima. S tim aktivnostima nastavljamo i u ovoj godini. Ostat će mi u lijepom sjećanju brojni kulturni događaji na kojima smo predstavili naše pjesnike, Vladu Gotovca, Giacoma Scottia, Nikolu Kraljića, Lauru Marchig i druge. Zatim, naše slikare, Špiru Katića, Adalacisu Škopac, Grupu Exat 51 glazbenike, Gorana Listeša, Antonellu Malis, trio Kipan-Ninić-Vidović i druge. Uspostavljena je suradnja s Mađarskom akademijom, Udrugama Studi Fiumani i Associazione Dalmata. Valja spomenuti i koncert quot'Ite Paesi per l'Adriadcoquot na kojem je predstavljen Gitaristički kvartet iz Zagreba. Važno je spomenuti i izložbu 33 ugledna talijanska slikara u počast Vladi Gotovcu. Za promociju Hrvatske bili su značajni i dam hrvatskog filma u Rimu, koncert posvećen našoj baroknoj glazbi, Oliver Dragojević, predstavljanje knjige dr. Gorana Filipija i drugih. Da nismo dobili potporu brojnih sponzora, s raspoloživim sredstvima ne bismo mogli ostvariti ni trećinu programa. Zadovoljan sam što Italija podupire naše aspiracije za ulazak u euroatlantske integracije. Pritom želim naglasiti da je Italija u pojedinim trenucima pokazala dovoljno razumijevanja i za neke naše specifične situacije, npr. oko slučaja pok. generala Bobetka i suradnje s Međunarodnim haaškim tribunalom.

-Trebamo li biti zadovoljni novo-prolašenim Danom žrtava fojbi, koji će Italiju svake godine podsjećati da su Slovenci i Hrvati, kako smo čuli u Parlamentu, ubijali svoje građane samo zato što su Talijani? =Kada je riječ o obilježavanju 10. veljače kao quotDana sjećanja na tragediju Talijana ubijenih u fojbama i poslijeratni egzodusquot, kao veleposlanik ne mogu ulaziti u razloge zbog kojih je Parlament izglasao taj amandman. Interna je stvar svake suverene države kako će obilježavati svoje nacionalne praznike i prisjećati se događaja iz svoje povijesti. Ovom prigodom želim jedino izraziti nadu da ćemo jednom s Talijanima uspjeti zajednički, bez predrasuda i prevelikih emocija, znanstvenim putem rasvijetliti sve događaje iz naše bliže povijesti - počevši od 1921. godine, tj. od dolaska fašizma na vlast, egzodusa Hrvata iz Istre između dva rata, pa sve do poslijeratnog egzodusa, uključujući, naravno, i quotfojbequot, tj. jame. Uvjeren sam da ćemo tako pomoći jedni drugima kako bi i taj dio naše prošlosti postao povijest.