„Europski mir ovisi o stabilnosti na Balkanu“

„Ne očekujemo da EU riješi sve naše probleme“
Dan prije nego li je Europska komisija u svojem izvješću izjavila da je Hrvatska „na putu“ da privede kraju pripreme za svoj ulazak u EU 1. srpnja 2013., šefica hrvatske diplomacije, Vesna Pusić, prošlog je utorka bila u svom prvom službenom posjetu Španjolskoj.
- O kojim ste temama pričali na sastanku s ministrom García-Margallom?
= O prednostima članstva u EU-u. Hrvatska je sada zemlja promatrač i od prošlog siječnja ima pravo sudjelovati na Vijećima ministara, uključujući Vijeće ministara vanjskih poslova. Pričali smo o pristupu Hrvatske EU-u i ispunjavanju pristupnih uvjeta, kao i o jugoistoku Europe. Mnoge zemlje još uvijek nisu članice EU-a, ali imaju europsku perspektivu. Vjerujemo da naša stabilnost ovisi o stabilnosti naše regije. Razgovarali smo i o tome kako se interesi Španjolske i Hrvatske mogu poklopiti na Bliskom istoku i Mediteranu.
- Kako vlada podržava ulaganja u Hrvatsku?
= Hrvatska ulazi u EU u srpnju 2013., ali još će neko vrijeme biti izvan Monetarne unije. Problemi s kojima se suočavamo isti su kao i za ostale europske zemlje. Moramo provesti mjere strogoće kako bismo uravnotežili proračun i uveli fiskalnu disciplinu. Kao rezultat toga, Hrvatska je jedna od malobrojnih zemalja koja je poboljšala prognozu za svoj kreditni rejting. Nije to značajno poboljšanje, ali ipak je poboljšanje. To je naš način stvaranja dobre klime za ulaganja. Transport, energetika, okoliš i turizam naši su glavni sektori razvoja. Recimo, kad je riječ o obnovljivim izvorima energije, španjolske tvrtke ulažu u vjetroelektrane na obali. A u turističkom sektoru španjolske su tvrtke otvorile vodene parkove i wellness centre. Imamo velik interes. Vjerujemo da treba kombinirati mjere štednje s poboljšanjem ulagačke klime. Imamo velike projekte za stimuliranje kako Hrvata tako i stranaca da ulože svoj novac u naše gospodarstvo. Glavna je prepreka komplicirana birokracija. Područje na kojem moramo napredovati reforma je uprave, na primjer smanjujući broj potrebnih dozvola za osnivanje tvrtke, i informatizirajući katastar.
- Hrvatska stiže u EU u najgorem trenutku. Kako vi vidite europsku krizu?
= U specifičnom smo položaju jer smo prva zemlja koja se integrira u EU nakon rata (ne računajući zemlje osnivačice, jasno). Glavno postignuće EU-a bila je prevencija rata tijekom najduljeg razdoblja u povijesti. U posljednjih dvadeset godina, bilo je građanskih ratova u našoj regiji, zbog čega je taj razlog za nas izuzetno bitan. Hrvatska je dvanaest godina slijedila pristupni proces kako bi izgradila i stabilizirala državne institucije. Naravno, nakon proširenja 2004., dramatično se promijenila atmosfera u Europskoj uniji. Ne očekujemo da EU riješi sve naše probleme, ali to će biti brzi put za izgradnju temeljnih institucija naše države. Najkontroverznija tema je Politička unija. Prijedlog predsjednika Vijeća, Hermana Van Rompuya, precizno je govorio da će ekonomska unija dovesti do političke unije, jednako kao što je EZUČ (Europska zajednica za ugljen i čelik) s vremenom prerasla u političku uniju koristeći ekonomska sredstva.
- Koliko je zemalja dosad ratificiralo hrvatski pristupni sporazum?
= Šesnaest nakon ratifikacije od strane Luksemburga u ponedjeljak. Vjerujem da će nova godina donijeti 27 ratifikacija. Hrvatska je pregovarala kao nitko prije. Morali smo ispuniti određene kriterije prije početka pristupnih pregovora. Niti jednog kandidata Europska komisija nije ispitivala nakon njegovog ulaska. Moramo pokazati poboljšanja u svim poglavljima i privesti kraju dodatne ciljeve u četiri poglavlja prije proljeća.
- Drugim riječima, smatrate da je Bruxelles bio mnogo više zahtjevan s Hrvatskom nego s prethodnim kandidatkinjama, kao što su Rumunjska i Bugarska?
= Uvjeti su bili specifičniji i bilo ih je više. Imamo novi model jer je Komisija tražila jamstva da je Hrvatska spremna za ispunjenje svojih obveza.
- Koju ulogu Hrvatska želi imati u EU?
= Želimo stabilizirati Balkan, što ne možemo učiniti sami, već zajedno s ostalim europskim partnerima. Sve zemlje regije imaju europsku perspektivu za ulazak u EU u budućnosti. Suočavaju se s istim problemima kao i mi i radimo s njima. Jer stabilnost Europe ovisi o stabilnosti Balkana. Proslijedili smo im naš prijevod europskog zakonodavstva i svu dokumentaciju za pristupne pregovore. Naši stručnjaci komuniciraju s ostalim vladama u regiji. Naš je glavni interes raditi u korist reformi i postići europske standarde.
- Što hrvatski građani očekuju od svog ulaska u europski „klub“?
= Uvijek postoji strah od nove situacije, ali mislim da se ljudi više boje ne-ulaska u EU jer smo vidjeli alternative, a one nisu dobre. Ako želimo biti uspješni unutar Europske unije, država mora biti sposobna osigurati adekvatne službe građanima. Najveći je strah u Hrvatskoj hoćemo li biti sposobni iskoristiti sve prilike. Isto tako ima malih segmenata društva koji se boje da će mala zemlja poput Hrvatske izgubiti dio svog nacionalnog identiteta unutar Europske unije. Ali, istina je da je specifičnost svake zemlje sada prepoznatljivija nego prije njihovog ulaska u EU.
- Kada očekujete da će Međunarodni sud donijeti presudu o graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske?
= Znam da će službena debata biti 2014., nakon što Hrvatska postane članica EU-a. To nije sporna tema jer će obje zemlje poštivati rezultate arbitraže.
- Razmišlja li vlada o tome kada će zatražiti ulazak u euro?
=  Prvo moramo ispuniti kriterije konvergencije. Želimo biti apsolutno sigurni da smo dovoljno jaki i stabilni za ispunjavanje tih kriterija. Ako nisi dovoljno pripremljen, možeš imati teške posljedice. Ući ćemo kada uistinu budemo spremni. To ovisi o domaćem gospodarstvu. 60% našeg izvoza ide u EU, zbog čega smo jako ovisni o zajedničkom europskom tržištu. Intervju ministrice Pusić u dnevnom listu La Razon (španjolski) (pdf)