Pomoćnik ministrice Marušić: Imamo utjecaja u EU, pitanje je kako ćemo ga iskoristiti

http://www.glas-slavonije.hr/229425/1/Imamo-utjecaja-u-EU-pitanje-je-kako-cemo-ga-iskoristiti

Hrvoje Marušić, pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova, proteklog je vikenda u Osijeku bio moderator okruglog stola o jačanju uloge Europskog parlamenta. Odgovorio je i na pitanja novinara, ističući uvjerenje da će Hrvatska biti u gornjemrdquo domu po uspješnosti u povlačenju sredstava iz fondova EU. Ali da ćemo baš sve povući, bit će vrlo teškordquo, kaže.

- Europski fondovi samo su jedna dimenzija, u ovom trenutku možda najvidljiviji aspekt članstva. Naša je tema jedna možda još važnija dimenzija, a to je uloga EU parlamenta i način na koji se odluke u EU donose. I kako mi Hrvati, bilo kao građani, bilo kao predstavnici institucija, možemo nacionalne interese, prvo dogovoriti unutar Hrvatske, a onda ih i dobro zastupati u europskim institucijama.

-Dojam građana, bar u Osječko-baranjskoj županiji, jest da imaju manje koristi od članstva u EU nego što se to činilo kada smo ulazili u EU. U ovoj je županiji oko stotinu projektnih timova, 300 je projekata iz pretpristupnih fondova, a i najveći je strukturni projekt ovdje - pročistač otpadnih voda. No nezadovoljstvo postoji. Kako to komentirate?

=Na način da se veliki benefit za Hrvatsku već dogodio, a to ne znači da ga neće biti i više. Nije moglo biti vidljivog pomaka preko noći, zato što su se vrlo duboke promjene dogodile kroz pretpristupno razdoblje, dok smo se pripremali za članstvo. U pogledu benefita, novac koji nam je dodijeljen, jer o tome je najčešće riječ u javnosti, je velik, ali veliki projekti zahtijevaju vrijeme za pripremu. To nije isprika, potrebno je vrijeme za odobrenje projekta, da se krene s radovima, te u konačnici da novac iz fondova EU bude isplaćen. Jer se radi po principu refundiranja.

-Posebno loše je odjeknula vijest da članice EU nisu pripremile projekte za jamstvo za mlade. U Osječko-baranjskoj županiji od 40 tisuća nezaposlenih jedna trećina je mlađih od 29 godina. Kako se to može dogoditi?

=To nije sasvim točno. Hrvatska je među prvima od zemalja članica definirala te čak i počela provoditi mjere, prije nego što je uopće krenula akcija na razini EU, financirajući ih nacionalnim sredstvima. Ono što se sada dogodilo normalna je situacija, da je dokument koji je predan Europskoj komisiji komentiran. Sada će se ti komentari uzeti u obzir, popraviti i poslati dalje. Znači, nije se dogodilo ništa dramatično.

-Kako se osjećate u institucijama Europske unije kao Hrvat, predstavnik nove zemlje članice?

=Dugo smo se i teško pripremali te smo zaista ušli vrlo spremni. Po mnogim smo kriterijima sasvim prosječna država članica, što je u biti jako dobra vijest jer biti novi u nekom klubu nije nikada lako. Osjećamo se dobrodošlima i zaista se osjetila razlika nakon što su pregovori završili, kada je bilo evidentno da je Hrvatska ispunila zadatke. Od prvoga smo dana, možda i par dana prije, primljeni kao potpuno ravnopravni i tako nas tretiraju. što se tiče teze koja se često provlačila, da kao mala zemlja nećemo imati nikakav utjecaj, istoga se dana kada smo ušli u EU pokazalo da naših malihrdquo sedam glasova u Vijeću EU može biti presudno, i u nekoliko je navrata i bilo. Imamo utjecaj i samo je do nas kako ćemo to znati iskoristiti.

Neusklađeni strateški dokumenti

-Kako odgovarate na kritike da Hrvatska nije pripremila strateške dokumenterdquo koji omogućavaju da se sredstva privuku?

=To je djelomice istina i naslijeđe je prošlosti. Ova vlada je zaista od prvog dana, čak i prije nego što smo došli u poziciju da upravljamo državom, bila svjesna situacije. Pripreme da se ta situacija popravi počele su već i prije. Kao što znate, niz strateških dokumenata je već usvojeno, primjerice jako važan dokument - Industrijska strategija, koja je upravo u fazi dovršenja. Dakle, na tome se intenzivno radi. Da je nedostatak takvih dokumenata postojao, to je opet istina i nije. Postojalo je 200-tinjak strateških dokumenatardquo koji uopće nisu bili međusobno usklađeni.