Gospodine veleposlaniče, kada će otpočeti konkretna provedba odrednica iz nedavno potpisane Povelje? - Jadranska povelja potpisana je početkom svibnja ove godine, samo je još treba početi provoditi u djelo. U sklopu toga sada nastojimo pronaći načine suradnje. (...) Riječ je o jednome političkom dokumentu podrške i međusobne suradnje u smislu budućega savezništva u NATO-u. Taj sporazum odmah stupa na snagu, dakle ne mora ga ratificirati parlament. Špekulacije koje su postojale prije potpisivanja bile su nedobronamjerne. Riječ je jednostavno bila o tom da je američki državni tajnik Colin Powell imao određenih obveza, među ostalim posjet Siriji, te je potpisivanje te Povelje moralo biti odgođeno. Što Jadranska povelja znači za Hrvatsku? - Za Hrvatsku to prije svega znači da je američka strana potpisom američkoga državnog tajnika pružila potporu hrvatskome priključivanju NATO savezništvu. U jednom članku te Povelje navedeno je sljedeće: “Prvom sljedećom prigodom kada zemlje pojedinačno ocijene da su spremne za ulazak u NATO...”. Za nas je to dobro jamstvo da su nam vrata NATO-saveza otvorena kad na redu bude prvi sljedeći krug proširenja. Dakle, riječ je o vrlo značajnome dokumentu u kojemu se govori o otvorenosti vrata NATO-a za Hrvatsku i o američkome preuzimanju obveze da državama koje to žele i pomogne na tome putu. Jeste li upoznati s događanjima tijekom Hrvatskih dana na Capitol Hillu Washingtonu gdje je Hrvatska delegacija pokušala lobirati za Hrvatsku? - Naravno, bila je riječ o Hrvatsko-američkoj organizaciji (CAA) koja svake godine održava svoje lobističke dane u američkome Kongresu i američkoj vladi, te je to njihova redovna godišnja aktivnost. Predsjednik CAA-e za Chicago Jerko Šumera kazao je kako će Amerika na predstojećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj podržati desnicu i centar, te da će čak otvoreno podržati HDZ. Mislite li da će se to doista dogoditi? - Svaka organizacija i svaki djelatnik u toj udruzi može iznositi svoje političke stavove. Ta politička organizacija nastoji pomoći onoliko koliko može. Političke procjene gospodina Šumere su njegove osobne procjene i on stoji iza onoga što je rekao, no sumnjam da bi američka strana to potvrdila. U hrvatskome veleposlanstvu takvo što nismo čuli od službenih američkih tijela. Znači, hrvatsko veleposlanstvo u SAD-u nema takvih saznanja? - Ne. Američki državni tajnik Colin Powell ne bi potpisao Jadransku povelju da je smatrao kako ova vlada ne radi na gospodarskome razvoju države, kako ne radi na razvoju turizma, te kako se ne približava europskim standardima. (...) Oni i te kako dobro poznaju prilike u našoj državi da bi se upustili u takvo što. S obzirom na to, takve izjave pojedinaca mogu razumjeti kao pojedinac, ali kao veleposlanik, mislim da se takvo što neće dogoditi. Do sada nisam dobio bilo kakav nagovještaj američkih dužnosnika, niti imam saznanja kako bi se takvo što moglo dogoditi u budućnosti. Koliko je uopće CAA utjecajna u SAD-u? - Oni su jedna od najvećih organizacija američkih Hrvata. Dosta su utjecali na neovisnost Hrvatske, tu su mnogo pomogli i politički i financijski. (...) S njima sam iznimno dobro surađivao i ne zamjećujem razloge da ne surađujemo i dalje. Uz političke razlike mi i dalje možemo raditi, a to je prije svega gospodarska suradnja gospodarski razvoj Hrvatske, zatim približavanje EU i NATO savezništvu. S obzirom na političku promociju, postoje područja gdje hrvatska vlada i hrvatski konzulati mogu dovoljno dobro raditi, naravno, na njima je i na njihovoj organizaciji da odluče s čime će se baviti, tj. hoće li se baviti gospodarskim interesima