Kolinda ne može biti predsjednica samo polovice Hrvatske

http://www.jutarnji.hr/kolinda-ne-moze-biti-predsjednica-samo-polovice-hrvatske--po-ovome-sto-smo-do

Uoči dolaska britanskog ministra vanjskih poslova Philipa Hammonda koji je s ministricom vanjskih i europskih poslova i potpredsjednicom Vlade Vesnom Pusić potvrdio europski plan za BiH i razmatrao kako da Bruxelles olakša BiH članstvo u Europskoj uniji, nova predsjednica Kolinda Grabar Kitarović dala je intervju Dnevnom avazu i iznijela svoj plan za BiH. I dok je Hammond zahvalan što Hrvatska podupire tu zamisao, ali i za to što je Hrvatska inicirala tu ideju da se promijeni redoslijed kojim se ostvaruje napredak Bosne i Hercegovine u reformamardquo, Kolinda Grabar Kitarović najavljuje novi Dayton Hrvati u BiH sami trebaju odlučiti i ako žele treći entitet ona će ih u tome poduprijeti.

Jesu li dijametralno suprotni stavovi znak prve kohabitacijske krize i kakva se suradnja može očekivati na relaciji Vlada - Predsjednica, tema je razgovora s Vesnom Pusić.

-U čemu se sastoji plan EU za BiH? Buduća predsjednica smatra da Hrvati u BiH sami trebaju odlučivati. Nije li to u koliziji s vašom inicijativom?

=Nema tu nikakve kolizije. Naime, status BiH u europskim procesima godinama se nije micao s mjesta stoga smo prošlog proljeća predložili drugačiji pristup prilagođen BiH, što su zatim Velika Britanija i Njemačka pretvorili u inicijativu, koja je na kraju postala europska, a EU je na ministarskom sastanku Vijeća za vanjske poslove u studenome donijela zaključke kojima to postaje nova politika EU. Taj novi pristup, koji ne znači snižavanje kriterija, već samo drugačiji redoslijed njihova ispunjavanja, pomoći će BiH u ispunjavanju preduvjeta za dobivanje statusa kandidata. Prvi korak je da predstavnici vodećih političkih snaga u BiH u pisanom obliku prihvate obveze ključne za proces europskih integracija što bi se izglasalo i u parlamentu. To je preduvjet da bi se odmrznuo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, što je prvi korak u eurointegracijskom procesu, a koji u svom sadržaju ima definiran cijeli niz reformi.

-Zašto je novi pristup prema BiH važan za Hrvatsku?

=To je glavni instrument popravljanja statusa svih, pa tako i Hrvata u BiH. Staro je pravilo da ne možeš imati sigurnu i stabilnu kuću bez sigurnog i stabilnog susjedstva. Naš je interes da sve zemlje u susjedstvu idu tim putem jer to znači i stabiliziranje institucija, zakonodavstva, cijele države. Podržavanje BiH na putu prema europskom članstvu, više nije samo hrvatska politika nego politika EU. I tko god da se tome protivi, nema što više s nama raspravljati, nego s EU.

-Nova predsjednica će se onda morati svađati s EU ako se tome planu protivi?

=Mislim da se tu ne radi o svađanju, ni o kohabitacijskoj krizi, nego samo o ostatku povišenog raspoloženja iz predizborne kanje. No, sad kanja treba završiti.

-Predsjednica je najavila i da će tražiti opoziv Vlade. Ima li ona uopće, po Ustavu, pravo to tražiti?

=Nisam to doživjela kao zahtjev za opozivom Vlade, nego više kao poruku Vladi da će joj zagorčavati život. No, to isto nije primjereno funkciji predsjednika. O opozivu Vlade nema ni govora. Zna se tko može tražiti glasanje o povjerenju Vladi sam premijer ili jedna petina zastupnika u Saboru. I to je to.

-Kako doživljavate izjavu da ova Vlada neće dugo trajati kao proročanstvo ili kao najavu akcija koje bi Vladu trebale prisiliti na odstupanje i prije regularnih izbora?

=Interpretiram je kao stranački stav od kojega će se gospođa Kolinda Grabar Kitarović kad postane predsjednica isto morati malo distancirati. Ni jedan predsjednik od 2000. nije sebe smatrao stranačkim glasnogovornikom niti se tako ponašao. Zastupanje svih građana preduvjet je za obavljanje komplicirane uloge predsjednika države, uloge koja ima veliki legitimitet zbog izravnog biranja, ali i vrlo ograničene ovlasti. Otkad se promijenio Ustav, glavni temelj utjecaja predsjednika je autoritet koji ta osoba ima, kao netko tko je nepristran. Jedino o gospođi Kolindi Grabar Kitarović ovisi u kojoj mjeri će ona biti stvarni i relevantni faktor u zemlji. Nitko ne može biti predsjednik samo polovice Hrvatske. Predsjednik Josipović je bio izabran u vrijeme kada je na vlasti bila druga stranka i u trenutku kad je korupcija bila na vrhuncu, ali je uvijek radio kao predsjednik svih građana, pa i onda kad je to izazivalo nelagodu u koaliciji čiji je predsjednički kandidat bio.

-Očekujete li da će predsjednica osporavati izabrane veleposlanike s obrazloženjem da su politički kadrovi?

=Očekujem da će kod novih imenovanja biti određenih zahtjeva. Međutim, kod veleposlanika koji su već imenovani, o eventualnim promjenama morali bi se složiti i predsjednik Vlade i predsjednica države. Budući da su svi predstavnici imenovani potpisom predsjednika Vlade i dosadašnjeg predsjednika države, o promjenama nema govora. Država nije igračka. Institucije treba poštovati i nitko se ne može igrati s njima.

