‘Nisam posve zadovoljna brzinom pregovora s EU’

Uoči zagrebačkog sastanka na vrhu Procesa suradnje zemalja jugoistočne Europe (SEECP) kojim se završava jednogodišnje hrvatsko predsjedanje tom organizacijom, a počinje bugarsko, hrvatska ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović u razgovoru za Jutarnji list objasnila je zbog čega smatra uspješnim taj hrvatski angažman u regiji. Jačanje odnosa s NATO-om - Summitom u Zagrebu završava se hrvatsko predsjedanje SEECP-om. Što je rezultat našeg predsjedanja? = Hrvatsko predsjedanje SEECP-om bilo je iznimno uspješno, o čemu govori i činjenica da na završni summit u Zagreb po prvi put stižu tri predsjednika europskih institucija, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, predsjedavajuća EU, njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Pottering. Hrvatsko predsjedanje došlo je u ključnom trenutku transformacije Pakta o stabilnosti i SEECP-a koji se tako profilirao u autentični glas jugoistočne Europe te postao instrument zemljama članicama ne samo za međusobnu suradnju već i jačanje odnosa s EU i NATO-om. Političkom deklaracijom koja će se usvojiti na summitu utvrdit će se postignuti napreci, ali i navesti izazove koji su pred nama poput statusa Kosova. Sve to je dokaz da su zemlje regije preuzele odgovornost za vlastitu budućnost. - Zabrinjava li onda izbor radikala Tomislava Nikolića za predsjednika Skupštine Srbije budući da on otvoreno zagovara veliku Srbiju? = Pozorno pratimo razvoj političkih događaja u Srbiji. Ne možemo se miješati u unutarnjopolitička pitanja susjedne zemlje, ali vidimo da radikalizam nije pozdravljen u EU. Hrvatska želi Srbiju vidjeti čvrsto na putu euroatlantskih integracija, kao zemlju koja ispunjava sve kriterije i poštuje suverenitet i teritorijalni integritet svih susjednih država. - Je li, s obzirom na sve izvjesnije ponavljanje izbora u Srbiji, moguća odgoda rješenja konačnog statusa Kosova? = Sve su opcije otvorene, no Hrvatska pripada grupaciji zemalja međunarodne zajednice koje bi htjele vidjeti rješavanje statusa Kosova što je moguće prije jer prolongiranje ne koristi nikome. Nadamo se da će međunarodna zajednica u što kraćem roku postići konsenzus o Kosovu. - Kada će i pod kojim uvjetima Hrvatska priznati neovisnost Kosova? = Hrvatsko stajalište o pitanju priznavanja neovisnosti Kosova nastojat ćemo uskladiti sa stajalištem međunarodne zajednice, prije svega stajalištem EU. Konsenzus Europlarlamenta - Je li vam rezolucija EP-a gdje se 2009. navelo kao godinu ulaska Hrvatske u EU donijela olakšanje? = Prije bih rekla poticaj i ohrabrenje. Činjenica da je rezolucija donesena uz opći konsenzus političkih opcija svjedoči da postoji konsenzus EP-a o tome da je Hrvatskoj mjesto u EU. Važno je što se prvi put u službenom dokumentu Unije spominje 2009. kao godina u kojoj bi Hrvatska mogla dobiti privolu EP-a za ulazak u Uniju. - Za razliku od Parlamenta, Komisija nije sklona određivanju datuma ulaska Hrvatske? = Mi također najprije vodimo računa o kvaliteti pregovora i njihovoj učinkovitosti, ali bitan nam je i vremenski okvir. Komisija se nije čvrsto odredila o datumima jer se ne žele politički obvezivati s obzirom na neka iskustva prethodnih proširenja. No i Ollie Rehn govori o hrvatskom članstvu krajem ovog desetljeća. Za Hrvatsku je bitno da ova godina bude godina otvaranja poglavlja te zatvaranja nekih od njih, a da do kraja 2008. zatvorimo pregovore u svim poglavljima da bi 2009. postala godina potpisivanja pristupnog ugovora i početka pristupanja. - Može li Hrvatska biti zadovoljna dinamikom pregovora? = Najiskrenije, u ovom trenutku jesam zadovoljna, ali ne i posve zadovoljna. Hrvatska ima vrlo ambiciozne ciljeve. Želimo i možemo ići brže. S Europskom komisijom razgovaramo o ubrzanju tog procesa jer dosta dugo čekamo na otvaranje nekih poglavlja. Vjerujem da će doći do jačeg zamaha i istovremenog otvaranja pregovora u više poglavlja. Francuska podržava Hrvatsku na putu u EU - Hoće li Sarkozyjeva pobjeda u Francuskoj otežati ulazak Hrvatske u EU budući da on zagovara rješavanje institucionalnih pitanja kao preduvjet novom proširenju Unije? = Francuska kontinuirano podržava Hrvatsku na putu prema EU, o čemu svjedoči i činjenica da je jedan od savjetnika Vlade u pregovorima francuski EU stručnjak Guy Legras, kojeg plaća sama Francuska. Vjerujem da će se takva politika nastaviti. Izgledno je da će se još tijekom sastanka Europskog vijeća u lipnju postaviti vremenski okvir za promjene u EU, što bi se poklopilo i s našim očekivanjima. Tiha diplomacija intenzivno pregovara o ZERP-u - Hoće li Hrvatska u rujnu, kako je neslužbeno najavljeno, aktivirati ZERP za zemlje EU? = Sabor je odlučio da će se ZERP aktivirati najkasnije 1. siječnja 2008. Svjesni smo svoje odgovornosti da kao zemlja koja pregovara o članstvu u EU trebamo njegovati dobrosusjedske odnose, ali i odgovornosti za očuvanje Jadrana. Željeli bismo da režim ZERP-a koji dogovaramo sa susjedima vrijedi i nakon ulaska u EU. Upravo u tom smislu pregovaramo sa Slovenijom i Italijom. Detalji tih razgovora domena su tihe diplomacije pa se stječe dojam da se po tom pitanju ništa ne radi. No rad je intenzivan i vjerujem da ćemo naći zajedničke instrumente očuvanja Jadrana.