Uvodno izlaganje ppV i ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić na Konferenciji veleposlanika, generalnih konzula i otpravnika poslova Republike Hrvatske

Veliko mi je zadovoljstvo pozdraviti vas na središnjem dijelu ove konferencije. Kako smo već naglasili jučer, želimo uvesti praksu redovitog godišnjeg okupljanja i zajedničkog promišljanja o djelovanju hrvatske vanjske politike.

 

Ovakve konferencije i rasprave o pozicioniranju Hrvatske u složenom globalnom geopolitičkom kontekstu i o načinima promicanja nacionalnih vanjsko-političkih i gospodarskih prioriteta, izuzetno su bitne za uspješno djelovanje hrvatske diplomacije. 

 

Ova dva dana razgovaramo o aktualnim sigurnosnim izazovima, sinergiji svih sastavnica koje sudjeluju u našem vanjskopolitičkom djelovanju - gospodarstvo, kultura, obrazovanje, vojne i civilne komponente i diplomacija te o povezanosti s Hrvatima izvan domovine. Time smo obuhvatili najvažnije teme za promicanje naših nacionalnih interesa. Vjerujemo da ćemo sljedećih godina otvarati i nove važne teme. 

 

Koristim ovu prigodu zahvaliti se svima vama - voditeljima diplomatskih i konzularnih misija i vašim suradnicima na dosadašnjem radu i doprinosu.

 

Smatramo da je pojačanom sinergijom između svih dionika vanjske politike u zemlji i diplomatske mreže moguće postići još bolji učinak vanjske politike i našeg ukupnog vanjskog djelovanja. Da je tome tako pokazuje primjer najvećih dosadašnjih uspjeha hrvatske diplomacije, od međunarodnog priznanja do pristupanja u najvažnijim za nas međunarodnim organizacijama: UN-u, NATO-u i Europskoj uniji.

 

Ove smo godine svečano obilježili 25 godina međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, te obilježavamo i 25 godina uspostave diplomatskih odnosa sa cijelim nizom zemalja. To je simbolična jubilarna obljetnica uz koju želimo dalje graditi i jačati službu vanjskih poslova i stvoriti okvir za sveobuhvatno vanjskopolitičko djelovanje.

 

Sada radimo na pripremama za članstvo Hrvatske u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), čime bismo zaokružili proces pristupanja u za nas najvažnijim međunarodnim institucijama.

 

Isto tako, velika zadaća pred nama je predsjedanje Vijećem EU-a 2020. To je iznimna prilika da ponovno udružimo svoje snage oko zajedničkog projekta, koji će Hrvatsku na novi način pozicionirati unutar Europske unije i na globalnoj razini te će dodatno pridonijeti jačanju našeg položaja i ugleda.

 

Obzirom na činjenicu da će o vanjskoj i europskoj politici danas govoriti najvažniji čimbenici vanjske i europske politike, predsjednik Vlade i predsjednica Republike, na početku ću se usredotočiti samo na nekoliko prioritetnih područja, kao što su snažnije pozicioniranje RH u Europskoj uniji i NATO-u, ulazak u Schengen, gospodarsku diplomaciju te naše srednje i jugoistočno europsko susjedstvo.

 

Na području Jugoistočne Europe želimo dalje jačati stabilnost te dodatno osnažiti ulogu kreatora i promicatelja europske i transatlantske politike. Nastavit ćemo se snažno zalagati za proširenje Europske unije i NATO saveza uz inzistiranje na ispunjavanju relevantnih kriterija. To je hrvatski nacionalni interes i sukladno tome prioritet hrvatske vanjske politike. Uvjereni smo da je to isto tako biti i širi europskih interes. Mir i stabilnost u našem susjedstvu su za nas iznimno važni.

 

U tom ćemo se kontekstu zalagati za europski put Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije i Kosova, jer smatramo da je ulaganje u razvoj i sigurnost našeg susjedstva investicija u sigurnost i otpornost Europske unije te svih naših građana, naših demokracija i sustava vrijednosti. Isto tako, radit ćemo na rješavanju otvorenih pitanja sa svim našim susjedima. 

 

Posebnu pozornost nastavit ćemo posvećivati Bosni i Hercegovini, jer nam je svima zajednički interes stabilna BiH na putu prema europskim integracijama. Uvjereni smo da će taj cilj biti ostvariv samo ako se u Bosni i Hercegovini doista osigura jednakopravnost njezinih triju konstitutivnih naroda – Hrvata, Srba i Bošnjaka i svih građana Bosne i Hercegovine. Političke reforme su najvažnije u ovom trenutku, a posebno reforma izbornog zakona BiH. Na tom tragu želimo dalje raditi sa svim relevantnim partnerima. 

