Provodim politiku i Sanaderovu i Mesićevu

U svakoj prigodi, kad govore o vanjskopolitičkim uspjesima Hrvatske, Predsjednik Mesić i premijer Sanader s ponosom naglašavaju da je naša zemlja od 1. siječnja ove godine postala nestalna članica Vijeća sigurnosti. Pripadati najvažnijem političkom tijelu Ujedinjenih naroda nije samo čast nego i velika odgovornost. U to se najbolje uvjerio Neven Jurica koji je nakon gotovo četverogodišnjeg mandata hrvatskog veleposlanika u Washingtonu preselio početkom godine u New York gdje na East Riveru predstavlja Hrvatsku. Mnogi građani još uvijek tajnovitim, pretjerano ozbiljnim ili nedostupnim doživljavaju sve ono što se događa unutar zidova dvorane Vijeća sigurnosti i pitaju se kakvu stvarnu ulogu ima naša zemlja i veleposlanik na toj svjetskoj političkoj pozornici. O tome smo razgovarali s veleposlanikom Nevenom Juricom u njegovu uredu u Stalnoj misiji RH pri UN-u. - Vojničkim rječnikom kazano, Vi ste svoju "misiju u Washingtonu uspješno završili". Predsjednik George Bush stigao je u službeni posjet Zagrebu, a dobili smo i pozivnicu za NATO. Iz bilateralne diplomacije preuzeli ste multilateralu. Očekujete li dobre rezultate i nakon kraja članstva u Vijeću sigurnosti? = Hrvatska se izborila članstvom u Vijeću sigurnosti da na svjetskoj pozornici može igrati aktivnu ulogu u doprinosu globalnom miru i sigurnosti. To govori i o stabilnosti i zrelosti naše zemlje i konzistentnosti njezine državne politike. Vijeće se uglavnom bavi kriznim područjima u svijetu i na dnevnom redu su brojne teme od konfliktnih situacija u pojedinim državama do prijetnji subregionalnom i regionalnom miru i sigurnosti. Hrvatska profilira i potvrđuje svoju vanjsku politiku u okviru Vijeća sigurnosti i na temama koje do sada nisu bile neposredno vezane za Hrvatsku ili uz nju. - Dakle, Vijeće sigurnosti je idealna priprema i promidžba za ulazak Hrvatske u EU i NATO? = Sve članice Vijeća sigurnosti kao i sve članice Ujedinjenih naroda a to su 192 zemlje - dobro su obaviještene o vanjskopolitičkoj poziciji Hrvatske. Mi smo dobili pozivnicu za NATO, a punopravno članstvo u Europskoj uniji uskoro je pred nama. Hrvatska u Vijeću sigurnosti UN-a potvrđuje takvu svoju poziciju i pripadnost. Naše mjesto u okviru euroatlantskih integracija prepoznatljivo je i neosporno. - Hrvatska je dobila i značajnu ulogu predsjedanja Protuterorističkim odborom VS. Je li to pohvala Hrvatskoj, zašto baš mi? = Odluka Vijeća sigurnosti o našem izboru za predsjedateljicu Protuterorističkog odbora može se odčitati i kao priznanje za dosad učinjeno u borbi protiv terorizma. To je sigurno potvrda povjerenja međunarodne zajednice o sposobnosti Hrvatske, kao države koja je prvi put članica Vijeća sigurnosti, za vođenje odbora koji oblikuje globalni odgovor na terorističku prijetnju. Hrvatsko predsjedanje Odborom ne bi bilo moguće da naša zemlja nije uspostavila djelotvorne nacionalne mjere protiv terorizma. Istodobno, suzbijanje terorizma zahtijeva iznimno velike napore međunarodne zajednice i dobru koordinaciju svih uključenih strana. Posljednjih godina Hrvatska se dodatno profilirala na međunarodnoj razini, pa osim ovim odborom hrvatski predstavnik predsjeda i Odborom stručnjaka Vijeća Europe protiv terorizma (CODEXTER). - U utorak ste na sjednici Vijeća sigurnosti posvećenoj toj temi govorili o potrebi što bolje suradnje među državama na području borbe protiv terorizma u svijetu. Koliko predsjedanjem Odborom jačamo ulogu naše diplomacije i ugled Hrvatske? Jeste li naklonjeniji jednim a kritičniji prema drugim državama? = Predsjedanje Odborom, kao i naše članstvo u Vijeću sigurnosti znači da Hrvatska izravno sudjeluje u odlučivanju o najvažnijim pitanjima svjetskog mira i sigurnosti. Tijekom predsjedanja Odborom Hrvatska mora biti nepristrana i neutralna, ali ovo iskustvo zacijelo osnažuje naše čvrsto mjesto i značenje u ukupnom kontekstu onoga što se zove korporativnom ili kolektivnom sigurnošću. Želio bih napomenuti da je Hrvatska punopravna i aktivna članica u svim najvažnijim međunarodnim