Ministar Miro Kovač: Žao mi je izbjeglica, ali se ipak moramo brinuti o sebi

HDZ-ov ministar jedva uhvati vremena ovih dana. Stalno je na putu po europskim zemljama, a cilj mu je, kaže, popraviti narušene odnose s europskim partnerima.

-HDZ je bio skloniji opciji zatvaranja granica. Kako gledate na zatvaranje tzv. balkanske rute za izbjeglice i smatrate li da je time riješen ovaj golemi problem?
=Sad se vidi da smo bili u pravu kad smo već u rujnu prošle godine, pri izbijanju migrantske krize, jasno i glasno zagovarali nužnost efikasnog nadzora državnih granica. Priljev izbjeglica i migranata drastično je smanjen. Prijeko potreban je učinkovit nadzor vanjskih granica Europske unije, znači granice između Grčke i Turske, ali usporedno s tim i granice između Makedonije i Grčke. Hrvatski policajci s kolegama iz susjednih zemalja pomažu u Makedoniji. I sam Donald Tusk, predsjednik Europskog vijeća, tijekom nedavnog posjeta Zagrebu istaknuo je da treba primjenjivati šengenske kriterije. Na taj ćemo način zadržati otvorene granice unutar Europske unije. Možemo biti ponosni da smo s Austrijom, Slovenijom, Srbijom i Makedonijom dali snažan doprinos pronalaženju zajedničkog europskog rješenja.

-Kako se kao čovjek osjećate kad vidite izbjeglice u blatu na granici s Makedonijom?
=Kao čovjek suosjećam s izbjeglicama koje traže utočište, razumijem migrante koji tragaju za boljim životom. Vi znate da je i Hrvatska kao tranzitna zemlja od prvog dana pokazivala suosjećanje prema izbjeglicama i migrantima. Možemo biti ponosni zbog toga što cijelo vrijeme pokazujemo čovječnost. Ali, kao političar, kao član Vlade, kažem da moramo u prvom redu brinuti o sebi i svojoj društvenoj stabilnosti. Ne smijemo dopustiti destabilizaciju europskih društava i time ugroziti opstojnost zajedničkog europskog doma. Sad nam je svima na kontinentu jasno da je Europska unija zajednica u kojoj smo sudbinski vezani jedni za druge. Vidjeli smo prošloga vikenda koje su signale poslali glasači na izborima u trima njemačkim saveznim zemljama. Birači žele sigurnost i jasan izričaj. To vrijedi i za Hrvatsku. Treba nam zajedničko europsko rješenje, a ono se sastoji u postizanju mira u Siriji, pružanju humanitarne i razvojne pomoći na licu mjesta i u susjednim zemljama te u učinkovitoj zaštiti europskih vanjskih granica.

-Krše li zemlje EU konvenciju o izbjeglicama zatvarajući vrata onima koji bježe od rata?
=Više od milijun izbjeglica i migranata došlo je proteklih nekoliko mjeseci u zemlje Europske unije. Samo kroz Hrvatsku prošlo je više od 600 tisuća izbjeglica i migranata. Primjena šengenskih kriterija i vraćanje izbjeglica moraju biti u skladu s europskom pravnom stečevinom i međunarodnim pravom. Na odgovarajućem rješenju rade pravne službe Europske unije.

-Jesu li točne najave da ćete opozvati čak 17 veleposlanika? Ako da, zašto?
=Ovoga ljeta planirana je redovita zamjena šefova diplomatskih misija i konzularnih ureda. Mandat u inozemstvu trebao bi, u pravilu, trajati do četiri godine. Kad budemo razmatrali imenovanja novih veleposlanika i generalnih konzula, primjenjivat ćemo, među ostalima, kriterije efikasnosti, stručnosti, transparentnosti, pripadnosti službi vanjskih poslova... šansu će dobiti i oni koji dosad nisu bili šefovi diplomatske misije ili konzularnog ureda. Imenovat ćemo časne, državi odane, sposobne i dinamične ljude koji mogu ostvariti nužno jačanje položaja Hrvatske u svijetu. Za provedbu kvalitetne vanjske politike potrebna je kvalitetna služba vanjskih poslova.

-Suradnja premijera i predsjednice nije baš prošla test na primjeru ravnatelja SOA-e. Očekujete li probleme oko imenovanja veleposlanika?
=S predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović imam kvalitetan i redoviti dijalog ispunjen međusobnim povjerenjem, pa i o imenovanju novih veleposlanika i generalnih konzula. Sukladno Ustavu i zakonodavstvu koje se primjenjuje na službu vanjskih poslova provest ćemo redovitu zamjenu šefova diplomatskih misija i konzularnih ureda. Nakon više od 16 godina Hrvatska konačno opet ima jedinstvenu vanjsku politiku. Vlada i državni poglavar uspješno surađuju na planu vanjske politike.