 

Hrvatska je aktivna u raznim inicijativama na prostoru jugoistoka Europe. Predsjedala je Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP). Započela je s radom Jadranska trilaterala Albanija – Hrvatska – Crna Gora kao novi format suradnje triju država u političkim, sigurnosnim, gospodarskim i okolišnim pitanjima, s naglaskom na ekološkoj zaštiti Jadrana.

 

Nadalje, Hrvatska aktivno djeluje i u okviru Američko-jadranske povelje, procesu Brdo – Brijuni, Berlinskom procesu. Također, i ovogodišnji Dubrovnik forum bio je posvećen jadransko-mediteranskoj suradnji i jugoistočno-europskoj sigurnosti.

 

Važan zadatak bit će i hrvatsko predsjedanje Srednjoeuropskom inicijativom (SEI) tijekom 2018. godine.

 

Na sigurnost i stabilnost jugoistoka Europe utječe i daljnja mogućnost migracijskih pritisaka, o čemu smo jučer s ministrom unutarnjih poslova g. Božinovićem imali priliku detaljnije govoriti. Slijedom jučerašnje rasprave ponavljam kako ćemo se u tom pogledu nastaviti zalagati za sveobuhvatni europski odgovor na ovaj izazov, uključujući i kroz suradnju i dijalog kako s našim susjedima, tako i s našim EU i NATO saveznicama. U tom pogledu nam je važna daljnja provedba dogovora postignutog s Turskom, koja je važan partner zbog svog geostrateškog položaja. 

 

Kao što sam uvodno istaknula, vodit ćemo našu vanjsku politiku u smjeru jačanja i srednjoeuropske i mediteranske dimenzije Hrvatske i to kroz jačanje bilateralne suradnje s našim europskim susjedima.

 

Kada su u pitanju naši susjedi s kojima razvijamo odnose unutar EU, koristim prigodu najaviti da su u tijeku pripreme za Međuvladin mješoviti odbor Hrvatska–Mađarska, koji će se održati u Zagrebu te sastanak Koordinacije ministara Hrvatska-Italija, koji se održava u Italiji.

 

Nadalje, hrvatsko - slovenski odnosi širi su i slojevitiji od otvorenih pitanja. O njima trebamo nastaviti razgovarati i tražiti zajednički prihvatljiva rješenja. Imamo više toga što nas spaja, nego što nas razdvaja. Nastaviti ćemo tražiti područja koja nas povezuju, a želimo zrelo i odgovorno rješavati otvorena bilateralna pitanja, o kojima imamo različito mišljenje, kao što je primjerice pitanje granice, ali i neka druga pitanja.

 

S našim europskim susjedima nastavit ćemo jačati suradnju i u okviru EU i NATO-a i u tom ćemo kontekstu stvarati pozitivno ozračje za rješavanje otvorenih pitanja.

 

Djelujući u okviru Programa Vlade Republike Hrvatske nastavljamo angažirano raditi na korištenju prednosti članstva u EU; i to prvenstveno usmjeravanjem svojeg djelovanja na one politike EU, koje sukladno njezinom programu i strateškim prioritetima, predstavljaju područja od posebnog nacionalnog interesa.

 

Važnu ulogu ima i intenziviranje političkog dijaloga s ključnim članicama EU i NATO u cilju boljeg razumijevanja te zajedničkog rada na temama od našeg interesa. Dalje radimo na identifikaciji područja od zajedničkog interesa prema zemljama Mediterana, uspostavom redovnih bilateralnih konzultacija te paralelno, suradnjom u Bruxellesu i u okviru regionalnih inicijativa i organizacija, između ostalih i Unije za Mediteran, na kojoj trebamo više poraditi u vremenu koje je pred nama. 

 

Dalje je potrebno raditi na koordinaciji i povezivanju svih segmenata vanjskopolitičkog i europskog djelovanja RH, čime ćemo ojačati i našu poziciju unutar tijela Europske unije.

 

U okviru boljeg povezivanja zemalja srednje i istočne Europe, Hrvatska će kao jedna od začetnica Inicijative triju mora imati važnu ulogu u povezivanju zemalja Baltika, Crnog mora i Jadrana.