tijelima koja se bave ovom problematikom. Mi smo članica Wassenaar aranžmana, Zangger odbora, Nuclear supplier's group, Australske grupe, članica smo PSI - da ne nabrajam dalje. - Mnogi misle da Vi sada imate informacije o svim "svjetskim tajnama". Koliko vam je "tajni" zaista poznato i kakva je praktična uloga ili pomoć Odbora državama? = Zadatak Protuterorističkog odbora je nadgledanje mjera što su ih sve države svijeta poduzele u borbi protiv terorizma. Međutim, želio bih naglasiti da svih 15 članica Odbora, kao i njegov tim stručnjaka, imaju jednak pristup svim informacijama te predsjedatelj u tom smislu nije u posebnom položaju. Ujedno, Odbor raspolaže samo onim informacijama koje su države spremne podijeliti. Informacije se između ostalog prikupljaju kako bi Odbor ocijenio kojim je država-ma potrebna pomoć za jačanje kapaciteta u borbi protiv terorizma. - Protuteroristički Odbor osnovan je nakon terorističkog napada na Ameriku, Rezolucijom 1373 u kojoj stoji da su sve član ice UN-a dužne izvještavati o provedbi u svojim državama. Je li to izvješćivanje formalnost ili ozbiljna obveza? = Vrijednost Protuterorističkog odbora po kojoj se izdvaja od sličnih međunarodnih tijela upravo je u tome što je on prikupio informacije o učinjenom u borbi protiv terorizma za sve države svijeta. Velik dio tih podataka države su same podnijele Odboru u svojim izvješćima, koja se dostavlja-ju od 2001. godine. Brojnost i kvaliteta izvješća potvrđuje kako su države ovu zadaću shvatile krajnje ozbiljno, što Odboru znatno olakšava rad. Nekoliko godina nakon osnivanja Odbor je promijenio metodologiju rada. Umjesto pukog zaprimanja nacionalnih izvješća, Odbor je osnovao tim stručnjaka koji je započeo analizirati izvješća i organizirati terenske posjete državama članicama s ciljem ostvarivanja djelotvornije međunarodne suradnje. Odbor upravo razmatra pregled provedbe mjera protiv terorizma na regionalnoj i globalnoj razini. - U Hrvatskoj je prije sedam godina osnovana Međuresorna radna skupina za praćenje provedbe Rezolucije 1373. Kakva je sad njezina uloga dok Vi predsjedate Protuterorističkim odborom Vijeća sigurnosti? = Osnivanje Međuresorne radne skupine za praćenje nacionalne provedbe Rezolucije 1373 neposredno nakon terorističkih napada na New York i Washington potvrdilo je privrženost Hrvatske međunarodnim naporima za suzbijanje terorističke prijetnje miru i sigurnosti. Naglašavam da je Hrvatska prilagodila svoje zakonske propise odredbama međunarodnopravnih instrumenata na planu suzbijanja međunarodnog terorizma te je postala strankom ključnih konvencija UN-a za suzbijanje terorizma, kao i Konvencije Vijeća Europe o prevenciji terorizma. - Krajem ožujka o tome je održan sastanak sigurnosnih službi u Rusiji - tko je sudjelovao i koji su zaključci tog skupa? = Sastanak koji spominjete bio je korisna prigoda za razmjenu informacija i iskustava predstavnika sigurnosnih, policijskih i drugih službi. Osobno nisam bio u mogućnosti sudjelovati na sastanku, ali Odbor je predstavljao jedan stručnjak iz Tajništva UN-a. Bilo je 76 delegata iz 54 zemlje. Na tim sastancima redovito sudjeluju i predstavnici hrvatskih službi. Ove godine sudionici su razmatrali stručna pitanja poput zaštite velikih infrastrukturnih objekata od terorističkih napada, ali i dogovorili nastavak suradnje sigurnosnih agencija u pripremi Olimpijskih igara u Kini i Europskog prvenstva u nogometu u Austriji i Švicarskoj. - Sigurnosne pripreme za Olimpijadu u Kini i Europsko prvenstvo u nogometu ozbiljno se razmatraju i u Vijeću sigurnosti?! = Ne, Vijeće sigurnosti ne bavi se izravno tim pitanjima. - Postoji Ii mogućnost da članovi Protuterorističkog i odbora posjete Hrvatsku, odnosno da organizirate konferenciju o toj temi u našoj zemlji? = Odbor organizira terenske posjete, i Hrvatska trenutno i nije na listi država koje će članovi Odbora posjetiti u sljedećim mjesecima. Međutim, Odbor i njegovi stručnjaci redovito sudjeluju na stručnim konferencijama i radionicama o terorizmu u raznim zemljama, i ukoliko se