- Objavljeno: 07.10.2005.
Pregovore možemo završiti za dvije godine
Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda
Grabar-Kitarović nije se uspjela ni odmoriti od napornog posla u Luksemburgu,
a već je u četvrtak morala krenuti na put u Bruxelles.
- Nakon što su formalno otvoreni pregovori između RH i EU, Vlada vas
je zadužila da pripremite imenovanje članova svih radnih skupina za
pregovore po pojedinim poglavljima. Kada će biti imenovani svi članovi
radnih skupina i tko će oni biti?
= Vjerujem da ćemo u roku od 10-ak dana imenovati sve članove
radnih skupina. Njihovo imenovanje najprije mora ići na Koordinaciju
za pregovore o pristupanju koja će sada zaživjeti, a potom će ih potvrditi
Vlada. Već imamo pripremljena gotovo sva imena, riječ je uglavnom o
ljudima koji rade niz godina u procesu približavanja EU, od kada je
Hrvatska počela usklađivati svoje zakonodavstvo s EU. Pri imenovanju
vodit ćemo se istim načelima kao i pri imenovanju pregovarača po poglavljima,
dakle kriteriji izbora biti će stručnost, iskustvo, poznavanje engleskog
jezika i slično, a ne politička podobnost. Ljudi koji su do sada sudjelovali
u procesu usklađivanja sada će nastaviti isti posao i u procesu pregovora.
Oni su se svih ovih mjeseci, dok smo čekali početak pregovora, pripremali
i obučavali. Nije riječ samo o ljudima iz državne uprave, koristit ćemo
i stručnjake sa sveučilišta, s instituta, iz strukovnih udruga, sindikata,
pa i studente i sve ostale koji su zainteresirani za pojedina poglavlja.
Hrvatska je potpuno spremna za početak pregovora, čak je i povjerenik
za proširenje Olli Rehn rekao kako zna da je hrvatski pregovarački dm
quotdobro podmazani strojquot.
- U kojim je područjima hrvatsko zakonodavstvo najviše usklađeno s europskim?
= Najviše se usklađivalo na području poglavlja koje su uređena
Privremenim sporazumom o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima i
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. U nekim poglavljima, kao
vanjska i sigurnosna politika, gotovo posve smo usklađeni jer se već
nekoliko godina svrstavamo uz politiku EU. Najviše je učinjeno zatim
na području slobode kretanja, trgovačkih društava, intelektualnog vlasništva,
energetike, telekomunikacija, javne nabave, financijskih usluga, znanosti
i istraživanja, kulture, informatizacije društva i medija.
- O kojim poglavljima će se početi pregovarati već tijekom ove godine?
= Kada smo razgovarali o screeningu, izrazili smo želju Europskoj
komisiji da na samom početku pregovora otvorimo nekoliko lakih poglavlja
i dva ili tri teška jer o teškim poglavljima želimo što prije početi
pregovarati da bismo imali dovoljno vremena i da se ne nađemo pod vremenskim
pritiskom. Dvadesetog listopada otvorit će se za screening poglavlje
znanost i istraživanje, a zatim će uslijediti obrazovanje i kultura,
javne nabave, tržišno natjecanje, pravo poslovnog nastana i sloboda
pružanja usluga, sloboda kretanja kapitala i poljoprivreda i ruralni
razvoj.
- Kada će početi pregovori o poljoprivredi, koja je jedno od najtežih
poglavlja?
= Svakako smo zatražili da jedno od prvih poglavlja koje će
se otvoriti bude poljoprivreda i ruralni razvoj. Hrvatski je cilj u
potpunosti iskoristiti svoje proizvodne kapacitete i podignuti poljoprivredno-
prehrambenu proizvodnju na razinu koja može učinkovito odgovoriti na
potrebe domaćeg tržišta. Istodobno smo opredijeljeni za unapređivanje
kakvoće hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržištu EU.
