- Objavljeno: 16.06.2005.
Od pregovarača se traži upornost, strpljivost i znanje
- Što za vas znači imenovanje glavnim pregovaračem s Europsko unijom?
= Imenovanje na mjesto glavnog pregovarača došlo je neočekivano.
Iskreno rečeno, uopće nisam o njemu razmišljao. Od srpnja 2003. obavljam
dužnost veleposlanika i stalnog predstavnika Hrvatske pri Ujedinjenim narodima
u New Yorku, i u trenutku odlučivanja o glavnom pregovaraču bavio sam se
temama UN-a, poput kandidature Hrvatske za Vijeće sigurnosti i reforme sustava
UN-a. Poziv da preuzmem dužnost pregovarača i vratim se iz “globalnih” na
“europska” pitanja prihvatio sam kao velik izazov, ali i kao priznanje hrvatskoj
profesionalnoj diplomaciji. Svjestan sam da i mene i cijeli pregovarački
tim čeka teška zadaća, da su na nas usmjereni pozornost i očekivanja cijele
zemlje. Ulazak u EU glavni je strateški cilj Hrvatske, a za mene i moje
suradnike biti dijelom tima koji će voditi taj “projekt” znači veliko priznanje.
- Koja je uloga glavnog pregovarača?
= Proces pregovaranja o članstvu u EU složen je i dugotrajan posao,
o čemu nas uče iskustva deset novih država članica. Glavni pregovarač u
tom procesu ima, osim pregovaračke, upravljačku i nadzornu ulogu. On je
na čelu detaljno razrađene pregovaračke strukture koja uključuje zamjenike,
tajnika te pregovarače za određene skupine poglavlja. Svaki od pregovarača
ima svoj stručni tim u kojem su voditelji pojedinih konkretnih poglavlja.
Glavni pregovarač organizacijski je na vrhu “piramide”. On koordinira proces
kako u zemlji, tako i prema EU. Njegova je uloga dvostruka, jer osim priprema
pregovarač- kih stajališta, dio posla obavlja kroz izravne razgovore i pregovore
s glavnim pregovaračem na strani EU i s ostalim relevantnim sudionicima
procesa u Europskoj komisiji i zemljama članicama Unije. Zbog toga će moj
ured biti na dvije lokacije - u Zagrebu i u Bruxellesu. Dodatna je uloga
pregovarača i njegova tima djelovanje prema javnosti. Pregovori moraju biti
transparentni, i najšira javnost treba biti upoznata sa svim bitnim segmentima
pregovora. Uloga glavnog pregovarača ne može se promatrati odvojeno od ostatka
pregovaračkog tima - riječ je o timskom radu u kojem konačan rezultat ovisi
o doprinosu svih i svakoga pojedinačno.
- Na koji se način pregovarački tim priprema za pregovore?
= Za početak, važno je precizno razraditi plan djelovanja svakog
od pregovarača te postaviti jasna zaduženja i komunikacijske kanale unutar
tima. Kada pregovori krenu punom parom, bit ćemo zasuti podacima i informacijama
od kojih svaka ima svoje specifično mjesto, značenje i težinu. Bitno je
obratiti pozornost na svaki detalj, ali istodobno zadržati i široku sliku,
biti u stanju istodobno primati i upućivati poruke na sve potrebne adrese.
Izrazito važan korak u pripremama za pregovore bit će analitičko ispitivanje
zakonodavstva, tzv. screening, koji će otpočeti odmah nakon formalnog otvaranja
pregovora. U tom će postupku pregovarački tim s predstavnicima Europske
komisije (EK) detaljno preispitati sukladnost zakonodavstva Hrvatske s pravnom
stečevinom EU, kao i našu administrativnu i ustrojbenu sposobnost za pregovore
u pojedinim poglavljima. Slijedom ocjene o spremnosti Hrvatske, Europska
će komisija preporučiti dinamiku otvaranja pregovora u pojedinim poglavljima,
i tada će početi najvažniji dio posla.
- Imate višegodišnje diplomatsko iskustvo u odnosima s EU. Tri ste godine
bili veleposlanik u Bruxellesu. Što smatrate najvećim izazovom u budućim
pregovorima?