u sljedećih godinu i pol organizira neki takav događaj u Hrvatskoj, založit ću se da Odbor bude zastupljen na odgovarajućoj razini. - Koliko ste Vi u radu samostalni? Neki kažu da je Hrvatska previše naslonjena na Ameriku? = Svaka država pa tako i mi u načelu rukovodi se uvijek svojim nacionalnim interesima i prioritetima. Hrvatska vodi i uvijek je vodila samostalnu politiku. Međutim Hrvatska u današnjem globaliziranom svijetu nije ni izolirana niti postoji u zrakopraznom prostoru. Mi imamo partnere, prijatelje i saveznike. Unutar Vijeća sigurnosti većina naših stavova poklapa se ili nadopunjuje s euroatlantskim klubom zemalja. - Jesu li Rusi ipak malo agresivniji u pristupu? Mi novinari tome smo svjedočili na primjeru Kosova. Jesu li prema Hrvatskoj hladniji zbog našeg priznanja Kosova? = Rusija ima svoju interpretaciju čitanja Rezolucije 1244 o Kosovu. Stoga ne prihvaća političku i državnu realnost Kosova, koja je već stvorena na terenu, a koja ne izlazi iz okvira iste rezolucije. Inače prema nama su srdačni i kolegijalno razgovaramo o svim temama za koje se ukaže potreba. Profesionalno radimo svoj posao. - Koliko je Vama veleposlanički posao olakšan budući da ste pripadnik najužeg kruga prijatelja i suradnika premijera Ive Sanadera i osoba od njegova povjerenja? = Odgovorit ću Vam na to pitanje strogo profesionalno. Nije nikakva tajna da pripadam vladajućoj stranci od prvog dana njezina osnivanja do danas. Međutim, svaki veleposlanik ima obvezu i dužnost da tumači i provodi državnu politiku koju kreiraju premijer Sanader i predsjednik Mesić i da postupa u skladu s tom i takvom politikom. Ja sam već petnaest godina u vanjskopolitičkoj službi svojoj državi i uvijek sam imao neposrednu komunikaciju s državnim vodstvom. - Koja su svjetska krizna žarišta najaktualnija? Je li i dalje Irak tema broj jedan? = Ne, o Iraku je bila samo jedna rasprava. Uloga misije UN-a u Iraku vrlo je važna, jer uz multinacionalne snage pomaže iračkom narodu i vladi da postignu punu stabilnost, sigurnost i prosperitet. Slika Iraka danas pokazuje da, ne zanemarujući izazove, proces dobro napreduje, i to ohrabruje. S druge strane najviše vremena Vijeće sigurnosti posvećuje situaciji na afričkom kontinentu. - Očekujete li da će na Vijeću sigurnosti biti još koji put Kosovo? = Vrijeme će pokazati. Sada se na različitim razinama razmišlja i vode neformalni razgovori oko buduće uloge UN-a općenito na Kosovu s obzirom na raspoređivanje misije EU, tzv. EULEX-a, na Kosovu. Poznato je da sjeverni dio Kosova, nastanjen većinom Srbi: ma, ne prihvaća i ne želi rekonfiguraciju mandata UNMIK-a. Ali, od 15. lipnja o. g. na snagu stupa novi ustav Kosova i potrebno je da u toj zemlji, čiju je državnost priznao velik broj zemalja, a očekuju se i nova priznanja, profunkcionira državni aparat na cijelom teritoriju. - Kakva je Vaša suradnja s glavnim tajnikom Ban Kimoonom i predsjednikom Opće skupštine Srđanom Kerinom? = Vrlo dobra. Inače, običaj je da svaki mjesec glavni tajnik dolazi na radni ručak predsjedajućeg Vijeća sigurnosti, a to je i prigoda da se redovito razmijene mišljenja o svim temama koja su na dnevnom redu. Što se nas tiče glavni tajnik kao i cjelokupno tajništvo UN-a upoznato je i cijeni hrvatski doprinos mirovnim misijama u svijetu. Suradnike poveo iz Washingtona - Često ste subotom i nedjeljom u Ujedinjenim narodima. Nema slobodnih dana, a mnogi misle da je diplomacija plandovanje. = U zadnja četiri mjeseca gotovo da i nisam imao slobodan dan. I kolege koje sa mnom rade u našoj misiji i ja osobno predani smo poslu koji nam je povjeren. - Koliko djelatnika imate u misiji? = Doveo sam jedan dio dosadašnjih suradnika iz Washingtona, i jedan dio iz Ministarstva vanjskih poslova s kojima do sada nisam radio. Jedan dio diplomata zatekao sam u Misiji. To su sve mladi, stručni i visoko obrazovani ljudi. Nema zastoja u radu. Odlično funkcioniramo! - Pripremate li primanja u svojoj newyorškoj rezidenciji? = S kolegama se uglavnom sastajem na mnogim mjestima kako to prilike i radni ritam nalažu.