Slučaj Sanader je neugodan, ali ga vani ne poistovjećuju s Hrvatskom

U EU prate kako Hrvatska suzbija korupciju, a ocjenu će dati u ožujku, kaže Andrej Plenković, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova. Pitanje je, međutim, što će o tome i članstvu u Uniji reći hrvatski građani na referendumu.
-Raste li euroskepticizam?
Prema mome mišljenju među biračima raste podrška hrvatskom članstvu u Europskoj uniji u posljednjih nekoliko mjeseci. To potvrđuju i istraživanja koja već nekoliko godina za MVPEI provodi agencija Ipsos Puls. Prema anketi iz studenoga, na referendum bi izašlo čak 76 posto birača, od kojih bi 64 posto glasovalo “za”, 29 posto “protiv”, a 7 posto je “neodlučno”. U odnosu na lipanj podrška onih koji bi glasovali “za” porasla je za 12-postotnih bodova, sa 52 posto na 64 posto. Smatram da je većina hrvatskih birača proeuropski orijentirana te da će se takvo raspoloženje reflektirati i u rezultatu referenduma. Ovo govorim s argumentima jer sam obišao sve hrvatske županije gdje smo održali niz okruglih stolova o EU te sam stekao izravan dojam o stavovima birača. Dio njih je nezadovoljan duljinom trajanja pristupnog procesa u odnosu na zemlje srednje Europe, a ujedno su osjećaji prema članstvu u EU pomiješani i sa širim gospodarskim i socijalnim prilikama u Hrvatskoj.
-Kakva će biti kanja za referendum o članstvu u EU?
=Cilj Komunikacijske strategije i buduće kanje je građane upoznati s rezultatima pregovora o pristupanju te aktualnim stanjem Europske unije, čija će Hrvatska postati članica za dvije godine. Stručnjaci iz brojnih zemalja članica koje su održale referendume boravili su u Hrvatskoj te su nam predstavili svoja iskustva. Nedavno smo imali susrete s kolegama iz Poljske, Slovačke, Estonije, Finske i Europske komisije. Prava medijska kanja započet će kada kalendar završetka pregovora bude precizniji nego danas. Ako Ugovor o pristupanju bude potpisan u jesen 2011. za vrijeme poljskog predsjedanja, smatram da bi Hrvatska mogla postati punopravna članica EU krajem 2012. godine. Ministarstvo je za kanju u proračunu za 2011. predvidjelo oko 15 milijuna kuna.
-Jeste li angažirali PR stručnjake? Hoće li to biti stranci?
=Na temelju javnog natječaja izabrat će se stručna agencija koja će pomoći u komunikacijskoj i medijskoj provedbi kanje. Svi zainteresirani, pa i strane agencije, moći će se javiti na natječaj, a u transparentnoj proceduri bit će izabrana najbolja ponuda.
-Pomažu li u pripremi terena za referendum i aktualna uhićenja, posebno Ive Sanadera? Što kažu u EU?
=Iz rezultata rada Državnog odvjetništva i policije razvidno je da u Hrvatskoj nitko nije iznad zakona. Učinkovitije funkcioniranje hrvatskog pravosuđa osnažuje povjerenje građana u institucije države te pridonosi pozitivnom ozračju na budućem referendumu. U Uniji pažljivo prate sve procese vezane za suzbijanje korupcije u Hrvatskoj, a cjelovitu ocjenu naših napora možemo očekivati sredinom ožujka kada će Komisija objaviti važno privremeno izvješće u vezi s ispunjavanjem kriterija u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava.
-Je li nam na vanjskom planu naštetio Sanader i kriminalna hobotnica?
=Nema i ne smije biti poistovjećivanja Sanaderova slučaja s Hrvatskom. Bez obzira na sve neugodnosti slučaja Sanader, naši vanjskopolitički partneri prepoznaju odlučnost Hrvatske u borbi protiv korupcije. Korupcijske afere nisu svojstvene samo društvima u tranziciji, nego su prisutne i u dugovječnijim demokracijama. Postupanja Državnog odvjetništva, odluka Hrvatskog sabora o skidanju imuniteta, suradnja Ministarstva unutarnjih poslova s policijama drugih država, zahtjev Ministarstva pravosuđa u vezi s postupkom izručenja potvrđuju sustavno i zakonito postupanje hrvatskih vlasti u ovom slučaju.
-Preko WikiLeaksa vidimo da je SAD pritiskao Britaniju i Nizozemsku da ne koče hrvatske pregovore s EU. Kako to tumačite? Jesu li nam sada otvorena vrata?
=Vjerujem da je moguće da Hrvatska tehnički i politički okonča pristupne pregovore za vrijeme mađarskog predsjedanja u prvoj polovici 2011. godine. No uvijek je nužan oprez, posebno kada je riječ o punoj suradnji s Haaškim sudom zbog koje je Hrvatska izgubila nekoliko godina u integracijskom procesu. Stoga kontinuirano nastojimo otkloniti različite prepreke u pristupnom procesu prije svega ispunjavanjem kriterija, ali i specifičnim pristupom pojedinim zemljama. Hrvatska kao članica NATO-a izuzetno cijeni potporu koju joj Sjedinjene Američke Države kao saveznici pružaju i na putu u EU.
