Italija u Hrvatskoj prepoznaje stabilnog partnera

Smjena na čelu hrvatskog diplomatskog predstavništva u Rimu obavit će se tijekom drugog tjedna u listopadu, kada će dosadašnji veleposlanik Drago Kraljević službeno napustiti Italiju. Novi će šef hrvatske diplomacije u Italiji postati Tomislav Vidošević. Dakle, nakon četiri i pol godine mandata Drago Kraljević se vraća u Hrvatsku. (…) Uskoro otvaranje počasnog konzulata u Firenci -Kako ocjenjujete trenutne odnose između dviju država? =Sa zadovoljstvom mogu reći da su bilateralni odnosi Hrvatske i Italije krajem 2005. godine dostigli visoku razinu, uz suradnju u svim područjima. Kad je riječ o gospodarskim odnosima, podsjećam da je Italija u 2005. ne samo zadržala prvo mjesto u trgovinskoj suradnji s Hrvatskom, već je taj položaj i dodatno učvrstila. Kad sam stigao u Italiju, krajem prosinca 2000. godine, ukupna trgovinska razmjena Hrvatske s Italijom iznosila je oko 2,2 milijarde dolara. Prema službenim pokazateljima za 2004. godinu, robna razmjena je u protekle četiri godine više nego udvostručena - iznosila je 4,7 milijardi dolara. Zadovoljan sam što se takav pozitivan trend nastavlja i u ovoj godini. Naš izvoz u Italiju je u prvih šest mjeseci 2005. bio 11,3 posto viši nego lani u istom razdoblju. Tijekom protekle četiri i pol godine između Italije i Hrvatske potpisano je ili stupilo na snagu novih 14 sporazuma i protokola, što je u velikoj mjeri obogatilo postojeći političko-pravni okvir suradnje u svim područjima. Odlične bilateralne odnose također potvrđuje velik broj novih sporazuma o suradnji između općina i gradova, županija i talijanskih regija, gospodarskih komora, sveučilišta, udruga, itd. Dobre odnose potvrđuje i desetak novih brodskih linija s Italijom, stalni porast broja talijanskih turista u Hrvatskoj… Osim toga, želim naglasiti da Italija podupire ambicije Hrvatske za punopravnim članstvom u euroatlantskim integracijama. Činjenicu da su naši odnosi doista odlični potvrđuje i obostrani pristup tzv. »esulskom« pitanju. Ono se danas rješava u duhu načela »Pacta sunt servanda« (poštivanje sporazuma koji su na snazi) i europskih kriterija, posebice onih koji su stupili na snagu nakon što je Hrvatska od veljače ove godine postala pridruženi član EU-a. Hrvatska još nije iskoristila sve mogućnosti talijanskog tržišta -Koje biste rezultate postignute za Vašega mandata posebno istaknuli u odnosima dviju država? =Što se tiče gospodarstva posebno želim izdvojiti podatak o pokrivenosti uvoza našim izvozom u Italiju, koji je u 2004. godini iznosio 64,6 posto. To je za naše uvjete dobar rezultat, imajući u vidu činjenicu da je Hrvatska u razmjeni s ostalim zemljama svijeta u protekloj godini vlastitim izvozom pokrivala svega 48 posto uvoza. U tom smislu radujem se podacima za prvo polugodište 2005. jer je ukupna trgovinska razmjena s Italijom veća za čak 17,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pri čemu posebno ohrabruje podatak o našem izvozu koji pokriva čak 68 posto uvoza, i to bez turizma. Da bismo bolje razumjeli o čemu se radi, dobro je taj podatak usporediti s našom robnom razmjenom s Njemačkom, drugim trgovinskim partnerom, gdje Hrvatska vlastitim izvozom pokriva svega 34 posto uvoza. Međutim, kad govorimo o našem susjedu, ne smijemo zaboraviti da Italija istodobno predstavlja 35 posto našeg ukupnog izvoza u EU i gotovo 20 posto našeg ukupnog izvoza u svijet. To su podaci koji ukazuju na činjenicu da Italija prepoznaje u Hrvatskoj politički i gospodarski stabilnog partnera. Jedan od pozitivnih primjera takve suradnje, koji zaslužuje posebnu pozornost i pohvalu, jest ulaganje talijanske tvrtke Calzedonia. Riječ je o investiciji koja dosad iznosi 36 milijuna eura (tri nove tvornice oko Čakovca) i zahvaljujući kojoj će biti zaposleno 780 novih radnika. Ponavljam, projekt zaslužuje priznanje jer pokazuje što se u Hrvatskoj može postići ako postoji dobra suradnja između poduzetnika, države, županije i lokalnih vlasti. Spomenuo bih i primjer zajedničkog utvrđivanja crte razgraničenja epikontinentalnog pojasa između Hrvatske i Italije, sukladno sporazumu koji su bivša Jugoslavija i Italija potpisale 1968. godine. Izvrsna suradnja s talijanskim vlastima ostvarena je također prigodom otvaranja počasnih konzulata RH u regiji Molise (sa sjedištem u hrvatskoj općini Mundimitar), Bariju, Napulju i Padovi, a slijedi otvaranje počasnog konzulata u Firenci. Proteklo razdoblje bit će zabilježeno i po osnivanju Saveza hrvatskih zajednica u Italiji te novih hrvatskih zajednica u Udinama i Pugli, osnivanju Jadranske euroregije, uključivanju Hrvatske u program Interreg III... -Što biste savjetovali Vašem nasljedniku, na čemu treba najviše raditi i što ga očekuje u novom razdoblju? =Volio bih da se trend gospodarske suradnje s Italijom nastavi. Dosadašnje iskustvo govori da time jačamo naš izvoz, doprinosimo otvaranju novih tvrtki u Hrvatskoj i smanjivanju broja nezaposlenih. Osim toga, našim izvozom na talijansko tržište ni približno nismo iskoristili sve mogućnosti koje ono pruža hrvatskim tvrtkama. Želio bih da u idućem razdoblju, po mogućnosti što prije, talijanski parlament ratificira sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sporazume o cestovnom prijevozu roba i putnika te o izbjegavanju incidenata na moru. Također, očekujem da će Italija sukladno Okvirnom zakonu o osnivanju svog ekološko-arheološkog pojasa, uskoro početi pregovore s Hrvatskom o razgraničenju našeg ribolovno-ekološkog s talijanskim ekološko-arheološkim pojasom. Volio bih da se naši bilateralni odnosi ubuduće također obogate novim sadržajima prekogranične suradnje, u sklopu programa EU-a.