Čim formiramo Vladu, sjedamo za stol sa Srbima

Referendum u Republici Srpskoj je prošao bez većih incidenata, ali jasno je da će njegove političke implikacije na odnose u samoj BiH te u neposrednom susjedstvu biti dugoročno nepredvidive. Čini se da Dodik i društvo ovim naprosto šire područje borbe, o odcjepljenju se sve otvorenije govori. Shvaća li to međunarodna zajednica?

- Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku o obustavi provedbe referenduma u entitetu Republike Srpske. Same odluke Ustavnog suda su prema Ustavu BiH obvezujuće i konačne. Održavanjem referenduma je, dakle, prekršen Ustav BiH. To je jasno kao dan. Sada je na bosanskohercegovačkim institucijama da beskompromisno osiguraju poštivanje Ustava. što se tzv. međunarodne zajednice tiče, nju u ovom slučaju u prvom redu čine potpisnici i svjedoci Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, među kojima je i Hrvatska. Mi smo jasno poručili, a to su učinili i Europska unija i SAD, da održavanje referenduma predstavlja kršenje Ustava i da je stoga neprihvatljiv. I srpski je državni izrazio neslaganje s referendumom. Tu klimu neprihvatljivosti referenduma moramo širiti i spriječiti održavanje nekog drugog neustavnog referenduma.

Hrvati su spasili BiH

-što je u kontekstu događaja u BiH činiti Hrvatskoj? I s aspekta zaštite svojih, nacionalnih, vanjskopolitičkih interesa, i sa strane brige o položaju hrvatskog naroda u BiH?

=Hrvatskoj je u interesu - a na to smo se i obvezali - održavanje suverenosti, teritorijalne cjelovitosti i političke neovisnosti BiH. Istodobno imamo sukladno svome Ustavu obvezu bosanskohercegovačkim Hrvatima jamčiti osobitu skrb i zaštitu. Bez Hrvata, koji su zajedno s Bošnjacima i Srbima ustavotvoran narod, nema ovakve BiH za koju kao potpisnica Daytonskih sporazuma jamči i Hrvatska. To mora biti naša svijest. Tako se moramo ponašati. I podupirati uključenje BiH u Europsku uniju. Općenito gledajući, pokrenuli smo proces emancipacije na planu vanjske politike, naravno u okviru svoga članstva u Europskoj uniji, NATO-savezu i drugim međunarodnim organizacijama. Taj proces moramo nastaviti. Mijenjamo dakle svijest o sebi i svome djelovanju. Jedan primjer toga jest da kažemo ono što je istina: BiH su u prvom redu spasili Hrvati koji su se samoorganizirali.

-Iako si nekad možda volimo davati na važnosti spominjanjem interesa velikih svjetskih sila na ovim prostorima, no u slučaju referenduma u RS postalo je jasno da se tu zaista prelamaju suprotstavljeni interesi SAD-a i Rusije. Kako se Hrvatska treba postaviti u tom slučaju?

=Neki dan sam telefonski razgovarao s ruskim kolegom Sergejem Lavrovim. Složili smo se da je potrebno jačati hrvatsko-ruske gospodarske veze. Dogovorili smo održavanje bilateralnih konzultacija, zasjedanje Međuvladinog povjerenstva za gospodarske i trgovinske odnose i skori ministarski sastanak.

-Nedavno ste bili u New Yorku, na UN-ovu samitu o izbjeglicama. S kakvim se zaključcima vraćate?

=Usvojena je Njujorška deklaracija za izbjeglice i migrante. Riječ je o prvoj zaista globalnoj matrici kako dugoročno, organizirano i humano postupati prema izbjeglicama i migrantima diljem svijeta, kako im osigurati dostojanstvo, sigurnost i ljudska prava. Moramo biti svjesni da je u svijetu preko 240 milijuna izbjeglica, od čega su polovica djeca. Zar to nije zastrašujuće? Napravili smo svi zajedno iskorak.

Zahvala iz Bavarske

-Na samitu u Beču održanom prošlog vikenda čulo se kako balkanska izbjeglička ruta neće biti ponovno otvorena. No, pošto smo se i dosad nagledali soliranja i neusklađenosti na tom planu, što je nama činiti?

=Treba nam sveobuhvatan europski pristup: efikasna zaštita vanjskih granica Europske unije, suradnja s Turskom i djelovanje na licu mjesta, tamo gdje se odvijaju krize. Hrvatska sigurno neće biti sabirni centar za izbjeglice i migrante. To smo već pokazali. Svojom smo suradnjom s Austrijom, Slovenijom, Srbijom i Makedonijom presudno pridonijeli zatvaranju tzv. balkanske rute. Otad se broj migranata koji dolaze u EU drastično smanjio. Nitko nam na tome nije zahvalio, osim predsjednika vlade Bavarske Horsta Seehofera.

-Kako komentirate činjenicu da je Europi trebalo više od godine dana da osvijesti veličinu migrantske krize, uostalom, i kod nas se više gotovo nitko ne uzbuđuje zbog spominjanja ograda na granicama?

