Dunja Jevak: Hrvati ne mogu biti nevidljivi u RS

Hrvati ne mogu biti nevidljivi u RS, isto kao što ni Srbi ne mogu biti nevidljivi u Hrvatskoj, rekla je Dunja Jevak, generalni konzul Hrvatske u Banjaluci. Istakla je da Hrvatska ulaže napore da riješi probleme povratka Srba u Hrvatsku, isto kao što želi doprinijeti povratku Hrvata u RS. Jevakova smatra da je posjetom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića RS te sastankom Josipović - Milorad Dodik (predsjednik RS) u Slavonskom Brodu otvorena nova stranica u odnosima Zagreba i Govoreći o gradnji mosta na Savi, ona je kazala da će biti dug 500 metara, a period izgradnje mosta i priključne dionice je od 2013. do 2016. godine. Banjaluke. NN: Kakva je politika i koji su interesi Hrvatske u odnosu na RS? JEVAK: Prije svega, naglašavam kako Republika Hrvatska vodi dobrosusjedsku politiku spram BiH, podupire teritorijalnu cjelovitost i suverenitet BiH i njen ulazak u EU i NATO, te se zalaže za punu jednakopravnost Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda u BiH. Te odrednice odnose se i na RS kao jedan od dva entiteta, uz poseban interes RH za održivim povratkom i punom ravnopravnošću Hrvata koji žive u RS. RH je uspješno završila pristupne pregovore s EU i uvjereni smo kako će se daljnje aktivnosti odvijati dinamikom koja će omogućiti da RH uđe u EU 1. srpnja 2013. godine. Svojim iskustvom želimo pomoći susjedima da ispune obveze koje su zemlje članice Procesa stabilizacije i pridruživanja prihvatile kako bi što brže napredovale na europskom putu. Ispunjavanjem tih obveza provode se reforme koje utječu na jačanje demokracije, uvođenje vladavine prava i drugih europskih vrijednosti bez kojih nije moguća puna stabilnost regije. NN: Koje oblasti saradnje postoje između RS i Hrvatske? JEVAK: Suradnja s RS proizlazi iz upravo spomenutih odrednica vanjske politike RH spram BiH i razvija se na mnogim područjima, naročito u zadnje vrijeme. Najvažnija je i dalje suradnja u procesu povratka, iako je gospodarska suradnja prva uspostavljena i otvorila je put jačanju komunikacije i suradnje. Postoji obostrani interes, a međusobno poznavanje iz vremena bivše zajedničke države podloga je povjerenju bez kojega nema biznisa. Zajednički nastup na trećim tržištima, naročito građevinskih tvrtki, područje je koje ima potporu obje strane. Hrvatske i bh. građevinske tvrtke već odlično surađuju na infrastrukturnim projektima u BiH. Također, razvija se dobra suradnja na području znanosti i međunarodnih odnosa, svaki tjedan netko od eksperata sudjeluje na znanstvenom skupu ili okruglom stolu u Zagrebu ili u Banjaluci. Nedavno je u Banjaluci potpisan Sporazum o suradnji Sveučilišta u Zadru i Banjalučkog univerziteta. Uspostavljena je suradnja Državnog arhiva RH i Arhiva RS. Treba naglasiti odličnu suradnju dvaju MUP-ova, koja se odvija temeljem Sporazuma o suradnji RH i BiH u borbi protiv prekograničnog kriminala. Također, razvija se suradnja u prenošenju hrvatskih iskustava stečenih u pregovaračkom procesu pristupanja EU. Iz mojih kontakata s ministrima u Vladi RS evidentna je želja za uspostavom suradnje i vjerujem kako ćemo već u rujnu realizirati posjete ministarstvima i institucijama u RH, sa svrhom prenošenja naših iskustava i zakonskih rješenja. Naročit interes postoji i za prekograničnu suradnju, putem pretpristupnog instrumenta EU-IPA, koji je pogodan za općine s obje strane rijeke Save, ali i šire. NN: Hoće li biti mosta na Savi između BiH i Hrvatske? JEVAK: Naravno da će biti mosta, to nije upitno! Vlada RH je ovih dana prihvatila Izvješće o pregovorima za sklapanje sporazuma o izgradnji međudržavnog mosta preko Save kod Gradiške i priključnih graničnih dionica međudržavne ceste E-66. Sporazum će biti potpisan između Vlade RH i Vijeća ministara BiH. Riječ je o važnom projektu, dijelu europskog koridora E661, koji se proteže od Balatona, preko Virovitice, Okučana, Banjaluke do Splita i predstavlja prometnu vezu između srednje Europe i Jadrana. Nova dionica od Okučana do granice s BiH duljine je 11 kilometra i na njoj je predviđen granični prijelaz koji će po ulasku RH u EU biti granični prijelaz 1. kategorije. Most preko Save bit će dug 500 metara, a period njegove izgradnje i priključne dionice je od 2013. do 2016. godine. NN: U kojoj fazi je rješavanje pitanja bivših stanarskih prava u Hrvatskoj, kao i povratak imovine Srba iz Hrvatske? JEVAK: Povratak izbjeglica i raseljenih osoba jedno je od najznačajnijih nasljeđenih pitanja u regiji. Vlada RH provodi program obnove od 1996. godine i do sada je uložila više od dvije milijarde eura u proces obnove. Osim toga, RH dosljedno provodi Program stambenog zbrinjavanja za povratnike - bivše nositelje stanarskog prava, koji se realizira iz državnog proračuna. Odlukom Vlade RH