 

Kao što sam uvodno napomenula Republika Hrvatska predsjedat će Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020. Svjesni smo izazova, ali i prilika koje za državu članicu, a posebice njezinu državnu upravu, predstavlja predsjedanje EU-om. To je velika odgovornost, ali i velika čast i privilegij, kao i prilika da Hrvatska da svoj obol djelovanju Europske unije te ostavi zalog, europski i globalni, posebno u područjima koje smatramo važnima i u kojima imamo komplementarne prednosti.

 

Isto tako vrijedi spomenuti da se unutar Europske unije u sljedećem razdoblju očekuju nastavak rasprave o brojnim važnim temama za Hrvatsku i naše građane. Da spomenem samo neke od njih – budućnost Europske unije i njeno bolje funkcioniranje, Višegodišnji financijski okvir, globalni izazovi kao što su migracije i terorizam, te unaprjeđenje europskih politika – energetike, kohezije, unutarnje i vanjske sigurnosti, obrane, proširenja i Zajedničke i vanjske i sigurnosne politike. Ovdje valja istaknuti i našu novu Nacionalnu strategiju razvojne suradnje za razdoblje 2017.-2021. godine, kojom želimo ojačati naš politički i gospodarski položaj te dati razvojni i humanitarni doprinos odgovoru na globalne izazove današnjice.

 

U okviru Brexita Hrvatska će slijediti svoje prioritete, a naglasak staviti na osiguranje jednakog tretmana stečenih prava državljana Republike Hrvatske.

 

Posebno važan segment bit će i promišljanje o budućnosti EU-a. Za Hrvatsku je u tom procesu važna uključivost i kohezija.

 

Europski dio želim zaokružiti informacijom da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova važan akter u lobiranju i predstavljanju kandidature RH za novo sjedište Europske agencije za lijekove (izbor se očekuje u studenom). Hrvatska je svoju kandidaturu službeno podnijela 27. srpnja. 

 

Sada mi dopustite mali i brzi tour d'horizon naših političkih i geografskih prioriteta za sljedeće razdoblje:

Transatlantska suradnja s SAD-om i Kanadom kako bilateralno tako i kroz EU i NATO okvir ostaje naš prioritet. Niz nedavnih susreta na najvišoj razini između hrvatske i američke administracije potvrda su savezništva naših država. Nova američka administracija na Hrvatsku gleda kao na čimbenika stabilnosti u našem susjedstvu. Cijeni se naš angažman u borbi protiv terorizma kao i jačanje vojne suradnje kako bilateralne tako i u okviru operacija i misija NATO-a i UN-a.

 

Isto tako, Hrvatska će se pojačano angažirati na jačanju političkih i gospodarskih odnosa s državama Latinske Amerike. Posebno značenje za nas ima brojna hrvatska zajednica koja tamo živi. Iseljeništvo i hrvatske autohtone manjine nose u sebi snažan potencijal koji treba kontinuirano hrabriti, uz uvažavanje svih njihovih posebnosti. 

 

Nastavljamo se zalagati za jačanje partnerstva i suradnje s istočnoeuropskim partnerima u okviru politike Istočnog partnerstva (IP) i bilateralno. U tom ćemo kontekstu produbljivati suradnju s Ukrajinom, kojoj želimo pomoći prenošenjem iskustava iz mirne reintegracije te znanjima o pridruživanju EU.

 

Želimo osnažiti dijalog s Ruskom Federacijom kroz EU okvir i bilateralno, vodeći se našim interesima, posebno gospodarskim.

 

U Aziji imamo gospodarski i trgovinski fokus. Cilj nam je jačanje partnerstava i ulaganja, otvaranje tržišta. U tijeku je proces otvaranja veleposlanstva u Republici Koreji.

 

Hrvatska će odnose s Kinom jačati kako bilateralno, tako i u formatima EU-Kina, Kina+16, te putem kineske inicijative One Belt One Road. Nastavit ćemo sudjelovati u uspostavi sigurnosti i stabilnosti u Afganistanu.

 

Hrvatska će se snažnije angažirati bilateralno i u okviru napora Europske unije u političkoj, gospodarskoj, socijalnoj i sigurnosnoj stabilizaciji država Južnog susjedstva.

 

Nastavit ćemo jačanje bilateralnih odnosa s Izraelom, u političkoj, gospodarskoj i sigurnosnoj dimenziji.