-što ne valja s gospodarskom diplomacijom koja se toliko spominje, a ipak ne daje rezultata na povećanju investicija u zemlji?
=Za svakog posjeta i razgovora sa svojim kolegama u inozemstvu gospodarski su odnosi nezaobilazna tema. Služba vanjskih poslova mora u potpunosti biti u funkciji gospodarskog napretka Hrvatske i aktivno promicati naše gospodarske interese u inozemstvu. Na tom planu moramo biti i bit ćemo bolje organizirani. Jačat ćemo suradnju s Hrvatskom gospodarskom komorom, kao i s ministarstvima gospodarstva, poduzetništva i obrta, turizma i kulture. Potrebna nam je sinergija.
-Je li dobro da gospodin Tomislav Karamarko, izgleda, neće imati jakog protukandidata na unutarstranačkim izborima?
=Svatko tko ispunjava uvjete, tko priloži pet tisuća pravovaljanih potpisa, može biti kandidat za predsjednika naše stranke. Ovo je prvi put da se predsjednik stranke bira po načelu jedan član - jedan glas. Tomislav Karamarko ispunio je svoje obećanje kad je izabran za predsjednika stranke 2012. godine i poštuje statut stranke. Hrvatska demokratska zajednica je utemeljila suvremenu hrvatsku državu. Od osnutka 1989. borimo se za slobodu, demokraciju i pravnu državu.

-Koliko je vama osobno teško raditi, ali i Vladi općenito zbog stalnih nesuglasica između Mosta i HDZ-a?
=Vlada funkcionira dobro, uskoro ćemo usvojiti proračun. Idemo korak po korak, odluke donosimo nakon rasprava u redovima stranaka vladajuće većine.

-U svojem programu je HDZ naveo da je odustajanje od povijesnog revizionizma i poštovanja hrvatske nacionalne manjine preduvjet za europski put Srbije. što to točno znači i kad bi Hrvatska blokirala ulazak Srbije u Europsku uniju?
=Hrvatska ima otvoren, pozitivan i konstruktivan stav prema Srbiji. Otvorenih pitanja među susjedima ima i uvijek će ih biti. Želimo razvijati suradnju, ali i rješavati probleme u bilateralnim odnosima. Bez rješenja još otvorenih pitanja naslijeđenih iz vremena kad je Hrvatska bila žrtva rata ne može biti zdravih temelja za dobre odnose u budućnosti. Ako budemo iskreni i otvoreni jedni prema drugima, imat ćemo uskoro rezultate na tom planu. Uvjeren sam u to. Primjerice, znak da Beograd želi graditi zdrave, dobrosusjedske odnose bit će konačno rješavanje zastupljenosti hrvatske manjine u srbijanskom parlamentu, kao što stoji u međudržavnom sporazumu iz 2004. godine. Srpska manjina ima tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok u Narodnoj skupštini još nemamo nijednog zastupnika hrvatske manjine. Međudržavne ugovore i europske vrijednosti treba primjenjivati. što se tiče Srbije, ali i drugih država koje žele pristupiti Europskoj uniji, mi ćemo tu biti vrlo konstruktivni. Podržavat ćemo njihovu europsku perspektivu, s tim da ćemo inzistirati na poštovanju kriterija. Bit ćemo strogi, ali pošteni. Koliko nam je važno naše sjeverozapadno susjedstvo, toliko nam je važno i naše jugoistočno susjedstvo.

-Može li se Hrvatsku primorati na vraćanje u arbitražu sa Slovenijom i sud donijeti odluku bez nas koja bi nas obvezala? što je za Hrvatsku najbolje rješenje za spor?
=Za Hrvatski sabor i Vladu je arbitražni postupak nepovratno kompromitiran. Hrvatska nije više strana u arbitražnom postupku. Međutim, uvjereni smo da ćemo s prijateljima iz Slovenije naći rješenje graničnog problema na temelju međunarodnog prava, dobrosusjedskih odnosa i bilateralnih pregovora. Važno je da zbog graničnog spora naši građani ne trpe. I, hvala Bogu, to nije slučaj. Time neka se bave opunomoćeni stručnjaci iz Hrvatske i Slovenije. Sljedećeg ću tjedna biti u prijateljskom posjetu Sloveniji i razgovarati o svim aktualnim pitanjima s fokusom na jačanje bilateralnih odnosa.