Italija i Hrvatska partnerski će zaštititi Jadransko more

Naše pisanje da Italija raspravlja o Nacrtu zakona o uspostavi zaštićenog ekološkog pojasa izvan granica teritorijalnog mora izazvalo je određene reakcije u Hrvatskoj. O tome razgovaramo s hrvatskim veleposlanikom u Rimu Dragom Kraljevićem. Inače i tijekom razgovora zamjenika hrvatskog ministra vanjskih poslova Hide Biščevića s talijanskim ministrom vanjskih poslova Gianfrancom Finijem i podtajnikom ministarstva Robertom Antonionijem govorilo se o zaštiti Jadrana i potrebi uključivanja i drugih zemalja u te mjere. Stoga pitamo veleposlanika Kraljevića kakav je to zakon koji donosi Italija i je li uopće bio upoznat s njegovom pripremom. Riječ je o Zakonu na temelju kojeg Italija želi uspostaviti ekološki pojas izvan teritorijalnih voda. Procedura je pokrenuta u okviru Komisije za vanjsku politiku i Komisije za okoliš, prostorno uređenje i javne radove Zastupničkog doma talijanskog Parlamenta. Rasprava je u tijeku, podnose se amandmani na predloženi tekst Nacrta... Prema informacijama s kojima raspolažem, rasprava će potrajati negdje do jeseni. Rasprava tek počinje -Koji je razlog sadašnjeg uvođenja toga zakona? Neposredan povod ili razlog za donošenje toga zakona jest istovjetan zakon koji je Francuska donijela 15. travnja 2003. godine, koji je u međuvremenu stupio na snagu. Prateći dosadašnji tijek rasprave, nitko nije spominjao Hrvatsku (Hrvatska je bila spomenuta samo jednom, u jednom uvodu u raspravu, op. S.T.). Nakon okončanja rasprave, u ovom dijelu procedure, talijanska vlada će pokrenuti postupak, sukladno pravilima EU-a, pregovora sa susjednim državama radi utvrđivanja granice ekološkog pojasa. U kontaktima smo s talijanskim ministarstvom vanjskih poslova premda je u ovom trenutku još preuranjeno razgovarati o toj temi. U kontaktu smo i s Komisijom za vanjsku politiku Parlamenta jer želimo biti upoznati s mogućim promjenama do kojih će vjerojatno doći nakon podnošenja amandmana. To znači da tek u sljedećoj fazi rasprave možemo očekivati prve službene kontakte koje će Italija obaviti sa svim državama na koje se Zakon odnosi, uključujući i Hrvatsku, radi sklapanja bilateralnih sporazuma. -Italija se također poziva na Konvenciju UN-a o pravu mora pri donošenju zakona? Odluke koje su u proteklom razdoblju pojedine mediteranske države već donijele — sukladno Konvenciji o pravu mora UN-a — stvorile su novu pravnu situaciju, sui generis, koja se odnosi na prostor izvan 12 nautičkih milja izvan teritorijalnih voda. Te su odluke, pogotovo ona francuska, potaknule Italiju da poduzme slične korake. U raspravi koja se trenutačno vodi u okviru nadležnih parlamentarnih komisija, predlagatelj i zastupnici se pozivaju na odredbe Konvencije UN-a o pravu mora iz 1982. godine, koje državama potpisnicama omogućuju samostalnu uspostavu "isključivoga gospodarskog pojasa". To pravo Italija sada želi iskoristiti u funkciji zaštite svojih prirodnih resursa. Konkretno, nije se odlučila za proglašenje isključivoga gospodarskog pojasa u cjelini, već samo ekološkog. Iz dosadašnjeg tijeka rasprave proizlazi da Italiji najveći rizici potencijalno prijete upravo od zagađivanja mora. Neki su u raspravi spomenuli da je riječ o zakonu koji tek privremeno odgađa uspostavu isključivoga gospodarskog pojasa. Zakon se ne odnosi na ribarstvo -A što zakon znači za Hrvatsku? Za Hrvatsku je u ovom trenutku, prije početka službenih razgovora, zanimljiv onaj dio obrazloženja predlagatelja u kojemu se navodi kako Italija očekuje da će i "susjedne države uskoro utvrditi svoje ekološke i ribolovne zone". Zakon će obuhvatiti i arheološku baštinu u podmorju. Obrazlažući proširenje jurisdikcije izvan 12 milja teritorijalnih voda, predlagatelj se izrijekom pozvao na toč. 5. čl. 211. Konvencije o pravu mora UN-a, po kojoj "obalne države mogu za svoj isključivi gospodarski pojas donositi zakone i druge propise radi