Na području ruralnog razvitka, jednog od prioriteta Vlade, poticanje
malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava usmjereno je na širenje
raznolikosti njihovih proizvodnih djelatnosti i povećanje konkurentnosti
hrvatske poljoprivredno-prehrambene industrije. Ali i zaštita okoliša
je poglavlje za koje Europska komisija smatra da će nam biti teško jer
će trebati dugoročno razdoblje prilagodbi, odnosno razdoblje dulje od
tri ili četiri godine. No, zaštita okoliša neće biti toliko osjetljiva
kao poljoprivreda, jer se ipak neće toliko ticati konkretnih ljudskih
sudbina, zaštite poljoprivrednih gospodarstava i zdrave domaće proizvodnje.
Kada je riječ o dinamici otvaranja screeninga, treba reći da tu postoje
dvije faze. Prva je quotobjašnjavajućaquot faza i u njoj će EK Hrvatskoj
i Turskoj zajedno, budući da trebamo prihvatiti isto zakonodavstvo,
objasniti koje je obvezatno zakonodavstvo koje moramo prihvatiti u pojedinim
poglavljima. Onda slijedi druga faza, a to je bilateralni screening,
tijekom kojeg će se članak po članak uspoređivati hrvatsko zakonodavstvo
s europskim, da vidimo što smo do sada uskladili, a što još ostaje za
usklađivanje. Do kraja godine trebalo bi biti otvoreno oko sedam poglavlja.
- Možete li već sada reći na kojim područjima i za što će Hrvatska tražiti
izuzeća ili prijelazna razdoblja?
= Već u hrvatskim početnim pozicijama, koje smo predstavili
tijekom otvaranja pregovora, istaknuli smo temeljne ciljeve i prioritete
koje želimo postići. U ovakvim situacijama uvijek se mora prioritizirati,
jer je jasno da u pregovorima ne možemo postići maksimalističke ciljeve
s kojima se kreće. Dakle, naveli smo u kojim ćemo poglavljima svakako
tražiti prijelazna razdoblja, odnosno na temelju početnih procjena izdvojili
smo sljedeća ključna pitanja kao posebno zahtjevna: poljoprivreda i
ruralni razvitak, zaštita okoliša, ribarstvo, industrija, regionalna
politika. Teško će pitanje biti i sloboda kretanja kapitala u koje spada
i prodaja nekretnina. To je područje za koje je javnost jako zainteresirana,
ali valja reći da je to poglavlje već otvoreno SSP-om koji predviđa
četverogodišnje prijelazno razdoblje u kojem Hrvatska mora svoje zakonodavstvo
u potpunosti uskladiti s europskim. A to znači da nam početne pozicije
nisu baš najbolje, s obzirom da su druge države dobile dulja prijelazna
razdoblja. Međutim, postoji niz načina da zaštitimo svoju obalu, prirodna
bogatstva te poljoprivredno i šumsko zemljište na načelu nediskriminacije.
Mora postojati jednak tretman stranaca iz EU s hrvatskim građanima,
a takav će isti položaj uživati i naši građani u drugim državama EU.
- Iz Vlade se poručuje da će pregovori biti kratki i efikasni. Ako će
biti brzi, znači li to da će Hrvatska uglavnom prihvaćati europske zahtjeve
bez mogućnosti da pregovorima zaštiti svoje interese?
= Hrvatska želi da pregovori budu kvalitetni, učinkoviti i brzi.
Mogu biti i učinkoviti za Hrvatsku i brzi Hrvatska je u prednosti u
odnosu na zemlje iz prethodnog kruga proširenja, jer se pravna stečevina
EU nije puno promijenila, pa smo u poziciji da možemo maksimalno iskoristiti
njihovo iskustvo i učiti na njihovim greškama. Konačni cilj pregovora
je punopravno članstvo u EU na načelu jednakopravnosti, ali uz zaštitu
hrvatskih nacionalnih interesa. To će biti temeljno načelo za pregovore
o svakom poglavlja Slovačka je pregovarala dvije godine i 10 mjeseci,
a nije postigla ništa lošije rezultate od država koje su pregovarale
puno dulje. Bilo je država koje su pregovarale pet godina, ali su učinkovito
pregovarale samo dvije do tri godine jer su imale velike pauze između
zatvaranja i otvaranja pojedinih poglavlja. Kod pregovora će do izražaja
morati doći i uloga diplomacije, dakle političkim razgovorima moći će
se ubrzati cijeli proces ili postići koncesije od strane članica EU
kako bi se održavala dinamika procesa.