= Iskustvo koje sam stekao obnašajući dužnost veleposlanika pri
EU zasigurno će mi biti dragocjeno za obavljanje novih zadaća. Imao sam
prilike vidjeti svu birokratsku i političku složenost djelovanja EU, ali
i upoznati ljude s kojima ću ponovo raditi na novoj funkciji. Riječ je o
iskusnim profesionalcima koji dolaze iz redova najbolje plaćene administracije
u Europi. Izazova u pregovorima bit će mnogo, i teško je izdvojiti neki
od njih kao najveći. Iskustva novih država članica govore da su najveći
izazovi vezani za učinkovitu prilagodbu cijelog društva novim okvirima i
pravilima djelovanja. Promjene koje sa sobom nosi uklapanje u okvir Europske
unije i ispunjavanje svih obveza iz našeg članstva u njoj, osjetit će sve
strukture društva. U konačnici, one će nam donijeti nemali boljitak, no
to neće uslijediti preko noći. Put koji je pred nama moramo čim prije prijeći
radi naše djece i unuka oni će istinski uživati plodove našeg članstva
u EU. Glatka, bezbolna tranzicija iz jednog okvira u drugi, u kojem na nekim
područjima vladaju drugačija pravila od onih po kojima sada djelujemo, izazov
je koji nas ne treba plašiti. Što prije ispunimo sve ono što se mora učiniti
da bi se postalo članicom EU, to će se brže moći naplatiti kamate velikog
ulaganja u koje se sada upuštamo.
- Koji dio pregovora smatrate najlakšim, a koji najtežim u budućem razdoblju?
= Nezahvalno je davati prognoze. O tome mogu govoriti samo na osnovi
iskustva novih država članica. Najtežim se poglavljima u pravilu smatraju
zaštita okoliša, poljoprivreda, pravosuđe i unutarnji poslovi te tržišno
natjecanje. Područje zaštite okoliša pritom je izdvojeno kao jedno od onih
u kojem nas očekuje najviše posla. Jedno od lakših poglavlja trebalo bi
biti ono o vanjskoj i sigurnosnoj politici. Hrvatska se od kraja 2003. godine
sustavno svrstava uz sve bitne stavove EU u multilateralnim forumima poput
UN-a, OESS-a i Vijeća Europe, što se u Bruxellesu cijeni i prihvaća kao
potvrda rastućeg savezništva Hrvatske i EU u području vanjske politike.
Ali važno je naglasiti - potpunu sliku o složenosti naših pregovora s EU
imat ćemo tek kada bude okončan screening.
- Kao višegodišnji dopisnik iz New Yorka posjedujete i novinarsko iskustvo.
Na koji bi način hrvatska javnost trebala biti informirana o tijeku pregovora
budući da je poznato da se pregovaračke pozicije često mijenjaju?
= Pravovremeno i dobro informiranje javnosti o pregovorima važan
je dio našeg posla, no jednako je bitno pojašnjavati i objašnjavati sve
segmente djelovanja EU u širem smislu. Želja nam je održavati kontinuirani
radni dijalog s medijima. Mi razrađujemo medijsku strategiju koja će obuhvatiti
i organizaciju tečajeva, radionica, seminara i prezentacija u koje će biti
uključeni razni sektori društva, uključujući škole i sveučilišta. Europska
se unija neprestano razvija i mijenja to je slojevit i kompliciran mehanizam
koji ponekad i vrsni poznavatelji Unije ne razumiju do kraja. A ono što
se ne razumije, što je strano i nepoznato, u pravilu potiče podozrivost
koja zna prerasti u odbojnost. Zato je važno strpljivo objašnjavati smisao
ustroja i postojanja EU, kao i pravila na kojima ona počiva. Kako će Hrvatska
bolje poznavati i razumjeti Uniju, tako će joj ona biti bliža i privlačnija.
U vezi s pregovorima naša je obveza zadržati transparentnost, kao što je
to i naznačeno u tekstu Deklaracije o temeljnim načelima pregovora za punopravno
članstvo RH u EU, koja između ostalog ističe i važnu ulogu Hrvatskog sabora
u tom pogledu, kao i ulogu Nacionalnog odbora. Transparentnost pritom ne
smije ići na štetu učinkovitosti pregovaračkog procesa i pregovaračkih običaja.