koji su za dobrobit svih ili će se politizirati. Gospodin Šumera rekao je i to kako su lobirali i u svezi odbacivanja optužnice protiv generala Gotovine. Iznio je stav kako nitko u Americi ne želi da on bude uhićen, te da će Amerika intervenirati u slučaju da general Ante Gotovina ipak bude uhićen. - Od početka rada Suda u Haagu, stav je Amerike i Europske unije da se s Haagom mora bezuvjetno surađivati. Hrvatska vlada nastoji, koliko god je to moguće, tu suradnju održati na što višoj razini i ni pri jednome kontaktu s američkom stranom, a s njom sam svakoga dana, to vam najiskrenije kažem, nije bilo nikakvih naznaka da bi u pogledu Haaga bilo bilo kakvih popusta ili nagodba. Dakle, suradnja s Haagom je s američke strane neupitna, i o tome se ne može raspravljati. Međutim, kako objašnjavate činjenicu što Amerika ne želi ratificirati novoosnovani stalni Međunarodni kazneni sud (ICC)? - Sud će otpočeti s radom jer ima većinu država koje su ga prihvatile i ratificirale u svojim parlamentima. Nedavno su izabrani i suci toga suda i očekuje se da će Sud otpočeti s radom kada za to budu osposobljena međunarodno-pravna djelovanja. Amerika nije članica toga suda, ali veliki broj drugih država prihvatili su sporazum. Da se vratimo na Hrvatske dane, treća točka dnevnoga reda bio je i ulazak Hrvatske u EU. Mislite li da bi Hrvatska saveznike trebala tražiti u EU. Mislite li da bi Hrvatska saveznike trebala tražiti u Europi ili SAD-u? - Nijedna europska država, pogotovo tranzicijska kao što je Hrvatska, ne može birati između europske budućnosti i američkoga savezništva. To je lažna dvojba formulirana kao političko pitanje kako bi se dovelo do političkih rascjepa. Ni Hrvatska, ni Estonija, ni Češka, pa rekao bih čak i Francuska i Španjolska, nisu u takvoj situaciji da mogu birati između Europe i Amerike. To pitanje postavljeno tako kako bi izazvalo političku rascjepkanost, neprimjereno je i s neprihvatljivim ciljevima. Hrvatska ne bira između ta dva svijeta, mi vidimo svoju budućnost u Europi jer i jesmo dio Europe, ali jednako tako želimo američko partnerstvo i američko prijateljstvo na različitim razinama. Riječ je o lažnoj dvojbi koja je potpuno neprihvatljiva za bilo koga, a pogotovo za Hrvatsku kao državu u tranziciji. Znači, slažete se s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom kada kaže: “S Amerikom surađujemo, a u Europi živimo”? - Naravno. Ne samo da je to rekao Račan, to govore predstavnici svih država s kojima ovdje kontaktiram. To je vrlo teško pitanje jer postoje različiti interesi i sukobi između Europe i Amerike, ali u tome rascijepu hrvatska i sve ostale europske tranzicijske države moraju izdržati pritisak i to afirmirajući ta dva načela: Europa jesmo, a s Amerikom želimo biti partneri. Kakvo je aktualno raspoloženje u američkim diplomatskim krugovima prema Hrvatskoj? - Raspoloženje je takvo kakvo je bilo i tijekom protekloga vremena. Razumljivo je da su oni nezadovoljni što nismo bili članovi koalicije koja je sudjelovala u napadima na Irak. Ali jednako tako s odobravanjem su prihvatili pomoć koju je Hrvatska poslala u Irak, i mi očekujemo kako će tako biti i u budućnosti. Želio bih podsjetiti kako je posljednji sastanak između hrvatskih i američkih diplomata, dakle pri potpisivanju Jadranske povelje između Powella i Picule, protekao u iznimno dobrome ozračju. Američki državni tajnik zahvalio se na suradnji Hrvatske u rekonstrukciji Iraka, ali Amerikanci su, kao što bi trebali biti i Hrvati, orijentirani ka budućnosti. Problemi postoje, no idemo dalje kako bismo ih zajednički riješili. Tamo gdje je to moguće, mi ćemo to i učiniti.