- Iako su pregovori počeli, Hrvatska još nema saborsku strategiju o
nacionalnim prioritetima u pregovorima s EU. Zašto taj dokument još
nije predložen i usvojen?
= Jednostavno zato što pregovori nisu bili počeli. Međutim,
same početne pozicije, koje je u parlamentu odobrio i Nacionalni odbor,
sadrže temelje strategije jer su navedeni strateški interesi Hrvatske
i poimence se navode poglavlja u kojima ćemo tražiti prijelazna razdoblja.
Dakle, postoji okvirna strategija, ali po pojedinim poglavljima može
se početi raditi tek kada bude gotov screening, tek kada bude jasno
koliko je ostalo toga za usklađivanje, koliko će to koštati državu,
lokalnu upravu i građane, koliko će napora trebati uložiti itd. Tek
tada će se moći donositi konkretne pregovaračke pozicije.
- Kada planirate završiti pregovore s EU? Je li kraj 2007. i dalje realan
rok?
= Ne bi se trebalo previše opterećivati datumima, jer se doista
trebamo baviti učinkovitošću procesa iako valja imati pred sobom okvirne
ciljeve. Realno možemo u roku od oko dvije i pol godine završiti pregovore
budu li tekli kontinuirano i ako ne bude nekih prekida, što znači da
još možemo pregovore završiti u 2007. Željeli bismo hrvatskim građanima
omogućiti da glasuju na izborima za Europski parlament 2009. Ali ne
smijemo se previše opterećivati datumima, bitno nam mora biti da potpuno
pripremljeni dočekamo ulazak u EU.
- Hoće li pregovori Hrvatske s EU biti stroži i teži zbog novih okolnosti
u kojima se nalazi EU?
= Ne bih o tome spekulirala na taj način. Naš je pregovarački
tim vrlo stručan i spreman suočiti se sa svim izazovima. Naš pregovarački
okvir ima za cilj punopravno članstvo, a temelji se na individualnom
pristupu, što znači da će dinamika pregovora ovisiti o Hrvatskoj samoj,
o ispunjavanju svojih obveza. Taj pregovarački okvir sadrži i neke zaštitne
mehanizme, kao što je tzv. suspenzivna klauzula, koja znači da se pregovori
mogu prekinuti ako postoji sustavno kršenje demokratskih pravila i temeljnih
načela EU. Ne vjerujem da će to ikada doći na dnevni red, jer je naša
zemlja zrela demokracija koja se želi dokazati i pokazati da će biti
konstruktivan partner u EU. Osim toga, u pregovaračkom okviru postoji
i pravilo prema kojemu ćemo morati zadovoljiti minimum ispunjavanja
kriterija (tzv. benchmarking) da bi se jedno poglavlje zatvorilo, a
novo otvorilo. To nije zamka EU, to je nešto što moramo okrenuti u svoju
korist kako bismo pravovremeno i učinkovito ispunjavali obveze. Riječ
je ionako o reformama koje moramo provesti bez obzira na EU. Perspektiva
članstva daje nacrt reformi, djeluje kao katalizator, omogućava nam
da sami sebe potičemo na brzu provedbu reformi, slikovito rečeno - da
na vrijeme i kvalitetno nudimo domaću zadaću. EU ne želi podizati kriterije
za Hrvatsku, niti se mi želimo natjecati ili uspoređivati s bilo kojom
drugom državom.
- Koliko će politički uteg Haaga otežavati ili usporavati proces pregovora?
Mogu li zbog Gotovine pregovori doći u pitanje?
= Budući da je Hrvatska odlučna nastaviti punu suradnju s Haaškim
sudom, ne vjerujem da će to otežavati pregovore. Činjenica je da će
pitanje generala Gotovine, sve dok ne bude riješeno, visiti u zraku,
ali ne vjerujem da će ikada dovesti u pitanje pregovore.
- Može li Hrvatska ući u EU 2009.?
= Tehnički, to je moguće. Ali, doista se ne trebamo opterećivati
datumima, pogotovo ne sada u početku pregovora. Naravno, treba imati
i to u vidu, jer moramo imati nekakav vremenski plan, ali ne smijemo
se opterećivati time da moramo ući u EU 2009., već to moramo držati
kao perspektivu.