-Kako biste vi kao ministrica i potpredsjednica Vlade reagirali da srpski predsjednik Hrvate u Vojvodini proglasi Srbima - što bi bio ekvivalent izjavi nove predsjednice da su građani srpske nacionalnosti Hrvati?

=Mi cijelo vrijeme protestiramo zbog podjele na Bunjevce i Hrvate koju radi Srbija, a što bismo učinili da im se negira etnički identitet?! Mogla bih osuti drvlje i kamenje na tu njenu izjavu, međutim nemam hadezeovski pristup koji traži svaku pogrešku, čak i tamo gdje je nema, da bi se osulo drvlje i kamenje. Da je netko iz Vlade tako pogriješio, sigurna sam da bi oni organizirali ulične demonstracije i šatore. Mislim da razumijem odakle dolazi ta njezina pogreškahellip

-Odakle?

=Vjerojatno od ideje da su svi Sjevernoamerikanci Amerikanci, iako su različitog etničkog porijekla. Gospođa Kolinda Grabar Kitarović dugo nije živjela tuhellip Međutim, Europa nema koncept tzv. lonca za rastaljivanje, u kojemu se ljudi različitih identiteta polako amalgamiraju u jedan, nego ima koncept multikulturalnosti, a imamo ga i mi. I kao što očekujemo od zemalja u kojima su Hrvati, bilo konstitutivni narod, bilo nacionalna manjina, kao minimum minimuma da im se poštuje identitet, isto pravo priznajemo Srbima i drugim manjinama u Hrvatskoj. Moglo bi se reći da ćemo prvih nekoliko mjeseci blagonaklono gledati na takve gafove nove predsjednice, ali ne predugo.

-Mislite da nova predsjednica ima kapacitet za promjenu?

=Ako mislite na promjenu svoje retorike, najiskrenije se nadam da ima. U prvom redu - za dobro hrvatskih institucija. Ako nije u stanju ispuniti svoju važnu ulogu - a objedinjavanje je svakako središnja uloga predsjednice države - onda uloga predsjednika odnosno predsjednice zapravo nema puno utjecaja i smisla.

-Kakvu kohabitaciju očekujete između lijeve Vlade i desne predsjednice u izbornoj godini?

=Po ovome što smo do sada vidjeli bojim se da će je njezina stranka pokušati koristiti kao svoju glasnogovornicu. Ako se gospođa Grabar Kitarović postavi kao prava predsjednica Hrvatske, a to znači i onog dijela populacije koji za nju nije glasao, to će biti dobro za sve nas - i građane, i zemlju, i HDZ. Kad bih gledala usko stranački, navijala bih da bude glasnogovornica HDZ-a. Ali ne mogu, jer znam koliko je važno da predsjednik štiti interese svih građana. U ulozi predsjednice svih koristit će i HDZ-u, ali u ulozi glasnogovornice HDZ-a na poziciji predsjednice države štetit će svima.

-Hoće li Vlada pomoći novoj predsjednici da se preseli u Visoku?

=Kao što je premijer rekao - što se Vlade tiče, dapače, ali što se novca tiče, treba vidjeti koliko ta zabava košta. Kad bi se predsjednica i preselila, time ne prestaje postojati Pantovčak i troškovi vezani za njegovo održavanje. Na njoj je da odluči, a na stručnjacima da procijene koliko bi to koštalo, a troškovi preuređenja stare palače sigurno su veliki.

-što je bilo presudno za izborni poraz Ive Josipovića?

=Mislim da je u ovim izborima presudila snaga stranačke organizacije. To govorim i kao predsjednica HNS-a koji je pokazao veliku organizacijsku sposobnost tamo gdje smo mi bili zaduženi za stožere predsjednika Josipovića, to smo zaista dobro odradili. Stranačka organizacija pokazala se ključnom, jer zbog antipatije ljudi prema političarima i nesposobnosti bilo kojeg kandidata da svojom karizmom i idejom privuče podršku, jedino snažna stranačka organizacija može izvući birače.

-Nije li politički opasno osporavati rezultate izbora?

=Poštujem sve što kaže Državno izborno povjerenstvo. Treba imati respekt prema institucijama svoje zemlje, a ja ga imam i funkcioniram u tim okvirima. A ti okviri, nakon poraza, kao jedinu realnu mogućnost ostavljaju šansu na sljedećim izborima.

-U ponedjeljak stiže delegacija Europske komisije koja će procijeniti koliko je državni proračun usklađen s hrvatskim obvezama u postupku smanjivanja prekomjernog deficita. Kakvo će stanje zateći?

=Ova Vlada je prva u hrvatskoj povijesti koja smanjuje proračunski deficit i to u uvjetima velike gospodarske krize. Nismo smanjili deficit na onu razinu koju je tražila Komisija, ali smo ga smanjili. Vidjet ćemo kakav će biti stav Komisije, oni će nas analizirati kroz tisuće stranica i elemenata. Ali Hrvatska je članica EU. Nismo mi više đak prvak, sudjelujemo u kreiranju europske politike, a naš je interes smanjenje deficita. Osobno, sklonija sam školi koja smanjuje deficit kroz rast, liberalizaciju tržišta, napredak, a ne kroz rezanje. Hrvatska mora ići prema državi koja je jeftinija, ali treba znati što to znači.

-A što to znači?

=Svi uvijek gledaju troškove birokracije, a oni su gotovo nevidljivi segment. Najveći troškovi države namijenjeni su onome što je važno i što treba efikasnije organizirati: zdravstvo, obrazovanje, sigurnost, obrana i policija.