Slovencima nudimo razgovor, a oni nam još nisu odgovorili

(...)- Nije dobra metoda da se uzajamno nadmećemo putem nota. Što se tiče uključivanja Slovenije u naša razmišljanja o proširenju jurisdikcije u Jadranu, Slovenija ne mora biti uključena no mi želimo da bude i umjesto natezanja o tome tko želi razgovarati, a tko ne, naprosto treba početi razgovarati. Mi i Slovenci glede Jadrana imamo više zajedničkih interesa nego suprotstavljanja. Zajednički interes nam je i zaštita ribljeg fonda i ekološka zaštita mora, a u krajnjoj liniji, ako Hrvatska eventualno proglasi isključivi gospodarski pojas, za nekoliko godina, kada će i Hrvatska i Slovenija biti članice EU ionako će se glede ribolova raditi o tzv. zajedničkim vodama Unije gdje ćemo prema kvotama loviti i jedni i drugi.

S Talijanima smo dogovorili stvaranje zajedničke mješovite komisije koja će razmotriti sva pitanja vezana uz proglašenje gospodarskog pojasa. Je li tako nešto predloženo i Sloveniji? U rujnu očekujemo dužnosnike Europske komisije - Slovencima je kao termin za razgovore ponuđen početak kolovoza no to im nije odgovaralo. Sad im je ponuđen termin od 15. do 19. rujna i još uvijek nemamo odgovor da li prihvaćaju taj termin. Prema tome mi definitivno s njima hoćemo razgovarati. Mislimo da je dobro da razgovaramo i mislimo da sporna pitanja treba rješavati izravno kroz bilateralne razgovore, a ne se uzajamno dopisivati i nepotrebno podgrijavati atmosferu.

Znači bez obzira na slovenski stav Hrvatska će nastaviti sa svojim planom razgovora oko proglašenja gospodarskog pojasa? - Mi u rujnu u Hrvatskoj očekujemo dužnosnike Europske komisije s kojima ćemo razgovarati oko naših stavova i naših namjera. Nastavit ćemo razgovarati i s Italijom, a isto tako otvoreni smo i za razgovore i sa Slovenijom i sa svakom trećom državom kojoj je stalo do brige u Jadranskom moru. Nastavljamo sa svojim programom sastanaka, a sve u funkciji praćenja tzv. zajedničke ribarske politike EU pri čemu se sve jasnije artikulira hrvatski stav da ćemo najbolje zaštiti svoje interese kroz proširenje hrvatske jurisdikcije na Jadranu. Svi mogu dobiti Međutim, takvo naše proširenje jurisdkicije ne znači da to želimo raditi na uštrb nekoga drugoga koji bi zbog toga morao stradati. Spremni smo sa svima razgovarati i nalaziti svima prihvatljiva rješenja. Ponavljam, krivo je gledati da kroz hrvatske mjere za proširenje jurisdikcije drugi trebaju nešto gubiti – ne. To je situacija u kojoj svi mogu dobiti samo treba sjesti i mirno o tome porazgovarati.

Jedan od slovenskih argumenata je da bi Hrvatska trebala pričekati s proglašenjem gospodarskog pojasa dok se ne odrede granice na moru. Također je, iz njihove zadnje note, vidljivo da i dalje pozivaju na kompromisno rješenje o zajedničkoj državnoj granici iz 2001., parafirani sporazum Drnovšek-Račan, iz kojega, kako se dodaje, slijedi i »stvarni neposredni teritorijalni izlaz Slovenije na otvoreno more«. Znači li to da se slovenska strana ukopala na tim pozicijama i odbija svaki pomak u traženju rješenja? - Ne postoji nikakva obveza Hrvatske da prvo do kraja riješi pitanje granica sa Slovenijom kao pretpostavku za proširenje jurisdikcije na Jadranu, a što se tiče parafiranog sporazuma to je komad papira bez pravnog učinka. Niti je sporazum potpisan, a kamo li ratificiran, pa prema tome nije proizveo nikakve pravne učinke. Mi smo sa Slovencima spremni razgovarati, međutim ovi argumenti pravne naravi su neosnovani.

Ne želimo rat protestnim notama Da zaključimo, Hrvatska nudi Sloveniji razgovor, a sad sve ovisi o njima? - Dapače, mi smo otvoreni za razgovor, mislimo da je dobro razgovarati, ne želimo rat protestnim notama i mislim da, ako sjednemo zajedno, možemo naći puno toga što su nam zajednički interesi, a tamo gdje su nam interesi suprotni možemo nastojati tražiti uzajamno prihvatljiva rješenja.