Hrvatska je sposobna uspješno i brzo završiti pregovore

U iščekivanju početka pregovora s EU, o hrvatskom pogledu na to pitanje razgovaramo s glavnim pregovaračem za pregovore o pristupanju EU Vladimirom Drobnjakom. - Koliko ste pregovarački tim i Vi osobno nezadovoljni činjenicom da Hrvatska još nije počela pregovore s EU-om, a nema niti točnog datuma kad će pregovori početi? = U profesionalnoj diplomaciji i državnoj upravi kategorije osobnog zadovoljstva i nezadovoljstva perifernog su značenja. Naravno da bi voljeli da su pregovori već u tijeku. da radimo punom parom, no čekajući početak pregovora ne sjedimo prekriženih ruku. U tom razdoblju uspostavljena je struktura pregovaračkog tima održan je niz pripremnih stručnih i tehničkih sastanaka, pripremljeno je nekoliko strategijskih dokumenata. Izdvojio bih onaj o postupku pripreme pregovaračkih stajališta RH, koji precizno definira ulogu i zadaće svih čimbenika u procesu, uključujući Nacionalni odbor u Hrvatskom saboru. Pregovarači i voditelji radnih skupina proučavaju pravnu stečevinu EU, velik broj njih sudjelovao je na raznim stručnim seminarima kako bi u pregovore ušli što spremniji. Usporedno s tim aktivnostima traje provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Sastanci Vijeća za SP, Odbora za SP i sektorskih pododbora pružili su dobru priliku za dodatno upoznavanje s pravnom stečevinom EU i onime što nas čeka tijekom pregovora. Ne treba posebno isticati da je provedba SSP bitan uvjet za uspješnost pregovora i da je naše djelovanje u sklopu SSP-a od najveće važnosti za odnose RH i EU. Također su održane i brojne tehničke konzultacije s Europskom komisijom. na kojima je raspravljano o pitanjima o čijem će uspješnom rješavanju također ovisiti dobro i učinkovito odvijanje pregovora. Nadamo se da ćemo uskoro moći ubaciti u brzinu stroj koji smo postavili na startnu crtu i čiji je motor već sada na visokom broju okretaja. Ohrabrujuće izjave - Bi li pregovarački tim bio u boljoj poziciji da su pregovori počeli u ožujku ove godine i zašto? = Najbolje bi bilo da su pregovori počeli tijekom devedesetih u tom bi slučaju danas bili država članica EU. Da su počeli u ožujku, danas bi u desetak pregovaračkih poglavlja bilo završeno analitičko ispitivanje pravne stečevine EU, poznatije kao screening. Dakako, u tom bi slučaju i odluke referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj bile praćene i komentirane u Hrvatskoj s manje nervoze i s više optimizma. Ukupno ozračje u Hrvatskoj glede EU bilo bi bitno bolje da su pregovori već počeli, podozrivost javnosti u danim je okolnostima razumljiva, no mislim da nema mjesta pesimizmu. U svakom slučaju ohrabruju izjave sa samih vrhova EU da će Unija poštivati već donesene odluke, a to su odluke o pregovorima o pristupanju s Hrvatskom i Turskom. I na posljednjem sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje u Bruxellesu Europska komisija izrijekom je naglasila kako ne treba imati ni najmanje sumnje da će pregovori početi čim Vijeće ministara EU potvrdi punu suradnju Hrvatske s ICTY. Kada ta potvrda stigne pregovori bi trebali krenuti brzo i bez zapreka. Što se pregovaračkog tima tiče, on je proteklo vrijeme iskoristio za pripreme i uhodavanje, što bi nam trebalo omogućiti dobar start i putnu brzinu. Vlastiti interes - Jeste li izradili točne analize kako će eventualno članstvo u EU djelovati na pojedine grane hrvatskog gospodarstva, primjerice, možete li predvidjeti kakve će biti posljedice za brodogradilište »3. maj«? = Takve analize radit će se u sklopu priprema pregovaračkih stajališta. kada će se uz stručnjake angažirane u radnim skupinama. u pripremu uključiti i akademska zajednica, instituti. gospodarski subjekti te drugi relevantni čimbenici. Pregovaračka stajališta uzet će u obzir i posljedice prilagodbe Republike Hrvatske EU na pojedine grane hrvatskog gospodarstva. Valja