Talijani sve više ulažu u Hrvatsku

Iza izraza dobri odnosi krije se i više od toga kada je riječ o hrvatsko-talijanskim odnosima. Tu je i quottrećaquot zemlja, Slovenija, koja, vjerojatno, krši Osimske sporazume time što želi izmijeniti trasu autoceste Rijeka — Trst. Što su, zapravo, gradonačelnici hrvatskih gradova u izbjeglištvu? O tome i drugome razgovarali smo s hrvatskim veleposlanikom u Rimu, Dragom Kraljevićem, kojemu je zaključen mandat i vraća se u Hrvatsku nakon četiri godine i deset mjeseci provedenih u ovom dijelu Europe. - Italija je i do sada Hrvatsku tretirala kao da je već kandidatom, ako ne i članicom, Europske unije. Hoće li se početkom pregovora s Hrvatskom za ulazak u EU nešto izmijeniti? S osmog mjesta na treće mjesto u razmjeni =Za bilateralne odnose između Hrvatske i Italije slobodno mogu kazati da su dosegli razinu strateškog partnerstva. Italija je zadnjih godina učvrstila položaj našega prvog partnera u robnoj razmjeni. Više od četrdeset posto našeg izvoza u Europsku uniju ostvarujemo s Italijom. U razmjeni s njima pokrivenost uvoza s našim izvozom je za dvadesetak posto povoljnija u odnosu na naš prosjek koji ostvarujemo u robnoj razmjeni sa svijetom. Tijekom proteklih pet godina robna razmjena između Hrvatske i Italije više je nego udvostručena narasla je od cca 2,2 mlrd. 2000. godine, na gotovo 4,8 mlrd. dolara. Sto se tiče ulaganja u Hrvatsku, Italija je s osmog mjesta, prije pet godina, zauzela treće mjesto. - Koliko je u proteklih pet godina vašega mandata potpisano ugovora koji su na snazi? Objasnite nam ukratko ugovor o mirovinama i kakve veze ima s Osimskim sporazumima. = Ukupno je stupilo na snagu 12 novih sporazuma. Što se tiče ugovora o mirovinama, vjerojatno mislite na Administrativni sporazum za primjenu hrvatsko-talijanskog Ugovora o socijalnom osiguranju, koji se između ostalog odnosi i na mirovine. Istina je da taj ugovor ima veze i s Osimskim ugovorom, jer je stupanjem na snagu prve hrvatsko-talijanske konvencije prestala važiti dotadašnja Konvencija između bivše SFRJ i Italije iz 1957. godine. Time je konačno apsolviran i članak 5. Osimskog ugovora koji se odnosi na područje bivše zone B Slobodnog teritorija Trsta. U Hrvatskoj su to gradovi: Umag, Buje i Novigrad te općine Brtonigla i Grožnjan. Sada mirovine padaju na teret država ugovornica koje su mirovine priznale na temelju svog zakonodavstva. Korisnici će sada moći ostvariti pravo na tzv. minimalnu mirovinu u jednoj državi, i to u onoj gdje imaju prebivalište. Sljedeća novina tog ugovora odnosi se na pravo stjecanja mirovine pribrajanjem mirovinskog staža navršenog u drugoj državi u slučaju kada nisu ispunjeni svi uvjeti za mirovinu itd. Kada je riječ o zdravstvenom osiguranju, Konvencija obuhvaća praktički sve kategorije osiguranika. Držim da će ta okolnost ubuduće veoma pozitivno utjecati na dolazak talijanskih turista u našu zemlju. Osimska cesta još je u planu - Autocesta od Trsta do Rijeke trebala se graditi još po Osimskim sporazumima iz 1974., ali je tek sad izgrađen dio od Rijeke prema Sloveniji, no Ljubljana nije htjela graditi cestu. = U pravu ste u paketu sporazuma iz 1975. godine, koji ide uz Osimski ugovor, predviđena je izgradnja autoceste Trst — Rijeka. Koliko je meni poznato, do danas još nitko nije službeno zatražio reviziju tog dijela paketa koji veoma precizno utvrđuje pravac autoceste. S obzirom na dužnost koju trenutačno obnašam, ne mogu komentirati tzv. ekološke razloge zbog kojih prema nekima osimska autocesta navodno quotnije potrebnaquot. Osjećam, međutim, potrebu naglasiti da je talijanska strana zainteresirana za Osimsku cestu i daje u tom smislu spremna preuzeti svoj dio obveza. - Kako se došlo do sporazuma s Italijom o, kako Slovenci kažu, podjeli Jadrana i općenito kako talijanska strana gleda na problematiku toga zajedničkog mora koje treba zaštititi? = Vjerojatno mislite na razgraničenje epikontinentalnih pojaseva između Hrvatske i Italije. Postupak je bio relativno jednostavan. Najprije su ekspertne skupine precizno tehnički utvrdile koordinate za crte razgraničenja sukladno tom sporazumu, a nakon toga su nastavljeni razgovori koji su okončani razmjenom diplomatskih nota. Konkretno, Hrvatska je s Italijom potvrdila samo ono što je već imala i što joj temeljem tadašnjeg sporazuma danas pripada. Osam ugovora o vraćanju nekretnina - Hrvatska je potpisala sporazum s Austrijom i Njemačkom o vraćanju nekretnina Nijemcima, kakva je situacija s Italijom i talijanskim izbjeglicama? = Koliko je meni poznato, razgovori su okončani samo s Austrijom, pri čemu je usuglašen tekst novog sporazuma. Riječ je o sličnoj temi koju Hrvatska nastoji riješiti s Italijom preko mješovite komisije. Hrvatska je kao pravni slijednik bivše SFRJ s Austrijom naslijedila dva, a s Italijom čak osam ugovora. Princip je, dakle, isti kao i s Italijom: quotPacta sunt servandaquot (poštuju se sporazumi koji su na snazi) uz utvrđivanje onih slučajeva koji do sada eventualno nisu riješeni sukladno međudržavnim sporazumima. - Kao hrvatski veleposlanik i u San Marinu sudjelovali ste i u produbljenju odnosa između te male, ali bogate države, s Rabom, odakle potječe osnivač te najmanje republike. = Sve dok nisam postao veleposlanikom koji iz Rima nerezidentno pokriva i Republiku San Marino, nisam vjerovao da ova teritorijalno i po broju stanovnika mala, ali po tradiciji i stečevinama velika republika, toliko drži do svojih korijena i pradomovine (Rab) s druge strane Jadrana. San Marino će mi ostati u lijepom sjećanju i po tome što sam 2004. godine, od te najstarije republike na svijetu, dobio jedno od najviših priznanja quotCavaliere Grand Ufficiale - ordine di S. Agataquot (Vitez visokog časnika reda sv. Agate), na čemu im i ovom prigodom najtoplije zahvaljujem.