 

Želimo nastaviti razvijati političke i gospodarske odnose sa zemljama arapskog svijeta. Razvijat ćemo aktivniji i uravnoteženi pristup i dijalog sa svim relevantnim čimbenicima u Perzijskom Zaljevu, gdje Hrvatska prepoznaje značajne gospodarske, trgovinske, turističke i kulturne potencijale. 

 

U okviru širenja naše diplomatske mreže otvorili smo novo veleposlanstvo u Kuvajtu u veljači 2017. 

 

Hrvatska će nastaviti promicati multilateralizam. U tome, između ostaloga, prepoznajemo mogućnost multipliciranja nacionalnog utjecaja na globalnoj razini.

 

Takav vanjskopolitički pristup nastavit ćemo promicati i koristiti u okviru EU-a, UN-a, NATO-a, OESS-a, Vijeća Europe te ostalih globalnih i regionalnih organizacija i inicijativa.

 

Nastavit ćemo angažirani rad u okviru Vijeća za ljudska prava UN-a (HRC) u razdoblju od 2017. do 2019., 

 

Od svibnja do studenog 2018. Hrvatska će, po prvi puta, predsjedati Odborom ministara Vijeća Europe. Neki od prioriteta koje smo identificirali za svoje predsjedanje su borba protiv korupcije i organiziranog kriminala; decentralizacija u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave; te zaštita kulturne baštine i kulturne rute.

 

Nastavit ćemo davati doprinos značajnom kontingentu u okviru NATO-ve misije u Afganistanu i drugim misijama u svijetu. Europsku sigurnost snažimo angažmanom u NATO-voj ojačanoj Prednjoj prisutnosti (eFP) u Poljskoj i Litvi od kraja ove godine, te u EU-ovoj pomorskoj operaciji Sophia na Sredozemlju u okviru sveobuhvatnog pristupa u suočavanju s migracijama te u borbi protiv piratstva na obalama Somalije u operaciji Atalanta. Na Kosovu smo u okviru misije KFOR-a ove godine dodatno povećali brojnost našeg kontingenta. Nastavit ćemo i s jačanjem našeg civilnog angažmana.

 

Iako smo u jučerašnjem dijelu konferencije značajno vrijeme posvetili gospodarskoj diplomaciji, dozvolite mi da samo još jednom podcrtam da naša gospodarska diplomacija usmjerena na tri ključna cilja: jače promicanje izvoza, privlačenje stranih ulaganja i zaštitu hrvatskih gospodarskih interesa.

 

Na tragu toga potičemo međuinstitucionalnu suradnju i u tom smo kontekstu potpisali Sporazum o suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom s jasnim ciljem pružanja jače potpore našim izvoznicima.

 

Pred sam kraj ne mogu ne spomenuti još jedan važan segment naše službe, a to su konzularni poslovi, koji su posebno izazovni i osjetljivi. Naša diplomatska i konzularna predstavništva svakodnevno pružaju konzularnu pomoć našim građanima diljem svijeta, a u onim zemljama gdje nemamo predstavništva, građani se mogu obratiti predstavništvima država članica Europske unije i dobiti potrebnu zaštitu.

 

U kontekstu našeg članstva u EU važno je spomenuti kako smo u završnoj fazi priprema za ulazak Hrvatske u Schengen, kao što je to jučer istaknuo ministar unutarnjih poslova. 

 

Za ostvarivanje naših vanjsko političkih ciljeva, kao što su predsjedanje Vijećem Europe, predsjedanje Vijećem Europske unije, predstavljanje projekta Rijeka 2020 – europska prijestolnica kulture, važnu će ulogu imati javna diplomacija, jer ćemo kroz sve te velike projekte promicati Hrvatsku kako u Europskoj uniji, tako i u svijetu. 

 

Zaključno, moramo biti svjesni da radimo u vrlo složenim međunarodnim odnosima koji se vrlo brzo mijenjaju i kojima se moramo stalno prilagođavati. Diplomacija 21. stoljeća traži od nas brže i jače djelovanje, nove sadržaje i svježe ideje. Upravo iz tog razloga uvest ćemo praksu ovakvih redovnih okupljanja i razmjene mišljenja.     

 

Isto tako, zaključno želim kazati da će naša vanjska politika i diplomacija uvijek biti u službi interesa Republike Hrvatske, a to su u prvom redu mir i sigurnost te sveukupni razvoj, zapošljavanje, gospodarski, znanstveni i tehnološki napredak, kao i jačanje ugleda i imidža naše domovine u svijetu. Nastavit ćemo voditi vanjsku politiku u cilju ostvarivanja naših navedenih nacionalnih interesa.