- U kojoj mjeri je do sada proveden Akcijski plan?
= Ne treba Akcijski plan promatrati kao cilj sam po sebi, već
ciljeve njegove provedbe treba promatrati kao elemente iz tog plana.
Recimo, kada obavimo reformu obavještajne zajednice, to će značiti da
smo ispunili taj dio akcijskog plana. Ponavljam, Akcijski plan nije
cilj sam po sebi, nego sadrži elemente za koje je procijenjeno da ih
je potrebno ispuniti kako bi se dokazala puna suradnja s Haaškim sudom,
a koji sa sobom nose i povećanje sigurnosti za hrvatske građane.
- Olli Rehn je rekao da je zbog početka pregovora s Hrvatskom i Balkanu
svanula nova zora. Koje su naše obveze u regiji, što EU očekuje od Vlade
u tom kontekstu?
= Regionalna suradnja je jedan od specifičnih kriterija za Hrvatsku,
međutim, mi to ne promatramo kao obvezu koja nam se nameće, nego kao
interes Hrvatske. Hrvatska je napravila veliki iskorak i postala je
lider u regiji, politički i gospodarski model, ili je možda bolje reći
primjer ostalim državama u regiji. Početkom pregovora šalje se snažna
poruka drugim državama da će ispunjavanje zadanih obveza biti vrednovano
konkretnim koracima na putu prema EU. No, to ne znači da se Hrvatska
želi izdvojiti iz regije. Svjesni smo da moramo preuzeti odgovornost
za stabilnost u jugoistočnoj Europi, jer je to i naš interes. Činjenica
je da imidž susjedstva utječe i na imidž naše države. Hrvatska želi
preuzeti odgovornost i pomoći susjedima.
- Znači li početak pregovora s EU da se Hrvatska ipak definitivno izvukla
s političkog Balkana i da je zauvijek izbjegnuta opasnost da u paketu
ulazimo u EU?
= Europska perspektiva postoji za sve države obuhvaćene procesom
stabilizacije i pridruživanja, ali individualni pristup je načelo na
kojemu mi ustrajemo i koje se potvrdilo kao ispravan pristup. Kada znamo
da ne moramo čekati onog najsporijeg među nama, onda svakako imamo dodatni
poticaj za provođenje reformi vlastitim ritmom. Individualni pristup
je potvrđen i u našem pregovaračkom okviru, dakle EU će vrednovati sve
što sami postignemo. Otvaranjem pregovora definitivno je afirmiran taj
individualni pristup kao najbolji.
- Jedan od prvih zadataka koji ste sada dobili od Vlade jest priprema
komunikacijske strategije za informiranje hrvatskih građana o EU: bojite
li se da će pregovori ponovno povećati euroskepticizam?
= Vjerovala sam da će s početkom pregovora doći i do povećanja
potpore ulasku u EU i to se dogodilo doslovno preko noći. Ali time je
povećana i naša obveza prema građanima, da im objasnimo što će se događati
tijekom pregovora, da im pružimo sliku njihova života u EU. Ali ta slika
mora biti realna, ne smije biti pristrana u tom smislu ćemo trebati
pomoć nevladinih udruga, akademske zajednice, civilnog društva, ostalih
političkih stranaka, Sabora i svih drugih koji će sudjelovati u procesu.
U zemljama iz petog kruga proširenja euroskepticizam je uglavnom rastao
kako se približavao trenutak ulaska u EU. Hrvatska situacija,međutim,nije
tipična i ne može se uspoređivati s drugim zemljama, pa zato ne bih
a priori zaključivala da će euroskepticizam u Hrvatskoj rasti zajedno
s pregovorima. Bit će trenutaka kada će euroskepticizam porasti, ali
kada građani budu na referendumu odlučivali o članstvu u EU, sigurna
sam da ćemo dobiti čvrstu potporu. Vjerujem da će naša kanja pridonijeti
tome da građani prepoznaju da koristi od članstva u EU daleko nadmašuju
stvarne ili potencijalne nedostatke.
- Kako ćete uvjeriti hrvatske građane?