iz listopada 2010. omogućen je, pod povlaštenim uvjetima, i otkup stanova u državnom vlasništvu dodijeljenih na korištenje povratnicima - bivšim nositeljima stanarskog prava izvan područja posebne državne skrbi. Podsjetila bih kako je u lipnju 2010. usvojen revidirani Akcijski plan za ubrzanu provedbu Programa stambenog zbrinjavanja na i izvan područja posebne državne skrbi za izbjeglice - bivše nositelje stanarskog prava koji se žele vratiti u RH. Mjerila predviđena Programom stambenog zbrinjavanja ostvarena su u cjelosti do kraja lipnja 2011. Njihovo ispunjavanje potvrđeno je i pri zaključenju pristupnih pregovora RH o članstvu u EU, u okviru pregovaračkog Poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava. U konačnici, odlukom Vlade od 3. ožujka ove godine ponovo je otvoren rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje povratnika - bivših nositelja stanarskih prava izvan područja posebne državne skrbi. Rok je otvoren do 9. prosinca 2011. godine, čime će se podnošenje zahtjeva omogućiti i dodatnom krugu osoba koje su propustile ranije rokove. RH je u potpunosti opredijeljena nastaviti s provedbom Programa stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi i izvan njih, kako bi se svim izbjeglim osobama koje imaju namjeru povratka u RH, a trebaju stambeno zbrinjavanje, osiguralo rješenje stambenog pitanja. Što se tiče povrata imovine, već do kraja 2005. godine vraćen je veći dio stambenih objekata u posjed vlasnicima. U slučaju 158 stambenih objekata iz kojih se korisnici nisu htjeli dobrovoljno iseliti, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva pokrenulo je postupke iseljenja. U tijeku je rješavanje preostalih 11 sudskih postupaka radi iseljenja. Podsjećam, također, kako je Vlada RH još 2003. godine donijela odluku o visini naknade vlasnicima za pretrpljenu štetu, kojom je vlasnicima omogućena isplata naknade štete ako im imovina nije vraćena prema utvrđenim rokovima. Vezano, pak, uz rješavanje egzistencijalnih pitanja, napomenula bih kako se, i pored financijskih ograničenja, poduzima niz mjera za gospodarsko-socijalnu integraciju i jačanje zaposlenosti na područjima od posebne državne skrbi, a one uključuju i povratnike kao posebno osjetljivu kategoriju. Posebno bih istaknula projekt gospodarsko-socijalne obnove, koji obuhvaća 13 županija na područjima od posebne državne skrbi, vrijedan 60 milijuna eura. NN: Jeste li zadovoljni povratkom hrvatskog stanovništva u RS? JEVAK: Posjetom predsjednika Ive Josipovića RS te sastankom Josipović - Milorad Dodik u Slavonskom Brodu, otvorena je nova stranica u odnosima Zagreba i Banjaluke. Prigodom susreta Josipović - Dodik izrečene su snažne i pozitivne poruke koje treba prihvatiti ozbiljno i dobronamjerno. Osobno, voljela bih vidjeti što prije učinak tih poruka, no treba biti strpljiv, ali i uporan. Ponekad čujem teške i neprimjerene poruke vezane za Drugi svjetski rat koje današnja demokratska i europska Hrvatska ne zaslužuje. Na tim pitanjima moramo još puno raditi. Svi se zalažemo za pomirenje u regiji i ponavljamo kako ono nije moguće bez suočavanja s prošlošću, ali u tome svatko treba imati snage krenuti prvo od sebe. Predstoje nam brojne aktivnosti na provedbi dogovorenog, naročito oko povratka Hrvata u RS. Željela bih podsjetiti kako Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva provodi Program pomoći Vlade RH za povratak Hrvata u BiH kroz isporuke građevinskog materijala za obnovu uništenih obiteljskih kuća kao i za održivi povratak. Za taj program je od 2001. do kraja 2010. godine utrošeno 40 milijuna eura, čime je RH najveći pojedinačni donator u BiH. Dio te pomoći odnosi se na obnovu kuća Hrvatima u RS, kao i na obnovu lokalnih cesta, što se odvija u suradnji s općinama. Nastojimo s Vladom RS uspostaviti koordinaciju zajedničkih aktivnosti u tom programu. Pomaka ima, no još ima puno posla. Uništene kuće moraju se obnoviti, a struja priključiti, bez obzira žive li Hrvati sada ovdje ili negdje drugdje. Tako je učinjeno u procesu povratka u RH, a iz našeg iskustva se može mnogo naučiti. Pitanje koje je ključno za Hrvate u RS jest mogućnost zapošljavanja, kao i sudjelovanje u političkom odlučivanju. Ustav RS i Zakon o lokalnoj samoupravi utvrđuju pravo Hrvatima, kao i drugim narodima, na proporcionalnu zastupljenost u institucijama vlasti i javnim službama i to pravo treba poštovati. Uvjerila sam se kako obrazovanih Hrvata ima dovoljno da se popune takva mjesta i čvrsto se nadam da će se to početi događati. Na kraju, željela bih istaknuti kako metafora položaja Hrvata ne bi smjele biti riječi predsjednika jedne hrvatske udruge koji mi je kazao: "Mi tu živimo, ali kao da nas nema..." Hrvati u RS ne mogu biti nevidljivi, kao što ni Srbi ne mogu biti, niti su nevidljivi u Hrvatskoj.