=Zato što smo od idealizma došli do realizma, s tim da smo u HDZ-u bili od početka realni.

-U međuvremenu su Vas kritizirali zbog Vaših izjava o tužbi zbog zakona o konverziji kredita u švicarcima. Konkretno, Udruga Franak Vas je optužila da držite stranu banaka a ne hrvatskih građana?

= Bio sam i ostat ću dosljedan. štitit ćemo hrvatske interese, svoje građane i svoje zakone. To sam govorio, to govorim. Neću tumačiti kriva tumačenja.

-I HDZ je podržao zakon o konverziji u to vrijeme, podsjećaju iz Udruge Franak?

=Točno, zato sam i rekao da ćemo štititi svoje građane i svoje zakone.

-Neposredno pred odlazak u New York, beogradski Blic je objavio intervju s Vama, u kojem najavljujete poboljšanje odnosa sa Srbijom. No iz Srbije nema naznake ukidanja sudske nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina na tlu Hrvatske. Koliko je moguć stvarni napredak odnosa u takvoj atmosferi?

=Hrvatska želi sa Srbijom graditi dobrosusjedske, partnerske odnose, na zdravim temeljima. Poduprijet ćemo put Srbije prema članstvu u Europskoj uniji, što uključuje ispunjenje kriterija, među kojima jest i ukidanje sudske nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina počinjenih na teritoriju Hrvatske. Od tužakanja i prepucavanja Srbija nema ništa. To sam govorio cijelo vrijeme, to govorim i sada. I bio sam u pravu. Otvorena međudržavna pitanja treba rješavati, ja sam na to spreman, iskreno, na dobrobit mlađih generacija koje moramo psihološki rasteretiti. Moramo stvoriti odnos koji, primjerice, danas imaju Francuska i Njemačka, koje su obje usmjerene prema budućnosti, ali koje ne bježe od prošlosti. Nema zataškavanja. To mora biti i naš cilj.

-Kadrovske promjene u našoj diplomaciji, mislim na veleposlanike prije svega, zastale su zbog izbora?

=Zbog pada Vlade i raspuštanja Hrvatskoga sabora zastala je, nažalost, procedura zamjene veleposlanika i generalnih konzula. No, naše diplomatske aktivnosti ne trpe ni najmanje zbog toga.

-Kad možemo očekivati idući susret na ministarskoj razini, na relaciji ZG-BG?

=Vrlo skoro, nakon formiranja nove vlade. Imamo brojna otvorena pitanja zbog kojih treba sjesti za stol. Dakako, njihovo rješavanje ne ide preko noći. Mi smo za politiku čistih računa, to je jedini pošteni pristup. Ne pristajemo na politiku bajki ili nekog romantizma, a kamoli prijetnji. Ponavljam, želimo čiste račune, zdrave temelje i dobrosusjedske odnose.

SDP? Ne bi se štel mešat!

-Svojedobno ste, početkom veljače 2014., izjavili da ste zbog Karamarkova poziva, nakon čega ste postali međunarodni tajnik HDZ-a, naslijedivši na tom mjestu Davora Stiera, da biste potom postali i ministar, odustali od veleposlaničkog mjesta u Poljskoj. Jeste li u međuvremenu možda požalili zbog takve odluke?

=Ni najmanje. Svjesno sam napustio službu vanjskih poslova, bez fige u džepu, dao sam otkaz i otišao u politiku. To je bila moja odluka. Borio sam se i borim se za prostor kreativnosti, za mogućnost sudjelovanja u oblikovanju hrvatskog društva. To činim u okviru svoje stranke - HDZ-a. I dobio sam priliku biti ministar u hrvatskoj vladi, dužnost koju savjesno i odgovorno obavljam.

-Bili ste blizak suradnik gospodina Karamarka, je li se na neki način pomirio s ovakvim epilogom svoje političke karijere?

=Korektno bi bilo da na to pitanje odgovori sam gospodin Karamarko.

-Imate li ikakvih naznaka o vlastitoj političkoj budućnosti - jeste li u krugu kandidata za ministarsko mjesto u Vladi pod vodstvom Andreja Plenkovića?

=Kao što sam već ustvrdio, svoj sam posao dosad radio savjesno i odgovorno. Za to sam dobio i potvrdu na nedavnim izborima za Hrvatski sabor. Osvojio sam najviše glasova na listi HDZ-a u 9. izbornoj jedinici. O samom sastavu nove vlade odlučit će budući mandatar, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković. Stvari su jasne, barem meni: na prvom mjestu su Hrvatska i njezini građani, na drugom mjestu HDZ, a tek na trećem ja.

-Upravo se održava kandidacijski proces u drugoj najvećoj hrvatskoj stranci - SDP-u. Budući da se na ljevici nekako tradicionalno bave temom kako uljuditi HDZ i tko bi to mogao učiniti, evo Vam prigode da uzvratite...

=Ne bi se štel mešat. To je pitanje SDP-a i SDP-ovaca. Mi smo u HDZ-u fokusirani na sebe i formiranje stabilne vlade.