-Je li točno da pojedini britanski dužnosnici smatraju da se Hrvatska nije bitno promijenila od Tuđmanova vremena?
=Nedavni razgovori ministra Jandrokovića u Londonu upućuju na zaključak da Ujedinjeno Kraljevstvo podržava ne samo politiku proširenja Unije već i skori završetak hrvatskih pristupnih pregovora jer smatraju da smo ostvarili velike pomake u ispunjavanju kopenhagenskih kriterija. U tom smislu za Hrvatsku je relevantna službena linija današnje britanske politike.
-Kakva je procjena efekta ulaska u EU? Koji će sektori biti ugroženi, a koji će se najlakše integrirati?
=Procjenjuje se da bi sektor malog i srednjeg poduzetništva mogao biti ogledni primjer za brzu prilagodbu, odnosno integraciju. Bankarski sektor također je već u velikoj mjeri integriran. U onim područjima gdje se procijenilo da bi pojedini sektori nakon ulaska u Uniju mogli imati poteškoća, nastojalo se dogovoriti najpovoljnije uvjete za njihovu što bezbolniju integraciju. Tako su određena prijelazna razdoblja s EU dogovorena u poglavlju Prometne politike za punu liberalizaciju pomorskog i željezničkog prometa. Određena prijelazna razdoblja dogovaraju se i u područjima koja nose i znatne financijske obveze, kao što su primjerice okoliš i poljoprivreda. Pojedini sektori, kao što je brodogradnja, morat će proći temeljiti proces restrukturiranja.
-Jesmo li u proračunu za 2011. te za daljnje proračune osigurali dovoljno novca za projekte iz fondova EU?
=Za projekte koji se u Hrvatskoj financiraju iz pretpristupnih programa, a provodit će se 2011., za sufinanciranje je osigurano 470 milijuna kuna, a u projekcijama za 2012. i 2013. oko 370 milijuna kuna godišnje. Iznimka su projekti gdje su krajnji korisnici dužni osigurati vlastiti udio sufinanciranja. Primjerice, izvozno orijentirana mala i srednja poduzeća koja će moći dobiti potporu za svoje projekte, ali su obvezna osigurati vlastiti udio od 15 do 25 posto. Nakon što programi za strukturne fondove budu dogovoreni i formalno ih odobri EK, tijela državne uprave i drugi korisnici planirat će dodatne potrebne iznose.
-Jesmo li u opasnosti da u početku više uplaćujemo u proračun EU nego što iz njega povlačimo?
=Hrvatska će biti dobro pripremljena i smatram da će iznos strukturnih fondova koje će povlačiti biti viši od iznosa koje će uplaćivati u zajednički proračun. Dinamika trošenja europskog novca je takva da se oni efektivno troše s određenim vremenskim odmakom. Naime, za predviđene programe i projekte potrebno je provesti natječajni postupak, sklopiti ugovore, realizirati dio projekta, a zatim slijedi naplata Komisije. Kako Hrvatska ne bi bila neto uplatitelj, odnosno da u prvim godinama ne uplaćuje više nego što će primiti, EK će predložiti godišnje kompenzacije kojima bi se uspostavila ravnoteža između financijskog doprinosa Hrvatske u proračun Unije te nešto kasnijeg povlačenja strukturnih fondova. Naglašavam da Hrvatska planira glavninu strukturnih fondova povući preko velikih infrastrukturnih projekata koji se već pripremaju. Namjera je da se do hrvatskog članstva riješe svi preduvjeti za njihovu provedbu – vlasništvo nad zemljištem, potrebne dozvole, sva projektna dokumentacija itd.
-Što kažete onima koji misle da će se EU raspasti prije nego Hrvatska uđe? Kakvo je stanje i perspektiva europske ideje?
=Premda Lisabonski ugovor predviđa mogućnost da neka članica istupi iz EU, mišljenja sam da će ta opcija ostati tek hipotetska. Unija se sigurno neće raspasti, a Hrvatska će kao 28. članica dati važan doprinos zajedničkoj europskoj budućnosti. Unatoč činjenici da je EU prošao kroz krizu, članice stalno nalaze rješenja za jačanje europskog modela ne dovodeći u pitanje političku perspektivu ideje. Dapače, Unija poduzima maksimalne napore da osnaži svoju ulogu u promijenjenom globaliziranom svijetu.
Poseban posao
-Zašto Vlada povećava plaće službenicima koji upravljaju sredstvima EU?
=Budući da se u sustavu strukturnih fondova na hrvatska tijela prenosi odgovornost za provedbu natječaja, ugovaranje i sva plaćanja koja će se raditi za projekte financirane strukturnim fondovima, od Hrvatske se traži da taj sustav bude stabilan i da može zadržati kvalitetno osoblje. Jedna od mogućih opcija je i donošenje akta kojim bi se uvećao koeficijent za plaće službenika. Smatram da bi se na tragu takvog rješenja u budućnosti trebao na odgovarajući način valorizirati rad svih državnih službenika koji se bave poslovima EU s obzirom na njihovu složenost i zahtjevnost.