Ministar Grlić Radman za Hrvatsku riječ Očekujemo da se u Srbiji obilježe mjesta stradanja Hrvata

Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman prije tri tjedna bio je u službenom posjetu hrvatskoj zajednici u Srbiji. Nazočio je otkrivanju spomenika biskupu Ivanu Antunoviću, proslavi Dana zajednice u Petrovaradinu, te primopredaji rodne kuće bana Josipa Jelačića. Grlić Radman se u Petrovaradinu susreo i sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Nakon ovih susreta s ministrom Radmanom razgovarali smo o odnosima Srbije i Hrvatske, problemima koje dvije države trebaju riješiti, te potpori koju hrvatska zajednica dobiva od matične domovine.

Hrvatska je i ovom posljednjom gestom – dodjelom financijske potpore za Hrvatsku kuću i kadrovsko osnaživanje – pokazala da joj je važna skrb o Hrvatima u Srbiji. Koliko držite da je važno dati svaku vrstu potpore hrvatskoj zajednici u Srbiji?

Smatram da je izuzetno važno pružiti potporu hrvatskoj zajednici u Srbiji. Financijska potpora projektu Hrvatske kuće, ali i drugim projektima hrvatske zajednice pokazuje da Hrvatska bezuvjetno podržava ovakve strateške institucionalne projekte, koji će nesumnjivo pridonijeti očuvanju kulturne baštine, ali i nacionalnog identiteta Hrvata u Srbiji. Hrvatska s posebnom pozornošću brine o svim Hrvatima izvan Hrvatske. Jedan od naših glavnih strateških ciljeva je očuvanje, jačanje i razvoj hrvatskog zajedništva te gospodarski i opći napredak, kako Hrvata u domovini tako i Hrvata koji žive u drugim državama. Hrvatska stoga ulaže velike napore u zaštitu prava i interesa Hrvata izvan domovine i jačanje hrvatskih zajednica, uvažavajući pritom sve njihove posebnosti i različite potrebe. Nedavna svečanost prigodom primopredaje kuće bana Josipa Jelačića važan je trenutak u odnosima Hrvatske i Srbije, budući da jasno pokazuje kako zajedničkim snagama možemo raditi na dobrobiti hrvatske manjine u Srbiji, ublažavajući na taj način težak teret prošlosti iz 90-ih.

Ono na čemu inzistira hrvatska manjina u Srbiji je poštivanje Međudržavnog sporazuma i sukladno tome zastupanje prava Hrvata u Vojvodini, odnosno Srbiji putem garantiranih mandata. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u Petrovaradinu kako će Srbija izaći u susret i u dogovoru s Hrvatskim nacionalnim vijećem pokušati pronaći dobra mjesta na kojima će upravo Hrvati moći pomoći u daljnjem razvoju države u kojoj žive i osigurati bolju poziciju svojoj zajednici. Ali ni riječi o potpisanom Međudržavnom sporazumu kojim se Srbija obvezala na garantirane mandate. Hoće li Hrvatska inzistirati na provedbi sporazuma?

Potez najave značajnijeg predstavljanja nacionalnih zajednica u novom sastavu srbijanske vlade smatramo dobrim, no mi ćemo kao Vlada inzistirati na zakonskom rješenju koje će osigurati da takva rješenja ne budu prepuštena dobroj volji trenutačne vlasti već da postanu sustavna. Nama je vrlo bitno poštivanje Sporazuma o uzajamnoj zaštiti nacionalnih manjina, potpisanog 2004. godine. Taj je Sporazum dogovoren oko principa reciprociteta, iz kojeg slijedi da će hrvatska zajednica uživati sva ona prava koja ostvaruje srpska u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na potrebi zastupljenosti Hrvata u lokalnim, pokrajinskim i državnim institucijama. Srbi u Hrvatskoj danas uživaju sva prava koja su bila dogovorena tim ugovorom te imaju fiksnu kvotu od tri zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. Nadamo da će Srbija učiniti određene korake kako bi ispoštovala taj Sporazum te da će Hrvati u Srbiji imati svoje predstavnike na svim razinama vlasti, jer je uzajamno uvažavanje manjina i njihovih prava poveznica koja može ojačati naše odnose.

Hoće li Hrvatska inzistirati i na početku, ili intenziviranju, razgovora koji su vezani za pitanja nestalih? Skoro 2.000 ih je. Što koči te razgovore?