iznova podsjetiti da se s EU pregovara isključivo o uvjetima preuzimanja obveza iz članstva, odnosno o prijelaznim razdobljima, a ne o sadržaju pravne stečevine. To znači da će hrvatsko gospodarstvo - ukoliko se u pojedinim poglavljima dogovori prijelazno razdoblje - imati dodatno vrijeme za prilagodbu EU pravilima. U tom pogledu važno je istaknuti i obveze koje Hrvatska već i sada ima temeljem SSP-a, a koje se izravno odnose na hrvatsko gospodarstvo. SSP ima definirana prijelazna razdoblja za ispunjavanje nekih od njih. EU temeljem SSP-a od Hrvatske očekuje izradu plana rekonstrukcije niza industrijskih grana jedna od kojih je i brodogradnja. Rekonstrukcija tih sektora na način da se poveća njihova profitabilnost, konkurentnost te ih se učini neovisnim od državnih potpora u interesu je Hrvatske i svih njezinih građana. Nije riječ o diktatu EU na našu štetu, već o nečemu što radimo iz vlastitog dugoročnog interesa. - Jeste li tražili od Vlade da ne postavlja vremenske okvire za zaključenje svih pregovaračkih poglavlja kako bi se izbjegao mogući psihološki pritisak na pregovarače i eventualno razočaranje javnosti ako se to ne dogodi? = Vremenski okvir o kojem govorite bit će određen brzinom i sposobnošću Hrvatske za preuzimanje obaveza iz članstva. Mislim da nema potrebe opterećivati se datumima, iako je dobro imati jasno definiran cilj, jer to može poslužiti i kao poticaj za ubrzanje reformi i ispunjavanje potrebnih uvjeta. Dinamika će dijelom ovisiti i o samoj EU. U tom kontekstu nije nevažno imati na umu jedan od kopenhagenskih kriterija koji se često zaboravlja. a to je sposobnost EU za primanje novih članica. Glede Hrvatske tu ne očekujemo probleme, ali se ne treba previdjeti činjenica de će se hrvatski pregovori o članstvu odvijati u vrijeme traženja odgovora na brojna strategijska pitanja za budućnost same EU. Javnost je važno držati informiranom tijekom cijelih pregovora o pristupanju, kako bi bila upoznata sa svim bitnim pojedinostima pregovora. Tako će se točno znati što nas čeka, što možemo a što ne možemo očekivati. Svaki građanin Hrvatske odlučivat će o ulasku u EU na referendumu i stoga je važno da raspolaže svim relevantnim činjenicama. On treba znati što je EU, te u kakvu EU i pod kojim uvjetima Hrvatska ulazi. Jednom kada pregovori počnu posebnu paž- nju posvetit ćemo javnosti. - Koliko bi doista, s obzirom na sve zahtjeve koje će trebati ispuniti i na tzv. benchmarking u pregovaračkom okviru, mogli trajati pregovori između Hrvatske i EU? = U odgovoru na ovo pitanje treba početi od pojašnjenja načela određivanja »benchmarks»-a o kojem govorite. Radi se o definiranju odrednica, odnosno mjerila od strane EU za zatvaranje, i gdje je to potrebno otvaranje, pojedinih poglavlja pregovora. Te će odrednice biti uglavnom vezane za provedbu obaveza iz SSP-a, kako u pogledu usvajanja zakonodavstva, ali i njegove odgovarajuće primjene. To u praksi znači da se neka poglavlja pregovora neće moći ni otvoriti prije nego se ispune obaveze koje Republika Hrvatska već ionako ima iz ugovornog odnosa s EU, odnosno iz SSP-a. Ne radi se pritom o novim zahtjevima nametnutim Hrvatskoj, niti o novoj praksi u pregovorima o pristupanju. Radi se o preciziranju pravila pregovora slijedom iskustva iz prošlog kruga proširenja. Brzina kojom će Hrvatska moći otvarati, a potom i zatvarati poglavlja pregovora ovisit će u najvećoj mjeri o sposobnosti Hrvatske za provedbu obaveza koje proizlaze iz članstva, pri čemu će od velike važnosti biti administrativna sposobnost Hrvatske, te motivirana i učinkovita državna uprava. Zbog toga je nezahvalno prognozirati koliko bi pregovori mogli trajati. Ja sam osobno uvjeren da je Hrvatska sposobna zakoračiti u pregovore punom parom i taj proces uspješno i brzo završiti. Iskustva koja imamo iz provedbe Privremenog sporazuma, a potom iz SSP-a u tome će nam biti od velike koristi.