Diplomacija i pregovori imaju svoja pravila, što uključuje i neke razgovore
iza čvrsto zatvorenih vrata.
- Koliko je bitna osobna uvjerljivost, “šarm” samog pregovarača u pregovorima?
= Ovo će biti pregovori u kojima je bitan sadržaj, i ništa neće
moći nadoknaditi sadržajni manjak pravnog ili upravnog okvira koji moramo
izgraditi. Pregovaračke vještine uvijek su dobrodošle, no u ovom konkretnom
slučaju “šarm” će malo značiti. Upornost, strpljivost i dubinsko razumijevanje
procesa bit će daleko važniji. Mnogi u našem pregovaračkom timu imaju za
sobom godine službe u hrvatskoj diplomaciji i državnoj upravi kroz koje
su stekli ne samo veliko radno iskustvo, već i osobne kontakte s ljudima
koji će u ime EU sjediti na drugoj strani pregovaračkog stola. To će olakšati
dijalog, pridonijeti ozračju međusobnog povjerenja i uvažavanja, no neće
smanjiti broj naših obveza i poslova koje moramo obaviti. Moramo biti realni
- pred nama nije nadmudrivanje, već ozbiljan i težak rad.
- Kako osigurati potporu hrvatske javnosti tijekom procesa pregovora?
= Osigurati podršku javnosti moguće je jedino sustavnim, stalnim
informiranjem građana. činjenica da je podrška pristupanju Europskoj uniji
u Hrvatskoj pala samo potvrđuje potrebu ulaganja dodatnih napora u taj proces.
Ne moramo svi misliti isto o EU, niti je svi moramo voljeti. Euroskepticizam
je legitiman stav jednako kao i eurofilija. Ali, važno je da građani svoje
mišljenje o EU temelje na točnim informacijama, a ne na površnim dojmovima
i predrasudama. U informacijskom vakuumu rađaju se rezerviranost i skepticizam
površno ili netočno prikazane činjenice u najvećem broju slučajeva navode
na pogrešne zaključke. A u Hrvatskoj se o EU često govori i piše površno,
malo tko je spreman duboko zaroniti u složeno tkivo Unije. Jako je teško
objasniti pravila velike igre na dvije-tri kartice teksta, koliko je većina
naših novina spremna dnevno izdvojiti na teme koje se tiču Europske unije.
Tijekom pregovora nastojat ćemo EU učiniti bližom svakom građaninu kako
bismo mu olakšali stvaranje vlastita mišljenja o odnosima Hrvatske i EU.
Tu veliku ulogu imaju i hrvatski novinari, među kojima ima niz odličnih
poznavatelja EU. Jačanje potpore javnosti ulasku Hrvatske u EU bit će to
veće što će građani brže spoznavati i na vlastitoj koži osjećati koristi
koje proizlaze iz postupka približavanja EU tijekom pregovora, a potom i
od članstva u EU. U predstojećem razdoblju Hrvatska će postati korisnica
drugačijih europskih fondova koji bi, uz učinkovito korištenje, trebali
učiniti EU zanimljivijom hrvatskim građanima.
- Kakva je hrvatska startna pozicija za pregovore u usporedbi s 10 država
koje su u svibnju prošle godine ušle u EU?
= Naša je startna pozicija bolja iz nekoliko razloga. Nove države
članice spremne su s RH dijeliti svoja iskustva iz procesa pregovaranja,
što će nam biti dragocjena pomoć. S njima smo u stalnom kontaktu i dobivamo
sve relevantne informacije o pojedinim pitanjima. Uz provedbu Privremenog
sporazuma Hrvatska je stekla važna iskustva rada s EU na nekim od područja
budućih poglavlja pregovora. U okviru provedbenih tijela Privremenog sporazuma
u nekim je područjima obavljeno inicijalno ispitivanje zakonodavstva, što
će nam uštedjeti vrijeme jednom kad otpočne formalni screening. Važno je
istaknuti i iskustvo stečeno na strani EU u dosadašnjim pregovorima, jer
će RH pregovarati s iskusnijom i kadrovski opremljenijom EK koja će se u
većem opsegu moći posvetiti RH. Mi u pregovore ulazimo sami, što znači da
brzina ovisi samo o nama. Hrvatska ulazi u pregovore kao zemlja s funkcionirajućim
tržišnim gospodarstvom, potpuno stabilnim demokratskim sustavom i, što je
jednako važno, s druš- tvenim proizvodom po glavi stanovnika koji je veći
od prosjeka mnogih novih članica EU u trenutku kada su one započinjale pregovore.