Nedavno sam se u Zagrebu susreo s Ljiljanom Alvir i Jasnom Jug, predsjednicom i dopredsjednicom Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja. Glavnu temu našeg razgovora činilo je jedno od najtežih neriješenih pitanja Domovinskog rata: lociranje 1.869 nestalih osoba. Nakon više od 25 godina od završetka rata to pitanje još uvijek nije riješeno kao ni pitanje pravične odštete hrvatskim braniteljima i civilima koji su bili zatočeni u brojnim logorima osnovanim na području Srbije, Crne Gore, ali i u dijelovima Bosne i Hercegovine. Upravo sam o tome razgovarao i s predsjednikom Vučićem u Petrovaradinu te istaknuo da je rješavanje sudbine nestalih hrvatskih građana, zajedno s priznavanjem materijalnih i nematerijalnih prava svim nelegalno zatočenim hrvatskim građanima tijekom Domovinskog rata, jedno od ključnih pitanja naših odnosa. Drago mi je što smo u razgovoru uspjeli dogovoriti intenziviranje sastanaka državnih tijela nadležnih za ova pitanja, jer je rješavanje pitanja nestalih jedan od političkih prioriteta ove Vlade.

Proteklih tjedana u odnosu dvije države, pa samim tim i za nacionalne manjine srbijansku i hrvatsku, u fokusu su bili odlazak Borisa Miloševića u Knin, hrvatskog premijera i predsjednika i drugih državnih dužnosnika u mjesta stradanja Srba u Hrvatskoj. Kako biste ocijenili te geste?

Dolazak potpredsjednika Borisa Miloševića u Knin gesta je od iznimnog značaja za odnose Hrvata i srpske manjine u Hrvatskoj. To je također jedna poruka moderne i suvremene Hrvatske koja je ostvarila sve svoje nacionalne strateške ciljeve, te dolazak potpredsjednika Miloševića na 25. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja pokazuje i jedinstven stav Vlade koja je spremna suočiti se s onim što se dogodilo proteklih 30 godina. Uz riječi premijera Andreja Plenkovića na ovogodišnjoj obljetnici Oluje važna je i poruka ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, koji je na komemoraciji za civilne žrtve u Plavnu i Gruborima u ime hrvatske Vlade izrazio suosjećanje obiteljima žrtava ubijenim u Gruborima i poslao poruku pijeteta i pomirbe koja počiva na zajedničkoj želji da se ovakve traume iz prošlosti više nikada ne ponove.

Što Hrvatska očekuje s druge strane od Srbije? Bi li, recimo, nastavak onoga što su uradili hrvatski dužnosnici to bio posjet državnih dužnosnika Srbije nekom od logora za Hrvate ili mjesta iz kojih su protjerani Hrvati ? Čini se da je tu temu predsjednik Vučić vješto izbjegao.

U razgovoru s predsjednikom Vučićem sam ponovio očekivanje Hrvatske da se primjereno obilježe sva mjesta stradanja Hrvata na teritoriju Srbije, uključujući logore kao što su Stajićevo, Begejci, Srijemska Mitrovica, Niš i istražni vojni zatvor u Beogradu. Hrvatska će i nadalje inzistirati da nadležne srbijanske institucije odgovorne osobe privedu pravdi i da se osiguraju sva prava žrtvama rata. To je od ključne važnosti za stvarnu pomirbu koja mora počivati na istini.

Srbija je na putu k Europskoj uniji. Koliko je za Hrvatsku kao susjednu državu, kao državu u kojoj živi hrvatska manjina, važno da Srbija ustraje na tom putu i hoće li imati potporu Hrvatske?

Hrvatska podupire europski put svih zemalja jugoistočne Europe, uključujući i Srbiju. U našem je strateškom nacionalnom interesu imati susjedstvo koje poštuje iste europske vrijednosti i standarde, koje je demokratizirano i europeizirano i stoga je njihov europski put jamstvo naše stabilnosti. Iz tog razloga je proširenje bilo i jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovici ove godine. Vrlo je važno da je hrvatsko predsjedništvo uspjelo, unatoč izazovima s kojima se Unija suočavala zbog covida-19, vratiti pitanje proširenja EU u središte pozornosti država članica te reafirmirati vjerodostojnu i učinkovitu politiku proširenja. Tijekom našeg predsjedanja donesena je politička odluka o otvaranju pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, a otvoreno je i posljednje poglavlje u pristupnim pregovorima s Crnom Gorom. Time se šalje i važna poruka da EU neće zatvoriti vrata državama koje su predane provođenju potrebnih društvenih, političkih i gospodarskih reformi. Poštivanje prava manjina je jedno od ključnih europskih vrijednosti i stoga je jedno od važnih pitanja u pristupnim pregovorima. Ali to nije važno samo zbog europskog puta. Manjine su bogatstvo svakog društva i trebaju biti poveznica i spona koja pridonosi jačanju odnosa između država. Želimo vjerovati da će Srbija nastaviti ulagati napore u cilju poboljšanja položaja Hrvata u Srbiji. Rješavanje otvorenih pitanja je prvenstveno važno zbog naših odnosa, ali je naravno važno i za europski put Srbije. Mi smo otvoreni za dijalog oko svih pitanja, jer je u interesu obje strane uložiti napore u izgradnju dobrosusjedskih odnosa i međusobnog povjerenja, što su ujedno i koraci koji će pridonijeti pozitivnoj dinamici u jugoistočnoj Europi.

Intervju vodila: Zlata Vasiljević / Foto: faH