Odnosi sa susjedima važni kao EU i NATO

Hrvatska diplomacija teško da je ikad bila pred većim izazovima. Treba riješiti krizu zbog ZERP-a, ubrzati pregovore s EU, pametno se postaviti o priznanju Kosova i dobro “odigrati” u Vijeću sigurnosti UN-a. Novi šef diplomacije Gordan Jandroković, uza sve to, planira reforme u svog resoru. - Ministarstvo je najavilo posebnu izjavu kojom bi hrvatska Vlada Sloveniji dala jamstva da ZERP ne prejudicira granicu. U kojoj je fazi taj posao? = Više smo puta upozorili na činjenicu da odluke Sabora o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskom moru sadrže odredbe da se tim odlukama ni na koji način ne prejudicira konačno rješenje pitanja razgraničenja na moru između Hrvatske i Slovenije. Vlada je spremna još jednom tu činjenicu potvrditi i posebnom izjavom. Nakon mog sastanka sa slovenskim kolegom Rupelom u Mu00FCnchenu, čini nam se da je postignuta suglasnost da se nastavi proces zajedničkog iznošenja spora o razgraničenju na moru pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, koji je započeo dogovorom dvojice predsjednika vlada na Bledu u kolovozu 2007. Očekujem sastanak komisija dogovorenih na Bledu i nakon toga prijedlog s rješenjima. - Je li moguće s Italijom dogovoriti uvjete ribarenja pod hrvatskim nadzorom, a da Hrvatska istodobno iz Europskih fondova povuče oko 100 milijuna eura za očuvanje Jadrana, čime bi se kompenzirao dio vrijednosti talijanskog izlova? = Sporazum bi se mogao postići kad bi se zadovoljili interesi svih strana. U tom smo smislu spremni sjesti za pregovarački stol s Rimom, Ljubljanom i Bruxellesom i pronaći rješenje za primjenu ZERP-a te o uvjetima ribarenja. - Hrvatska je lider suradnje u regiji, no ne polazi joj za rukom riješiti nijedno otvoreno granično pitanje sa susjedima. Može li se brzo riješiti barem privremena granica na Prevlaci? I može li se s mrtve točke pomaknuti spor o nekoliko graničnih točaka s BiH? = U graničnim su sporovima zainteresirane najmanje dvije strane, pa je i odgovornost za rješavanje tih pitanja podijeljena. Rješavanje razgraničenja sa susjednim zemljama s kojima granica još nije trajno određena u interesu je Hrvatske i ne postoji razlog za odugovlačenje u tom pitanju. No, valja dodati da je utvrđivanje međudržavnih granica i rješavanje sporova u pravilu dugotrajan postupak. - Kako će se Hrvatska postaviti kad Kosovo proglasi neovisnost? Kako ste protumačili dramatično upozorenje srbijanskog predsjednika Tadića? = Polazimo od ocjene da rješenje statusa Kosova treba naći što je prije moguće jer je status quo neodrživ i nije u interesu ni jedne uključene strane. Hrvatska je kandidat za članstvo u EU i djelovanje će uskladiti s djelovanjem EU. Nadam se da moguće proglašenje neovisnosti Kosova neće negativno utjecati na stabilnost u regiji te smatramo da Beograd i Priština pri donošenju političkih odluka u neposrednoj budućnosti trebaju imati na umu svoje dugoročne strateške interese. - Demantirali ste informacije o mogućem otpuštanju 500 zaposlenika, no ne i one o “potrebi racionalizacije”. Što to znači? = Sigurno je da će doći do određenih promjena u organizacijskom smislu jer, u konačnici, želimo kvalitetnu i učinkovitu diplomaciju koja bi bila razmjerna veličini i potrebama Hrvatske. Ozbiljno razmišljamo o osnivanju uprave za susjedne zemlje jer su nam, osim EU i NATO-a, odnosi u regiji vanjskopolitički prioritet. Ojačat ćemo odjele za Sloveniju, Srbiju, BiH i Crnu Goru. - Kad ste predstavljali svoju novu ekipu, uočen je specifičan generacijski pristup. Okružili ste se mladim ljudima, no gdje su oni s iskustvom? = Najbliže suradnike nisam birao po kriteriju “mlađi ili stariji”, nego po tome mogu li odgovoriti zahtjevima posla. Istina je da su to većinom mlađe i osobe srednje životne dobi, no riječ je ponajprije o ljudima s dugogodišnjim diplomatskim iskustvom, i to na najodgovornijim položajima u Ministarstvu i diplomatskim predstavništvima. No, za svog sam savjetnika angažirao vrlo iskusna diplomata, koji će uskoro preuzeti tu dužnost. Primarno će se baviti temama vezanim uz Vijeće sigurnosti. Bila bi čast ugostiti Busha - Ako s pozivnicom za NATO bude sve u redu, može li se očekivati da američki predsjednik Bush dolazeći u regiju posjeti i Zagreb? = Sa SAD-om smo razvili izvrsne bilateralne odnose koji su u mnogim područjima postali i partnerski. Bila bi nam čast ugostiti američkoga predsjednika. Za Vijeće sigurnosti 14 diplomata - Govorilo se o tome da će se institucionalno riješiti koordiniranje vanjske politike između Pantovčaka, Banskih dvora i Zrinjevca, što je nužno zbog pozicije u Vijeću sigurnosti. Je li o tome postignut dogovor? = Aktivnosti se koordiniraju u trokutu – Ured predsjednika, Ured predsjednika Vlade i Ministarstvo vanjskih poslova. Dodatno smo ojačali Stalnu misiju pri UN-u, u kojoj radi 14 diplomata, među kojima, uza stalnog predstavnika, i dva u zvanju veleposlanika. Riječ je o stručnjacima s dugim diplomatskim iskustvom.