= Kroz razna predavanja, suradnju s medijima, strukovnim udrugama,
akademskom zajednicom, Europskim domovima i pokretima, obratit ćemo
se studentima, itd. Ponovno ćemo aktivirati i Nacionalni forum koji
okuplja brojne stručnjake, taj forum će ići od mjesta do mjesta, u njemu
će biti za- stupljena sva gledišta, od euroskeptika do eurofila. Građam
će moći pitati sve što ih zanima o EU. Vodimo se irskim modelom koji
se pokazao vrlo učinkovitim. Bitno je da se usredotočimo na pitanja
od životne važnosti. Ali uz unutarnju komunikacijsku strategiju, mora
postojati i vanjska, a to je komuniciranje Hrvatske i njezina identiteta
prema EU.
- Predsjednik SDP-a Ivica Račan smatra da bi sada trebalo održati izvanredne
parlamentarne izbore. Razmišlja li se u Vladi i HDZ-u o tome?
= Ne, uopće nismo o tome razmišljali. Ne postoji potreba za
izvanrednim parlamentarnim izborima jer bi bili preskupi, a to bi usporilo
i sam proces pregovora s EU. Ova je vlada u potpunosti spremna i sposobna
za proces koji nas čeka, a, uostalom, i pregovarački je tim uspostavljen
na trans izbornom načelu.
Bili smo odlučni ostati dok ne počnu pregovori
- Osobno ste svjedočili dramatičnim sastancima proteklog vikenda u Luksemburgu.
Jeste li se bojali lošeg ishoda? Je li doista bilo politički napeto
i dramatično?
= Bilo je intenzivno, uzbudljivo, prepuno emocija, nacionalnog
ponosa. Ali nisam se bojala, jer kada je riječ o pregovorima nisam bila
ni pesimistična niti optimistična, nego odlučna. Išli smo s time da
dokažemo punu suradnju s Haaškim sudom, da dokažemo kako ispunjavamo
kriterije i da Hrvatska zaslužuje krenuti put EU. Obavili smo bilateralne
razgovore doslovno sa svih 25 ministara. Premijer Sanader bio je zbilja
odlučan, donosio je prave odluke u pravom trenutku. Kada je bila riječ
o početku pregovora, upravo je on inzistirao da pregovori počnu odmah,
još te noći. Rekao je: ne odlazimo dok ne počnemo pregovore, tražimo
početak pregovora danas jer je Radna skupina zaključila da Hrvatska
u potpunosti surađuje. U tom smislu smo se borili, razgovarali s ministrima,
lobirali i uspjeli. Postojale su različite vizije o početku pregovora,
razmišljalo se da je možda prekasno, bilo je tehničkih poteškoća, međutim,
premijer je rekao da ne odlazimo dok pregovori ne počnu. Bili smo odlučni
ostati na Vijeću sve dok ne počnu pregovori.
- Nakon iskustva iz Luksemburga, kakav je vaš dojam: je li Haag bio
doista jedina prepreka za početak pregovora ili je bio samo alibi za
koćenje pregovora zbog nečije politike?
= S obzirom da su pregovori počeli kada je Radna skupina zaključila
da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haaškim sudom, ne bih tražila nikakve
druge razloge.
Slučaj Gotovina rješava se istom dinamikom
- Može li Hrvatska uopće postati punopravnom danicom EU ako general
Gotovina prije toga ne ode u Haag?
= Uvjet je puna suradnja s Haaškim sudom. Haaška tužiteljica
kazala je je da Hrvatska u potpunosti surađuje, a general Gotovina nije
u Haagu. Dakle, bitno je ispunjavanje uvjeta pune suradnje, što smo
odlučni nastaviti.
- Sada kad više nije politički uvjet za početak pregovora, hoće li se
slučaj Gotovina lakše i brže riješiti?
= Hrvatska vlada ne zna gdje je general Gotovina i nije u kontaktu
s njime. Na lobiranje generala Gotovine neće utjecati početak pregovora,
to može samo daljnja provedba mjera iz Akcijskog plana jer sve službe
nastavljaju raditi istim tempom na rješavanju ovog slučaja. Svjesni
smo da država koja je počela pregovore o članstvu u EU mora ispunjavati
sve svoje obveze.