Referendum nakon pregovora
- Jedno je od čestih pitanja koja postavljaju hrvatski građani - zašto se
referendum ne raspisuje prije samih pregovora, a ne tek na kraju čitavog
procesa?
= O pristupanju Europskoj uniji odlučit će putem referenduma hrvatski
građani, što je definirano i Ustavom RH. Raspisivanje referenduma nakon
završetka pregovaranja omogućuje da se građanima pruće sve relevantne informacije
temeljem kojih će moći oblikovati svoj stav. Tek na završetku pregovaračkog
procesa bit će poznati svi uvjeti pod kojima Hrvatska pristupa Europskoj
uniji i ukupne koristi od članstva u njoj. U pregovore Hrvatska ulazi slijedom
dogovora Vlade i Sabora, te konsenzusa svih političkih stranaka zastupljenih
u Saboru, čiji su zastupnici izabrani demokratskom voljom građana. Pregovarački
tim ne donosi odluke, već samo priprema podlogu za njihovo donošenje. Naša
je dužnost da to učinimo na što bolji način, da ništa ne prepustimo slučaju
i da na sva pitanja koja zanimaju hrvatske građane imamo točan i precizan
odgovor.
Važna uloga Sabora
- Kako će građani, njihove udruge i strukovne organizacije utjecati na proces
pregovora?
= Kao radno tijelo Hrvatskog sabora osnovan je Nacionalni odbor koji će
pratiti pregovore o pristupanju EU. Njegova je važna uloga precizno definirana.
On će biti uključen u pregovarački proces na način da će, između ostalog,
svojim preporukama moći sudjelovati u oblikovanju pregovaračkih pozicija.
Uz zastupnike Sabora, njegovi će članovi biti i predstavnici sindikata,
poslodavaca i akademske zajednice. Po potrebi će se, prilikom rasprave o
specifičnim pitanjima, na sjednice Odbora pozivati i predstavnici strukovnih
udruženja, znanstvenici i stručnjaci iz pojedinih područja. Pregovarački
će tim razraditi dodatne načine stalnog dijaloga s udrugama i strukovnim
organizacijama, bit će spreman odgovoriti na sva njihova pitanja i vodit
će računa o njihovim prijedlozima i komentarima.
Usklađivanje i prilagodba
- Možete li nam objasniti kako u praksi izgledaju pregovori?
= Manjim se dijelom pregovara, a mnogo više usklađuje i prilagođuje
pravilima Europske unije. Ono što je prihvaćeno kao normativ u Njemačkoj,
Austriji, Francuskoj, Švedskoj i Poljskoj, mora biti prihvaćeno i u Hrvatskoj
ukoliko želimo ući u EU. U tom kontekstu moće se pregovarati o prijelaznim
razdobljima, no sadržaj koji je prihvaćen od Finske do Grčke, od Portugala
do Estonije, ostaje conditio sine qua non za svakog tko ćeli pristupiti
Uniji. Hrvatska kao buduća članica treba prihvatiti ukupnu pravnu stečevinu
EU i biti sposobna provoditi je. To je suština pristupanja Uniji. Formalno
gledano, pregovori o pristupanju odvijat će se u okviru Međuvladine konferencije
u kojoj sudjeluje 25 država članica i Hrvatska. Sjednice Međuvladine konferencije
odvijaju se u dva glavna formata - na ministarskoj razini jednom tijekom
svakog predsjedništva Unijom, a između njih na razini “zamjenika”, odnosno
glavnih pregovarača. Tijekom pregovara održavaju se tehničke konzultacije
s Europskom komisijom koja za Vijeće EU priprema nacrte zajedničkih stajališta
za pojedina poglavlja, zbog čega je uloga EK u pregovaračkom procesu iznimno
značajna.