Rat se zanima za nas?

Nacionalni koordinator za NATO Pjer Šimunović brani pozicije Vlade, koja drži kako je interes Hrvatske postati članicom Sjeveroatlantskog saveza.

-Ima li ikakve veze rat u Iraku s NATO-om? =S hrvatskog stajališta, samo utoliko što rat u Iraku snaži našu odlučnost da pristupimo NATO-u, kako bismo u tom sustavu međunarodne sigurnosti i kolektivne obrane osigurali veću sigurnost u svim sferama. Članstvom u NATO-u dobili bismo napredne, tehnološki suvremene oružane snage koje će biti spremne odgovoriti prijetnjama sadašnjosti i budućnosti. Ujedno, preuzeli bismo i svoj dio međunarodne odgovornosti za suzbijanje onoga što prijeti svima nama.

Zabijanje glave u pijesak

-Protivnici te teze vjerojatno bi rekli da se stvari razvijaju upravo obrnuto: da baš članice NATO-a postaju metom terorizma. =Odgovorio bih im da se nitko ne može zatvoriti u svoje leno, zabiti glavu u pijesak i misliti kako će sve biti u redu ako ni u čemu ne sudjeluje. Trocki je svojevremeno rekao: 'Vi se ne morate zanimati za rat, ali on će se zanimati za vas'. Ta se rečenica može primijeniti i na današnju situaciju u međunarodnoj sigurnosti, a naročito na međunarodni terorizam.

-Slažete li se s tim da u Hrvatskoj raste nepovjerenje prema članstvu u NATO-u? =Teško je procijeniti samo na razini dojma. Rekao bih da se radi o ciklusima, ovisno o percepciji događaja. Vlada želi da se u Hrvatskoj o NATO-u vodi otvorena, demokratska i kompetentna rasprava. Čini mi se da takva rasprava upravo počinje.

-Hoće li Hrvatska morati mijenjati Ustav kako bi ušla u NATO, i kako? =Zakonodavne prilagodbe su nužne. Da bismo postali vjerodostojan saveznik u sustavu kolektivne obrane kakav je NATO, moramo biti u stanju brzo izvršno reagirati. Na primjer, ako je napadnuta jedna od zemalja članica, Hrvatska svoj odgovor ne može predstaviti kao odgovor koji mora proći parlamentarnu proceduru, pa da ćemo izvršni odgovor moći dati tek poslije rasprave u parlamentu. 'Washingtonski sporazum' o NATO-u 'acquis' je saveza, koji prihvaćaju sve zemlje članice.

Apsurdan Kalinićev zahtjev

-Dakle, u Ustav ćemo morati unijeti neke od odredaba temeljnih dokumenata NATO-a? =Da. Nije riječ samo o Ustavu, nego o još nekim zakonima. Ali ne treba o tome ishitreno raspravljati, jer nitko nama iz NATO-a ne govori kako to moramo odmah učiniti. Riječ je o procesu i cjelini naših sve dubljih odnosa s NATO-om. Pitanja se rješavaju postupno. Prilagodba zakonodavstva dio je toga procesa. Vrlo sličan proces događa se i u prilagođavanju zemlje EU. U tome ne vidim nikakav problem.

-SDP-ovac Pavle Kalinić predlaže da Hrvatska službeno odustane od NATO-a i proglasi neutralnost. =To je apsurdno. Neutralnost nije nešto što sami izabirete, nego nešto što izabire vas, i to na temelju specifičnih geografskih i općih okolnosti. Povijesne okolnosti uistinu nisu takve da bi se Hrvatska mogla proglasiti neutralnom. Uostalom: neutralnost – u odnosu na što? Pa i EU se kreće prema sve izraženijemu savezništvu koje nagriza koncept neutralnosti nekih zemalja EU. I one će morati preispitati svoju neutralnost kroz sve čvršće povezivanje EU u mnogim sektorima.

-Ugledni novinar Ivo Jakovljević drži da Hrvatska treba razmotriti je li NATO još uvijek obrambeni, ili postaje napadački savez. =Pogrešno postavljena dilema. NATO je prije svega zajednica liberalno-demokratskih zemalja koje poštuju ljudska prava, snošljivost i slobodnu ekonomiju. NATO brani te vrijednosti. Tijekom hladnog rata, branio ih je na granicama zapadne Njemačke. Ako prijetnje tim temeljnim vrijednostima danas dolaze iz drugih dijelova svijeta – primjerice, iz Afganistana, gdje je jezgra današnjega međunarodnog terorizma, onda je logično da NATO djeluje u Afganistanu. To, istina, jest izvan klasične zone djelovanja NATO-a, ali to ne znači da savez time postaje napadačka organizacija. Ona u Afganistanu vodi isturenu obranu.

Lakša reforma vojske

-Ministar vanjskih poslova Miomir Žužul najavio je da će Vlada u posljednjim fazama približavanja NATO-u pokrenuti kanju uvjeravanja javnosti u prednosti članstva u savezu. Koji će biti glavni argumenti te kanje? =Neće to biti kanja uvjeravanja javnosti, nego poticanje otvorene i kompetentne javne rasprave. Želimo da u njoj sudjeluju svi koji o NATO-u imaju što reći, ali Vlada želi u njoj sudjelovati i sama, kako bi suprotstavila svoje argumente suprotnima, koji su također posve legitimni. Riječ je naprosto o tome da se pred javnost iznesu sve implikacije ulaska ili neulaska Hrvatske u NATO. Vlada je, baš kao i ona prije nje, dobila izbore na platformi ulaska u NATO, i ima legitimitet da na tome cilju i radi. Vlada ne radi ništa što ljudima nije prethodno prezentirano. A ovo su temeljni argumenti za NATO: definitivno učvršćivanje sigurnosti zemlje, lakša reforma vojske u okvirima NATO-a, jednostavnije osiguranje nacionalne sigurnosti u okvirima sustava »svi za jednoga-jedan za sve«, ali i dobar kreditni rejting te sigurnost investicija, svojevrsno jamstvo da je zemlja ušla u jedinstven, kompatibilan, prepoznatljiv i povoljan sustav poslovanja. Taj su pozitivan trend osjetile sve zemlje koje su već postale članicama NATO-a.

-Mislite, drugim riječima, da ulasku Hrvatske u NATO nema alternative. =Izbjegao bih to tako reći. Naprosto želimo da argumenti koje sam upravo iznio budu prepoznati kao točni.